Izmjenama zakona o strukovnom obrazovanju regulira se učenje temeljeno na radu

Cilj izmjena je bolja usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada kao i to da svaki polaznik stekne vještine pomoću kojih može uspješno ući na tržište rada, napredovati  u njemu i sudjelovati u razvoju društva, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na 96. sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je, govoreći o aktualnom stanju vezanom za potres, izdvojio najznačajnije aktivnosti vezane za program obnove Banovine. Izvijestio je da je donesena odluka o odabiru izvođača za izgradnju prvih 30 montažnih drvenih kuća. Ugovor u iznosu od 20 milijuna kuna potpisan je s izvođačem te se do kraja siječnja očekuje početak konkretnih radova na izgradnji.

„Za izgradnju sljedećih 30 kuća zadane konstrukcije, u tijeku je pregled i ocjena ponuda. Potpisivanje ugovora s izvođačem očekuje se do kraja siječnja, nakon čega se pristupa radovima na izgradnji“, kazao je Medved.

Zbirno, u pogledu obnove, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje za sve je programe obnove ugovorio vrijednost 244,64 milijuna kuna.

„To je jasan pokazatelj dinamike u pogledu intenziviranja svih procesa obnove Banovine“, poručio je Medved.

Unatoč rastu broja zaraženih nema porasta broja hospitaliziranih

Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je, govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, da Hrvatska zbog niske procijepljenosti stanovništva zasad ne može razmatrati ukidanje niza epidemioloških restrikcija, poput Izraela i Velike Britanije.

„U zemljama poput Hrvatske, gdje je nedovoljan broj cijepljenih, struka i dalje preporuča pridržavanje epidemioloških mjera kako bi se ograničilo širenje virusa u populaciji“, rekao je Beroš.

Vrlo visoka stopa cijepljenih tim je zemljama ostavila mogućnost ukidanja restrikcija, no kod nas je broj cijepljenih za to nedovoljan, objasnio je ministar te ponovno upozorio da u dobnoj skupini iznad 75 godina imamo značajan broj necijepljenih.

Ne bilježi se porast broja hospitaliziranih na covid odjelima

Unatoč velikom porastu broja novozaraženih koronavirusom, za sada se ne bilježi porast broja hospitaliziranih na covid odjelima, tako da je dostupna zdravstvena zaštita i ne-covid bolesnicima.

"Na bolničkom liječenju su 1792 zaražene osobe, četiri manje nego jučer. Ukupna popunjenost covid postelja na razini cijelog bolničkog sustava je 53,4 posto, što omogućava pružanje zdravstvene zaštite i ostalim bolesnicima", istaknuo je Beroš.

Udio novozaraženih među PCR testiranima je 51,44 posto, a na brzim testovima 18,82 posto, dodao je ministar. "Na respiratoru je 195 oboljelih, devet manje nego jučer, što je dobrodošla stagnacija toga broja", istaknuo je.

I dalje značajan broj hospitaliziranih covid bolesnika imaju KBC Split, KBC Zagreb i KBC Rijeka. Utrošeno je više od pet milijuna doza cjepiva, a dodatnom dozom cijepljeno je 18,63 posto ukupnog stanovništva.

Poručio je da se u Hrvatskoj stručnjaci prilagođavaju omikronu, koji je promijenio način i brzinu širenja virusa, kao i težinu kliničke slike.

"Delta soj ima daleko teže kliničke slike i uzrokuje potrebu za respiratorom, kisikom i ECMO uređajima. Zaraženi omikronom koji stižu u bolnice većinom su stariji i necijepljeni s nizom pridruženih bolesti", rekao je.

EMA: mRNA cjepiva protiv covida sigurna i tijekom trudnoće

U vezi širenja kapaciteta za testiranje brzim antigenskim testovima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ustvrdio je kako se radi o logičnom iskoraku unutar zdravstvenog sustava.

Beroš je istaknuo da je Europska agencija za lijekove (EMA) objavila najnovije podatke koji pokazuju da su mRNA cjepiva protiv covida sigurna i tijekom trudnoće.

"Najnovija istraživanja pokazuju da je trudnoća povezana s povećanim rizikom od razvoja teškog oblika covida, posebno u drugom i trećem tromjesečju, stoga pozivamo trudnice i sve koje planiraju trudnoću na cijepljenje", rekao je.

Obavezno testiranje zaposlenika trgovačkih društava neće biti obavezno ako ne pružaju javnu uslugu

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović podsjetio je na ukidanje zabrane ulaska u Hrvatsku iz Južnoafričke Republike i niza drugih afričkih zemalja u kojima se omikron prvi pojavio.

„Budući da je ta varijanta virusa u Hrvatskoj i Europi postala dominantna, prestali su razlozi za zabranu“, kazao je.

