Jedno je dojam, drugo su činjenice. Sve službe na vrijeme su bile na terenu da pomognu nakon potresa

"U roku od sat vremena nakon razornog potresa, u centru Petrinje bilo je pola Vlade i predsjednik, do navečer su bili HGSS, Civilna zaštita, vojska, i policija", istaknuo je premijer reagirajući na pitanje novinara, ali i na izjavu predsjednika Zorana Milanovića da je Stožer za obnovu trebao biti ranije osnovan.

 

Plenković je dodao da je na dan potresa poslano 120 milijuna kuna na to područje te istodobno organizirana 

sva moguća međunarodna pomoć.

 

 "Ako gledate da je petak bio neradni dan, subota dan žalosti, nedjelja neradni dan, sjednica Vlade je održana u ponedjeljak. Kad prije smo mogli napraviti to? Svi su bili na terenu", istaknuo je.

 

Oštro se usprotivio primjedbi  novinara o sporosti u dostavi pomoći i izostanku koordinacije, ustvrdivši da je za procjenu šteta potrebno neko vrijeme te da mediji govore o dojmu, a ne o činjenicama što je sve napravljeno.

 

Kao dojam je odbacio opaske da su šatori i vreće stigli prije iz EU nego iz Hrvatske, kao i da su se službe tek sad pokrenute. 

 

Posebno je snažno osudio "veliki udar na Crveni križ".

 

 

Plenković je kazao da da je jučer u razgovoru s gradonačelnikom Petrinje Darinkom Dumbovićem, nakon potresa od magnitude 5 prema Richteru, razgovarao o mogućnosti evakuacije stanovništva, ali da još nije precizirano o kojem se području radi. 

 

“Govorimo o privremenom smještaju možda od nekoliko dana, i treba točno na terenu utvrditi, jer nam nije nam u interesu da ljudi budu u kućama koje neki srednje jaki potres može dodatno urušiti”, poručio je Plenković. 

 

Kazao je da jučerašnji potres nije bio mali potres te da se mora voditi računa o tome da se u sekundarnim potresima dogode tragedije koje se mogu izbjeći.

 

Poručio je da svatko tko u ovom trenutku želi dobiti bilo koju vrstu privremenog smještaja, u hotelu, na moru izvan potresom pogođenog područja, to može zatražiti i dobiti. 

 

“Svatko tko u ovom trenutku želi dobiti neki privremeni smještaj, svi koji žele siguran smještaj mogu ga dobiti. No, jedan dio ljudi ne želi otići iz svojih kuća i još uvijek je tamo, a kako bismo im se prilagodili, mi moramo naći alternativni smještaj”, kazao je Plenković.

 

Uoči sastanka s proizvođačima kontejnera, Plenković je kazao da se pokušava identificirati nekoliko skupina privremenih alternativnih oblika smještaja za one stanovnike koji ne žele napustiti domove u području pogođenom potresom. Prema preliminarnim procjenama, potrebno je oko tisuću takvih vrsta smještaja, a razmišlja se o nabavci kontejnera, kamp kućica ili mobilnih kućica, dio ih se može nabaviti preko proizvođača, a dio će doći iz donacija, kazao je Plenković. 

 

“Dio kontejnera koji su bili korišteni za covid iz robnih rezervi se demobilizira i ide u Sisačko-moslovačku županiju, dio kontejnera stiže iz međunarodne pomoći, a dio želimo osigurati donacijama ili kupnjom države iz hotelskih naselja ili kupnjom od proizvođača”, kazao je Plenković dodavši da na sastanku želi vidjeti koliko ih se može proizvesti i u kojem roku. 

 

Na pitanje je li izglađen njegovo odnos s petrinjskim gradonačelnikom Dumbovićem, koji je posljednjih dana kritizirao Stožer i rad Crvenog križa, Plenković je kazao da je njegov odnos s gradonačelnikom Petrinje odličan, a da je potres velika katastrofa te da tamo “nema tamo ničega što možemo nazvati normalnim uvjetima, tw su ljudi očekivano nervozni”. 

 

Na pitanje zašto Vlada nije donijela uredbu da se obnova Sisačko-moslovačke županije uvrsti u postojeći Zakon o obnovi, već će to ići u saborsku proceduru, Plenković je ustvrdio da “nema nikakve logike da Vlada kao izvršna vlast uzima zakonodavne ovlasti Hrvatskog sabora, koji će se ionako sastati za koji dan”.

 

 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je da bi izmjene pravilnika kojima će obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV) moći donirati robe i usluge na potresom pogođena područja bez plaćanja PDV-a trebale predstavljati i poticaj kompanijama za doniranje.

 

Riječ je o izmjeni pravilnika o Općem poreznom zakonu, koji bi trebao sutra biti objavljen u Narodnim novinama, a stupiti na snagu dan poslije, izjavio je Marić nakon sjednice Vlade. 

 

Mjera se odnosi isključivo na obveznike PDV-a, dakle one poduzetnike, pravne i fizičke osobe, čiji godišnji prihodi premašuju 300 tisuća kuna, objasnio je.

 

"Ako oni isporučuju određene robe ili usluge bez naknade, dakle doniraju na potresom pogođena područja, s obzirom da imamo i proglašenu katastrofu, (...) oslobođeni su obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost", izjavio je Marić.

 

Ustvrdio je i da se s tom mjerom ne kasni jer obveznici PDV-a imaju rok za podnošenje obrazaca PDV-a do 20. siječnja.

 

"Dakle, čak uspijevamo zahvatiti i onih nekoliko dana prosinca. Ako je netko u tom vremenu nešto donirao, a podliježe ovom pravilniku, on ima vremena u prijavi obrasca PDV-a za prosinac 2020. to između ostalog evidentirati, a isto tako i u slijedećem mjesecu kada bude podnosio obrazac za siječanj", pojasnio je Marić.

 

Dodao je kako po tom pitanju, s jedne strane, postoje ograničenja propisana europskim direktivama. No, u ovakvim okolnostima u Vladi se nadaju da su pronašli zadovoljavajuće rješenje koje neće previše odstupati od tih direktiva, kako se ne bi otišlo i u sferu određenih prekršaja, a istovremeno će dati poticaj našim kompanijama, naglasio je.

 

Marić je rekao i kako su se u početku možda najviše donirale osnovne živežne namirnice, ali i da se u mjesecima koji su ispred nas prije svega se misli na donacije građevinskog materijala, koji će služiti u obnovi i izgradnji objekata na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

 

 

Novčane donacije su uvijek oslobođene plaćanja PDV-a i u ovom trenutku iznos donacija na službenom računu državne riznice je 64,1 milijun kuna, istaknuo je ministar financija.

 

Najavio je da će kroz idućih nekoliko dana, i zbog individualnih upita iz zemalja izvan EU-a pa tako i SAD-a, odakle je i inicijativa i pokrenuta, biti omogućena uplata donacija karticama, poput Vise i Mastercarda. Tim načinom plaćanja namijenjena sredstva bi se odmah transferirala u državni proračun, a na tome radi Fina, u suradnji s pojedinim komercijalnim bankama, dodao je Marić.