Konferencija „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“

U nastojanju da se hrvatsku javnost upozna s najvažnijim odrednicama procesa uvođenja eura u našoj zemlji te otvori i potakne javna rasprava o složenom i dugogodišnjem pristupanju europodručju, Vlada i Hrvatska narodna banka organiziraju konferenciju "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj". 

Govor predsjednika Vlade s konferencije donosimo u cijelosti.

"Dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam, posebno predsjednika Hrvatskoga sabora. Pozdravljam i potpredsjednike i članove Hrvatskoga sabora, čelnike parlamentarnih stranaka, članove Vlade, guvernera Hrvatske narodne banke, sve naše župane, čelnike lokalne i područne samouprave, diplomatski zbor, gospodarstvenike, medije i sve zainteresirane koji su došli na ovu konferenciju koju smo nazvali „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“, koju zajednički organiziraju Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka.

Želim reći da je naša Vlada izrazito proeuropski orijentirana, a to znači i prohrvatski orijentirana. To je u našem programu, to je bilo u duhu kampanje koju smo vodili prije godinu dana. Na tim načelima i na tim vrijednostima dobili smo većinsko povjerenje hrvatskih građana.
 
Ovo je Vlada koja ima iskustva u procesu pristupanja Europskoj uniji. To govorim stoga što je izrazito važno da je osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji se sada nalaze na odgovornim dužnostima u ovoj Vladi, pa i na čelu HNB-a. Za realizaciju ovoga cilja, po meni, to je gotovo od presudnog značaja.  

Prije deset dana bio je sastanak Europskoga vijeća u Bruxellesu gdje se razgovaralo o jednom novom dokumentu koji se zove „Leaders' Agenda“. To je dokument koji je pripremio Donald Tusk kako bi šefovi država i vlada Europske unije, kroz sljedeće razdoblje od 18 do 20 mjeseci, jasno odredili prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini.

Tada sam kazao da postoje četiri bitna trenutka za europski proces u tih 18 mjeseci. Prvi, koji možemo nazvati downside, je proces Brexita.

Drugi, koji je strateški važan, bit će sve što je vezano za kampanju i za izbore za Europski parlament.

Treći, koji je po mom sudu najvažniji, je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine.

I četvrti, koji je također bitan, bit će politički dogovor i odabiri o sastavu novih institucija Europske unije.

Te četiri točke su ključne. Ali, ono što je nama na najvišoj razini bitno, su radna mjesta, gospodarski razvoj, dodana vrijednost ravnomjernog regionalnog razvoja i Europa koja se suočava sa sigurnosnim izazovima i unutarnjim i vanjskim i na tome postiže uspjeh i korist za svoje građane.

U tom kontekstu rekao sam još tri poruke. Prva je da Hrvatska, kao najrecentnija članica Europske unije, ima dva sljedeća važna, vidljiva, u političkoj percepciji ključna koraka.

Jedan je postati dio schengenskog prostora, na čemu intenzivno radimo od samoga dana članstva i naša je ambicija da budemo spremni za to članstvo, dakle za političku odluku na razini Vijeća, tijekom 2019. godine. To je politički cilj moje Vlade.

Drugi element koji je izrazito važan je upravo tema današnje konferencije, a to je pristupanje Hrvatske europodručju ili eurozoni.

Ne želim danas licitirati sa datumom kada bi smo to htjeli. Tu priču smo već vidjeli u proteklih 20-ak godina, o tome kad ćemo postati članica Europske unije. Ali, ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi to je da godina 2020., koja je godina hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, našim namjerama i našim intencijama, biti dio onoga što se naziva ERM II.

I upravo zbog toga će i ova konferencija na kojoj ćemo lansirati široku javnu, stručnu i političku raspravu o euru, o Hrvatskoj i članstvu u eurozoni, poslužiti kao poticaj da u tom procesu idemo obazrivo, idemo odlučno, idemo otvoreno i transparentno. Na način da otklanjamo sve mitove i sve strahove koji u javnom prostoru postoje i o ovoj i o brojnim drugim temama.

Zato želim reći da ćemo, ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući europska sredstva, učiniti napore da Hrvatska postane, ja bih rekao u jednom dvomandatnom razdoblju Hrvatskog sabora i Vlade, i članica eurozone.

To je naš cilj, to je naša ambicija. Na tome trebamo stručnu, ali i široku političku potporu.

