- Objavljeno: 20.06.2023.
Ključni projekti u Istri ostvaruju se uz potporu Vlade
Predsjednik Vlade Plenković u petak je u Balama sudjelovao na konferenciji na temu zelene tranzicije i održivosti, a potom je dao intervju za Glas Istre o aktualnim temama.
Uvođenje Schengena i ulazak u euro zonu s prvim danima turističke sezone potvrđuju se kao ispravan potez.2016. godine, na početku prvog mandata naše Vlade, istaknuo sam da je jedan od naših ciljeva dublja integracija u EU. Prije svega se to odnosi na članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, koji donose izravnu korist za naše gospodarstvo i građane. Predano smo radili na ispunjenju svih kriterija da bismo kao jedina država dosad na isti dan postali dio Schengena i uveli euro. Sada, nakon prvih pola godine, možemo vidjeti efekte članstva.
Ima li Istra, po pitanju efekata, neke mjerljive rezultate?
Kad je riječ samo o turizmu u Istri, do sredine lipnja bilo je 1,33 milijuna dolazaka i 5,9 milijuna noćenja. To je 10 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja naspram istog razdoblja prošle godine. Osim toga, na Istarskom ipsilonu 10 posto je veći promet vozila, a samim time je veći i prihod, i to za 11 posto. Sve to govori da će ova turistička sezona pokazati koliko nam Schengen i uvođenje eura znače za rast BDP-a, razvoj turizma i povezanih gospodarskih grana. Osobito se to odnosi na našu obalu koja je mnogima omiljena autodestinacija. Strateška postignuća Vlade i smjer kojim vodimo državu pokazuju izravne koristi i za Istru kao najrazvijeniju regiju.
Kako dovesti u korelaciju veliki broj dolazaka turista te opterećenje infrastrukture sa zelenom tranzicijom, održivim poslovanjem i zadržavanjem kvalitete života. Puno turista na relativno malom prostoru Istre veliko je infrastrukturno i društveno opterećenje. Je li za Vladu i vas kao premijera postizanje ravnoteže politički imperativ?
Istra je jedna od najuređenijih županija, koja je, rekao bih pod dojmom boravka u Balama, svakim danom sve ljepša i razvijenija. Čestitam Glasu Istre na organizaciji konferenciju o zelenoj tranziciji u kojoj upravo Istarska županija može biti predvodnik Hrvatske. Cijeli naš energetski koncept, koji podrazumijeva put prema obnovljivim izvorima energije te postupno napuštanje fosilnih goriva, odvija se u globalnom kontekstu. U smislu energetskog miksa. Hrvatska je ukupno na 86 posto proizvodnje električne energije iz domaćih izvora. Po hidrokapacitetima i obnovljivim izvorima energije smo na 8. mjestu u EU. Zato mi se čini da bez obzira na intenzitet turizma i ulaganja još uvijek možemo naći kvalitetan balans između zaštite prirode i servisiranja svojih energetskih potreba.
Kako Hrvatska kotira u novoj konstelaciji europskih odnosa vezanih za rusku agresiju na Ukrajinu? Hrvatska je izuzetno principijelno pozicionirana u osudi ruske agresije. Jeste kad zažalili što smo se tako direktno i otvoreno svrstali?
Apsolutno ne. Solidarnost prema Ukrajini i podrška ukrajinskom narodu u vojnom, političkom, gospodarskom, financijskom i humanitarnom smislu su na najvišoj razini i tako će i ostati.
Nažalost se stječe dojam da je sve veći broj onih koji smatraju da tu podršku treba umanjiti, i to ide paralelno s protekom vremena. Nije malo onih koji smatraju da se ne trebamo miješati jer miješanje u taj sukob po njima znači da se ne može isključiti mogućnost da budemo (in)direktna žrtva nekog oblika ruske odmazde prema svima koji su osudili njen fašizam u 21. stoljeću.