Stožer je pripremio odluku da obavezno testiranje zaposlenika trgovačkih društava neće biti obavezno ako ne pružaju javnu uslugu, a ta odluka uskoro će, zajedno s obrazloženjem, biti javno objavljena.

Preciznije se uređuje pitanje povlaštenog i besplatnog prijevoza otočnog stanovništva

Prihvaćen je Konačni prijedloga zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da tekst zakona sadrži sve usvojene amandmane nadležnih saborskih odbora i klubova zastupnika.

„Preciznije se uređuje pitanje povlaštenog i besplatnog prijevoza otočnog stanovništva i pravnih osoba sa sjedištem na otoku, transparentno korištenje tog prava i učinkovito poduzimanje mjera za sprječavanje njihove zlouporabe. Na sveobuhvatan način osigurava se besplatni prijevoz vatrogascima i njihovim vozilima, neovisno o tome radi li se o djelatnicima profesionalnih postrojbi ili članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava“, kazao je.

Butković je izdvojio da se usklađuju programi državnih potpora i pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju brodarima u obliku naknade za obavljanje javne usluge sa zahtjevima propisa EU-a i Zakonom o državnim potporama.

Uređena su, dodao je, i određena pitanja važna za brodare prilikom obavljanja javne usluge u smislu mogućnosti godišnjeg poravnanja naknade za obavljenu javnu uslugu, promjenu broda tijekom važenja ugovora o javnoj usluzi, obvezu održavanja sposobnosti za obavljanje javne usluge, kao i druga pitanja koja nisu uređena trenutno važećim zakonom.

„Ovim se zakonom potiče uvođenje novogradnji na linije u javnom prijevozu, kao i brodova s pogonom na alternativna goriva i izvore energije, čime će se doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova s brodova, kao i podizanju kvalitete pružanja usluga u javnom linijskom pomorskom prijevozu“, istaknuo je Butković.

Naveo je da se uvodi centralni informatički sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza koji omogućuje izdavanja putnih karata u digitalnom obliku i njihovo očitanje prilikom ukrcaja na brod, kao i prijenos podataka u realnom vremenu za statističke i nadzorne potrebe agencije, kao i za potrebe drugih tijela državne uprave.

„To će posebno korisno biti turističkom sektoru prilikom planiranja analize turističke sezone“, poručio je Butković.

Hrvatska nastavila sustavno raditi na unaprjeđenju zakonodavnog i institucionalnog okvira u području vladavine prava

Govoreći o Izvješću o vladavini prava u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da je ovo izvješće pripremilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u uskoj suradnji s drugim tijelima državne uprave.

„Važno je napomenuti da je Izvješće pripremljeno temeljem jedinstvenog upitnika Europske komisije, s ukupno 54 pitanja, koji je upućen svim državama članicama u prosincu prošle godine. Naše nacionalno izvješće jesno pokazuje da je Hrvatska nastavila sustavno raditi na unaprjeđenju zakonodavnog i institucionalnog okvira u području vladavine prava u svim relevantnim područjima“, rekao je.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je da se u zadnjih nekoliko godina bilježi napredak. Za sljedeće razdoblje se, najavio je, priprema set zakonodavnih izmjena koji će utjecati na promjene u području pravosuđa, prije svega neovisnosti sudaca, ali isto tako u području borbe protiv korupcije.

Prihvaćen je Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2022. godini. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković izvijestio je da je riječ o temeljnom dokumentu koordinacije provedbe godišnjih aktivnosti ministarstava i tijela državne uprave, vatrogasnih organizacija, jedinica lokalne i područne samouprave uključenih u provedbu posebnih mjera zaštite od požara.

„I ovaj je program temeljen na analizama koje su provedene nakon prošlogodišnje sezone. Uz dosljednu primjenu mjeru, potrebno je i dalje davati dodatni naglasak na provođenje inspekcijskih nadzora te preventivnih mjera zaštite od požara“, kazao je.

Ministar obrane Mario Banožić rekao je da Ministarstvo obrane u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom utvrđuje uvjete i načine angažiranja Hrvatske vojske u gašenju požara na otvorenom prostoru.

„Operativno vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske će tijekom glavnog napora požarne opasnosti, u pravilu od 1. lipnja do 30. rujna, kontinuirano pratiti stanje i zapovijedati vatrogasnim snagama. Oružane snage RH angažiraju se na zahtjev i djeluju u skladu s programom aktivnosti i operativnim planom. Spremnost Hrvatske vojske koja će biti angažirana u gašenju požara tijekom požarne sezone osigurat će se prema načelu stalne spremnosti za intervenciju tijekom cijele godine“, naveo je.