Ono što želim reći, a što je izrazito važno, je da svi moramo biti svjesni da je Hrvatska u svom Ugovoru o pristupanju, koji je potvrđen na referendumu u siječnju 2012., već u smislu glasa naroda rekla da i eurozoni. Nemojmo to zaboraviti. Mi nismo u europskoj zoni danas samo zato što trebamo ispuniti kriterije, ne zato što politički trebamo to dodatno odlučiti.

Uvođenjem eura, kao druge najznačajnije svjetske valute uz dolar, Hrvatska bi postala dijelom najužeg kruga članica naprednijih integracija Europske unije. I to je ono što je, po meni, najbitnija poruka.
 
Legitimno je pitanje što nam donosi euro.

Po meni najbitnije je da euro Hrvatskoj donosi globalni politički i ekonomski kredibilitet.

Zajednička europska valuta ključan je element projekta europske integracije, osobito u jačanju jedinstvenog tržišta, i to radi lakše gospodarske razmjene s 19 država članica i 340 milijuna Europljana koji euro već koriste.

Ona je najprepoznatljiviji i možda jedan od najkonkretnijih simbola Europske unije. Euro je uveden prije svega da bi se postigao veći prosperitet građana i veća konkurentnost gospodarskih subjekata na globalnom tržištu.

Stoga vidim euro i kao instrument koji je koristan i u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti.

Euro je za Hrvatsku, po meni, prilika. Prilika koju trebamo iskoristiti i za koju se trebamo dobro pripremiti i koja bi trebala potvrditi odgovornu ekonomsku politiku koju vodimo i omogućiti Hrvatskoj dodatni razvoj i stabilnost našega gospodarstva.

Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i na opipljiv način.

Na ekonomskom planu, prednosti su brojne i velike.

Nećemo, po mom sudu, strahovati od oscilacija tečaja kune prema euru, jer će taj rizik jednostavno nestati.

Smanjila bi se i premija za rizik i za kamatne stope na kredite. To znači povoljnije uvjete financiranja i za građane, i za poduzeća i za državu.

Jedna od glavnih prednosti korištenja eura svakako su i niži transakcijski troškovi.

Time će Hrvatska postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz europodručja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost.

Realno je da to pridonese i većim stranim ulaganjima zbog toga što mnogi više neće biti izloženi valutnom riziku.

Doći će i do lakše usporedivosti cijena s drugim europskim zemljama. To pokazuju istraživanja u novim državama članicama europodručja.

Nižim kamatnim stopama ostvarit ćemo niže troškove zaduživanja te niže transakcijske troškove što omogućava povećanje proizvodnje, investicija te međunarodne razmjene, čime rastu i zaposlenost, i proračunski prihodi, i osobna potrošnja, a time i sam BDP te ukupni standard građana.

Postoji raširena, ali kriva percepcija da je učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama

Unatoč suprotnoj raširenoj, ali krivoj percepciji, učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i iznosio je u prosjeku tek 0,23 postotna boda, dok su trajne koristi od eura mnogostruko veće.

Uz to, cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina, između 2004. i 2016. narasle su za 23%, a u Hrvatskoj su se u istom razdoblju povećale za 31%.

U istom razdoblju, u zemljama Srednje Europe koje su uvele euro, prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas: +37% u Sloveniji, +60% u Slovačkoj, +88% u Litvi i Estoniji, +136% u Latviji – u Hrvatskoj +29%.

Stoga ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati.

Stoga ćemo ovu informativnu kampanju i raspravu  koju na neki način pokrećemo danas, voditi na uključiv način, sa jasnim ciljem ali i s mogućnošću da svi akteri u hrvatskom društvu iznesu svoje stavove o ovom procesu. Posvetit će se velika pozornost zaštiti potrošača, poduzeti mjere da bi se spriječile moguće zloporabe kod zaokruživanja cijena u novoj valuti. Primjerice, obveznim dvostrukim iskazivanjem cijena u kunama i u eurima. Uvođenje eura nije cilj sam po sebi, već je samo instrument prema postizanju uravnoteženog i održivog ekonomskog rasta i visoke stope zaposlenosti. I upravo zbog svog sinergijskog učinka europska ekonomska i monetarna unija nedvojbeno je bolji okvir od onog u kojem države članice pojedinačno djeluju u suzbijanju  različitih poteškoća.

Ona je tijekom godina usavršavana, nadograđivana sve strožim pravilima i dodatnim nadzornim mehanizmima koje pružaju potporu makroekonomskoj stabilnosti država članica. Europska unija, to treba reći, u posljednjem je desetljeću bila suočena s velikim izazovima, no pokazala je i stabilnost i otpornost, posebno tijekom globalne ekonomske i financijske krize. Otada su doneseni mehanizmi koji su još više povećali njezinu sposobnost da se suočava s eventualnim budućim financijskim šokovima, što je od osobite koristi za srednje i manje velike države.

Euro također potiče jaču integraciju u svim sektorima gospodarstva kroz djelotvornije jedinstveno tržište te bolju koordinaciju ekonomskih politika između država članica koje ga koriste.

Zajedničkom valutom ćemo također dodatno osnažiti hrvatsko gospodarstvo i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenih dijelova  Europske unije.

Gospodarska snaga jedne zemlje u velikoj mjeri ovisi o snazi gospodarstva koje generira i bogatstvo i zaposlenost i radna mjesta, a ona su jedino jamstvo povjerenja u budućnost koja je kvalitetnija od sadašnjosti.

Pravi trenutak da započnemo proces

Drugo legitimno pitanje je: Zašto sada?

Zašto baš u ovom trenutku želimo lansirati i ovaj dokument i cijeli proces rasprave u Hrvatskoj?

Pa želimo stoga što je – osim što sam uvodno rekao da smo na to već pristali tijekom 2011. i 2012. kao jednim od onih političkih ciljeva našeg članstva u Europskoj uniji – Hrvatska, zahvaljujući  fiskalnim i makroekonomskim rezultatima koje smo postigli u protekle dvije godine, sada u poziciji da možemo pokrenuti proces prema uvođenju eura. Mislim da su preduvjeti danas povoljniji nego u prethodnim godinama.

Da podsjetim: dugotrajna i duboka recesija koja nas je pogodila 2008. godine zaustavila je približavanje razine dohotka u Hrvatskoj onom u razvijenom dijelu Europske unije.

Ona je pogoršala posljedice rasta temeljenog na neodrživim postavkama u godinama prije krize.

Zbog toga smo smanjili makroekonomske neravnoteže i pokrenuli gospodarski oporavak na zdravijim temeljima, koji se danas, a posebno rast, velikim dijelom temelji na izvozu.

Istodobno, konsolidirali smo javne financije i uložili velike napore u smanjenju proračunskog manjka, koji je hranio sve veći i sve skuplji javni dug, a koji je uteg za razvoj našeg gospodarstva.

Odgovornom politikom omogućili smo početak smanjivanja javnog duga.

Dapače, sve to postigli smo u godini kada je našem gospodarstvu prijetila najveća destabilizacija od osamostaljivanja, s mogućim krahom koncerna Agrokor, potencijalnim gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta i stečajem brojnih poduzeća.

Sve to smo spriječili. Ponekad imam dojam, da veliki broj i aktera i promatrača nije svjestan posljedica koje su izbjegnute oko Uskrsa ove godine, pa danas nastupa kao da se nikada ništa loše nije ni spremalo, ni trebalo dogoditi. Malo više prisjećanja, malo više osjećanja za realnost, koristilo bi u komentarima na taj proces. Time smo dokazali da smo odvažni, da smo brzi i da smo se inspirirali primjerima drugih zemalja koje su se našle u takvim situacijama.  Zbog toga mi se čini da u takvim okolnostima, dobiti od sve tri agencije za kreditni rejting, da nam baš sve tri povećaju izglede kreditnog rejtinga, a da, evo, prije nekoliko tjedana, jedna od njih ih stavi i u pozitivne, govori o tome kako smo se i na koji način suočili s krizom koja je bila pred nama.

To prepoznaju i međunarodna tržišta i smatram da ćemo s politikom koju danas promoviramo, dodatno ojačati naš položaj.

Želim podsjetiti: ostvarujemo kontinuirani rast ekonomske aktivnosti, niska i stabilna stopa inflacije, stabilan tečaj kune prema euru. O javnom dugu  dovoljno je reći da smo ga od 2008. do 2014. povećali s gotovo 40% na 86% udjela u BDP‑u, a u zadnje dvije godine ga smanjili te je do sredine 2017. pao ispod 82%, a do kraja godine ga očekujemo na razini od 80%.

Naša je ambicija, to smo rekli da ga do 2020., do kraja mandata ove Vlade, da ga svedemo na otprilike 72% i taj trend, pogotovo što se on smanjuje dvostruko brže nego drugdje, upućuje nas na zaključak da nam ne treba nedostajati optimizma.

Proračunski manjak 2014. -5,4% BDP-a, a 2015. -3,4%, u 2016. -0,9%.  Vidjet ćete na kraju ove godine da će taj manjak biti još niži nego što je to bilo prošle godine, unatoč ovakvom kontekstu.

Smanjili smo javnu potrošnju i želim podsjetiti da smo, u prvom polugodištu ove godine, zabilježili i suficit proračuna opće države, a to se nije dogodilo zadnjih petnaest godina, i da nastavljamo s daljnjom fiskalnom konsolidacijom.

Imamo rast BDP-a od 2,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine za prvih šest mjeseci, a izvoz roba i usluga povećan je za 5,8%.

Imamo najbolju turističku sezonu u povijesti. Jučer je Hrvatska doživjela 100 milijuna noćenja prvi put u povijesti u jednoj turističkoj sezoni. 17 milijuna turista, preko 10, skoro 11 milijardi eura prihoda, vidjet ćemo konačne procjene.

Sve su to pozitivni rezultati koji nam daju snage za nastavak reformi koje su pred nama.

Što se tiče pomoći koju ćemo u ovom procesu imati, želim podsjetiti da je predsjednik Komisije Juncker u svom govoru u Strasbourgu prije nekoliko dana rekao da i Hrvatsku treba približiti ne samo Schengenu, nego i Europskoj monetarnoj uniji. Dapače, u razgovorima  je jasno da će nam Komisija, tehnički i stručno, pomoći da taj proces izvedemo na najučinkovitiji način. To je bitan detalj, jer, vodite računa, takav potez Hrvatske jača i sam europski projekt.

Put pred nama

Zadnja točka koju želim dotaknuti je vezana za put koji je pred nama. Dakle, rekao sam, Europski tečajni mehanizam je dio provedbe ove strategije i bilo bi dobro kad bismo to ostvarili u sljedeće tri godine.

Želim reći da Hrvatska ispunjava skoro sve kriterije za uvođenje eura, već danas: stabilnost cijena, visinu dugoročnih kamatnih stopa, proračunski manjak ispod 3% BDP-a, te javni dug, istina, koji još uvijek prelazi prag od 60% BDP‑a, ali trend, trend je bitan u ovom kontekstu, i taj trend je pozitivan, i s druge strane,  iako ostvarujemo i stabilnost tečaja, formalno pravno, taj peti kriterij, još nije ispunjen, ali samo zbog toga što još ne sudjelujemo u ERM II.

S te strane, mislim da će napori koje ćemo uložiti dovesti do toga da se ambicija Hrvatske prepozna utoliko što je praćena i s realnim reformama i realnim argumentima. Mi ćemo, govoreći o onome što je pred nama, vrlo skoro pokrenuti i proceduru koja se odnosi i na pristupanje tzv. Fiskalnom kompaktu, koji nam je pravni preduvjet da budemo dio eurozone, a činjenica da se politički prepoznalo u kojem smjeru Hrvatska ide, govori i to da smo već ovoga prosinca prvi put u povijesti pozvani i na Eurosummit.

Dakle, naši partneri u Europi pokazuju razumijevanje za sve ono što radimo, prepoznaju trendove, prepoznaju orijentaciju, prepoznaju našu odlučnost i ambiciju.

Vjerujem da će današnja rasprava, i stručna, a i politička, pridonijeti da svi ovi argumenti koje ćemo iznijeti, postanu dio naše političke rasprave, postaju dio našeg polemiziranja, ali s ciljem da to bude na dobrobit našega gospodarstva i hrvatskih građana.

S ovim želim zahvaliti svima vama koji ste došli, proglasiti konferenciju otvorenom i poželjeti da ovo bude referentna točka rasprave koja će biti s nama sljedećih nekoliko godina, a koja će rezultirati političkim ciljem, da Hrvatska svojim postignućima bude uži dio onih zemalja koje rade na jačanju europskoga projekta. Hvala vam lijepa."



Pisane vijesti | Andrej Plenković