Ako postoji jedna europska zemlja koja ne bi smjela ići takvim pristupom i takvim putem, onda je to upravo Hrvatska, koja je i sama bila žrtvom velikosrpske agresije Miloševićevog režima. Time što pomažemo Ukrajini ne ugrožavamo niti umanjujemo poziciju Hrvatske, već naprotiv, postupamo odgovorno te ulažemo i u našu sigurnost. Teritorijalno, između Ukrajine i Hrvatske, samo je Mađarska. Hrvatska kao zemlja članica NATO-a, Europske unije, europodručja i Schengena nije nesvrstana niti neutralna država. To mogu tvrditi jedino oni političari koji s tim procesima nemaju nikakve veze niti su s njima identificirani. Uvjeren sam da je hrvatski nacionalni interes poštovati međunarodno pravo i osuditi agresiju, ubijanja civila, razaranje teritorija i infrastrukture te raseljavanje milijuna Ukrajinaca. Osim toga, Ukrajina je među prvima priznala Hrvatsku. Hrvatski sabor će na inicijativu Kluba zastupnika HDZ-a usvojiti Deklaraciju o proglašavanju Gladomora genocidom. Podrška Ukrajina bit će i dalje čvrsta.
Odmazda, kao prijetnja i rizik?
Hrvatska je u društvu principijelnih, moralnih i odvažnih i onih koji su u pravu. Na nedavnom velikom skupu Europske političke zajednice u Moldovi izražen je jasan stav preko 50 zemalja o podršci Ukrajini. U nečijoj optici to može donositi rizike, što je pogrešan kut gledanja. Politika traži stav. Po ovom pitanju pozicija Hrvatske je i više nego ispravna.
Rat je puno toga poremetio. Tržište energenata, plina, cijene, nestašice…
Što se tiče Europe, imali smo, odmah, otpočetka ruske agresije, čvrst stav da treba ograničiti cijenu plina. Kad smo takvu odluku donijeli na razini Europskog vijeća, cijene su pale. Znali smo da ne možemo dugo opstati u varijanti da nam ponuda, potražnja i najčešće spekulacije na tržištu podižu cijenu plina, jer to onda, lančano, znači i povećanje cijene struje što se dalje reflektira na gospodarstvo u svim segmentima. To izaziva i prehrambenu krizu i dovodi do inflatornih pritisaka. Vlada je snažnim mjerama zaštitila građane i gospodarstvo. Zamrznuli smo cijene struje i plina i smanjili cijene naftnih derivata, obuzdali inflaciju i pridonijeli da Hrvatska nastavi ostvarivati rast.
Je li HEP zbog toga pretrpio štetu? Je li HEP žrtvovan u ime viših interesa?
Nije. HEP je naša glavna elektroenergetska kompanija u 100-postotnom vlasništvu države. U ovakvoj krizi HEP je alat kojim ublažavamo udar na građanstvo i gospodarstvo. Odlukama o dokapitalizaciji, kompaniju smo odmah postavili na noge. Neće HEP ubuduće biti ništa slabiji u svojoj proizvodnji, investicijskim kapacitetima i osiguranju opskrbe. Uzimajući u obzir hidrološke okolnosti ove godine, HEP će se brzo stabilizirati.
Kada će parlamentarni izbori, već u proljeće 2024.?
Svakako u roku. Održali smo u četvrtak Nacionalni odbor stranke i obilježili 34. godišnjicu Hrvatske demokratske zajednice, koja je i dalje stožerna i najjača hrvatska stranka. Rezimirali smo proteklih sedam godina koje su bile opterećene brojnim i neočekivanim krizama: ogromni dugovi brodogradilišta, Agrokor, potresi, poplave, požari, pandemija, energetske i gospodarske posljedice agresije na Ukrajinu. Istodobno ostvarujemo ključne strateške ciljeve: Pelješki most, europodručje, Schengenski prostor, Vc koridor i LNG terminal, druga cijev tunela Učke i autocesta Zagreb-Sisak.
Hrvatska gospodarski raste već 9. kvartal zaredom i to znatno iznad prosjeka EU-a. Hrvatska je izišla iz Procedure makroekonomskih neravnoteža i proračunskog manjka, ostvaruje investicijski kreditni rejting, rapidno smanjuje javni dug, a danas bilježimo imamo milijun i 670 tisuća osiguranika te manje od 98 tisuća nezaposlenih. Zadnji puta takvi su pokazatelji bili 1982. godine. U sljedećem desetljeću na raspolaganju nam je 25 milijardi eura da dostignemo korak sa zemljama srednje i istočne Europe koje su ranije pristupile Uniji. Trudimo se u zahtjevnim vremenima zemlju vući u pravom smjeru.
Je li nešto moglo i bolje i više?
Ima područja na kojima moramo učiniti dodatne iskorake i napore. Suočili smo s nedovoljno brzom dinamikom obnove Zagreba i Banovine i poduzeli sve potrebno da se procesi ubrzaju. Iskoristili smo sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a u cijelosti. Ubrzala se i obnova privatnih kuća i višestambenih objekata.
Znači li to da će ministar Branko Bačić koji je to preuzeo biti brži od Damira Vanđelića koji je iz toga izašao?
Branko Bačić ima politički i stručni autoritet i legitimitet i povezao je sve resore kako bi obnova išla brže.
Zabrinjava li vas približavanje Možemo i SDP-a?
Time se niti najmanje ne zamaramo. SDP je i 2016. i 2020. išao u šire koalicije, pa je za očekivati da će i 2024. biti preslab da se sam suprotstavi HDZ-u. Mi smo u sedam godina uspostavili čvrsto povjerenje s koalicijskim partnerima, predstavnicima nacionalnih manjina i liberalnih, narodnjačkih, demokršćanskih i umirovljeničkih stranaka. Naša suradnja pokazala se pozitivnom i za smirivanje tenzija u društvu, a politička stabilnost koju smo uspostavili pretpostavka je razvoja i ostvarenja svih strateških postignuća. Opozicija je fragmentirana i jedino u čemu je kontinuirano aktivna jest u stvaranju animoziteta prema HDZ-u. Pritom ne nude ikakva rješenja za izazove pred kojima se Hrvatska nalazi. Spremni smo i treći put dobiti povjerenje hrvatskih birača, koji znaju tko je ozbiljan, odgovoran i pouzdan da vodi zemlju.
HDZ u Istri nikada nije bio među prvima na listi omiljenih stranaka. Mijenja li se ta percepcija?
Napravili smo iskorake. Osvajanje četiri parlamentarna mandata liste HDZ-a koju je vodio Oleg Butković bio je izvrstan rezultat 2020. To pokazuje da se kao stranka otvaramo dijelovima zemlje gdje ranije nismo tako dobro stajali. Zadovoljan sam radom istarskog HDZ-a, prije svega našeg saborskog zastupnika Antona Klimana, kao i predsjednice pulskog HDZ-a Irene Hrstić. Privrženi smo razvoju Istarske županije. Stalno smo ovdje prisutni i uvijek mi je drago posjetiti Istru. Ova Vlada, bez fige u džepu, jednako gleda na razvoj svake županije, neovisno tko je na vlasti. Postigli smo dijalog i suradnju državne i lokalne razine kakva nikad dosad nije bila. Za Istarsku županiju važni su projekti dovršetka Istarskog ipsilona, druga cijev tunela Učke, ulaganja u opću bolnicu Pula, podrška ostanku i novim ulaganjima BAT-a u Kanfanaru, ACI Marina Rovinj, kao i niz drugih projekata i aktivnosti koje provodi naša Vlada. Drago mi je da smo obnovili i Malo rimsko kazalište u Puli.
Razgovarao: Robert Frank