Praktična znanja u strukovnim školama

Radi što bolje integracije na tržište rada odnosno dobivanja praktičnih znanja u strukovnim školama, izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju definira se učenje temeljeno na radu i gdje se ono može odvijati - u školi, kod poslodavca ili u regionalnom centru kompetentnosti.

Predstavljajući izmjene, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naveo je podatke istraživanja koje je Ministarstvo provelo zajedno s CEDEFOP-om (europskom strukovnom agencijom) u razdoblju od 2016. do 2018. godine, koje pokazuje da je sve izraženiji jaz između ponude kvalificiranih
radnika i njihove potražnje na tržištu rada.

Istraživanje je pokazalo i da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika.

Rezultati analize stavova poslodavaca pokazali su, naveo je, da postoji nedovoljna razina kompetencija mladih nakon završene strukovne škole te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenoga posla.

Zbog toga su planirane reformske inicijative u ovom sektoru obrazovanja, rekao je Fuchs, a odnose se na daljnju modernizaciju sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju i uspostavu čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u daljnjem razvoju obrazovnih institucija.

Poboljšanje sustava osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju

Planirano je poticanje daljnjeg razvoja osiguranja kvalitete kroz optimalizaciju i racionalizaciju strukovnog obrazovanja, kao i mjere koje se odnose na osiguravanje potpora uspostavom sustava stipendiranja za učenike koji će stjecati kvalifikacije relevantne za tržište rada i  to poticanjem internacionalizacije obrazovanja i osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika, dodao je.

S obzirom na to da odredbe postojećeg Zakona ne omogućavaju u potpunosti implementaciju svih navedenih reformskih mjera, potrebne su izmjene i dopune postojećeg propisa, objasnio je razloge predlaganja izmjena zakona.

Uz jačanje učenja temeljenog na radu kroz povezivanje škola i poslodavaca, kao ključne promjene naveo je odnose se na poboljšanje sustava osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju, uspostavu mehanizama i kriterija za poticanje polaznika za odabir kvalifikacija relevantnih tržištu rada, unapređenje uvjeta za daljnji razvoj Regionalnih centara kompetentnosti te osiguranje kvalitete kurikuluma povezanih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

"Cilj izmjena je bolja usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada kao i to da svaki polaznik stekne vještine pomoću kojih može uspješno ući na tržište rada, napredovati  u njemu i sudjelovati u razvoju društva", rekao je Fuchs.

Izmjenama se, među inim, uvodi stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a provodit će ga povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ministarstva gospodarstva, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, HGK-a i HOK-a, a propisuje se i mentor kod poslodavca te se utvrđuju njegove obveze i uvjeti koje mora ispunjavati da bi bio mentor.

Prihvaćeno četvrto izvješće o učincima provedbe epidemioloških mjera

Vlada je prihvatila i uputila u Sabor Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj.

„Novo, četvrto izvješće odnosi se na razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca 2021. i obuhvaća aktivnosti koje su poduzimali Vlada, Nacionalni stožer civilne zaštite, državna i lokalna tijela sa ciljem zaštite zdravlja pučanstva u uvjetima epidemije“, rekao je na sjednici Vlade ministar Beroš.

Sabor je u prosincu prošle godine zadužio Vladu da mu tri puta godišnje dostavlja izvješće o učincima provedbe mjera, i to dok je na snazi Odluka o proglašenju epidemije, od 11. ožujka 2020.

Izvješće je pripremilo Ministarstvo zdravstva, a u njemu su izloženi učinci provedbe mjera u zdravstvu, socijalnoj skrbi, gospodarstvu i društvenim djelatnostima. Navedena je i provedba ostalih mjera javnozdravstvene zaštite, mjera u obaveznom zdravstvenom osiguranju, znanosti i obrazovanju, unutarnjim poslovima i sanitarno-inspekcijskom nadzoru.

Navodi se da je četvrti val, u kojemu je prevladavala delta varijanta, u Hrvatskoj počeo krajem ljeta, a vrhunac vala zabilježen je sredinom studenoga nakon čega je broj slučajeva padao sve do kraja prosinca 2021. Na kraju tog razdoblja Hrvatski zavod za javno izvijestio je o prvim potvrđenim slučajevima omikron varijante koronavirusa.

U tom je razdoblju utrošeno ukupno 1.415.166 doza cjepiva, od toga 551.119 na prve doze, tj. na novocijepljene osobe. Drugu dozu cjepiva primilo je 402.248 osoba, a 461.799 osoba primilo je booster/treću dozu.

Zaključno s 31. prosinca 2021. utrošena je ukupno 4.729.751 doza cjepiva, a cijepljeno je 55,68 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66,33 posto odraslog stanovništva.

U izvješću se navodi da je utrošeno 95,5 posto doza cjepiva zaprimljenih u županijama i Gradu Zagrebu.

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti