Koristi od uvođenja eura za Hrvatsku veće su od troškova

Euro Hrvatskoj donosi globalni politički i ekonomski kredibilitet, naglasio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvarajući konferenciju na kojoj je predstavljena "Strategija za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj". 

Istaknuo je da je euro za Hrvatsku prilika koju trebamo iskoristiti, te koristan instrument u bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti. Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i na opipljiv način, jer su na ekonomskom planu, prednosti brojne i velike, istaknuo je predsjednik Vlade.
 
Dodao je da će današnja konferencija lansirati široku javnu, stručnu i političku, raspravu o hrvatskom članstvu u eurozoni sa željom da pridonese boljoj informiranosti javnosti te da se otklone mitovi i neutemeljeni strahovi koji postoje u javnom prostoru. Naglasio je da ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Dodao je da taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati.
 
Uvođenjem eura, kao druge najznačajnije svjetske valute uz dolar, Hrvatska bi postala dijelom najužeg kruga članica naprednijih integracija Europske unije, poručio je predsjednik Vlade.
 
Hrvatska je, zahvaljujući  fiskalnim i makroekonomskim rezultatima koje smo postigli u protekle dvije godine, što su prepoznale i sve tri najveće rejting agencije, sada spremna pokrenuti proces prema uvođenju eura,  istaknuo je predsjednik Vlade i pozvao građane da se uključe u javnu raspravu o "Strategiji uvođenje eura u Republici Hrvatskoj".
 
Koristi uvođenja eura za Hrvatsku su trajne i relativno visoke, a troškovi uglavnom jednokratni i niski, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Uvođenjem eura nestaje valutni rizik za građane, poduzeća i državu, što će smanjiti  rizike za financijsku i makroekonomsku stabilnost. Također, povoljno će djelovati na premiju za rizik države, dok će se regulatorni trošak za banke znatno smanjiti, što će pozitivno utjecati na razinu kamatnih stopa, time na uvjete financiranja i ubrzanje gospodarskog rasta, očekuje guverner Vujčić. Očekuje se i pozitivan učinak na investicije, a građani i poduzeća uštedjet će na mjenjačkim poslovima i naknadama za prekogranična eurska plaćanja. Smanjenje transakcijskih troškova i veća usporedivost cijena potaknut će međunarodnu trgovinu i turizam.

Gubitak samostalne monetarne i tečajne politike ne čini znatan trošak za Hrvatsku, naglasio je guverner Vujčić: visoka kreditna i depozitna euroizacija te dominacija banaka u stranom vlasništvu u domaćem bankovnom sustavu sužavaju prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike. Monetarna politika Europske središnje banke odgovarat će potrebama hrvatskoga gospodarstva jer je Hrvatska ekonomski i financijski čvrsto integrirana s europodručjem, poručio je guverner Vujčić.

Makroekonomski pokazatelji Hrvatskoj daju dobro polazište za ispunjavanje kriterija za uvođenje eura, naglasio je ministar financija Zdravko Marić. Dugogodišnja stabilnost cijena i tečaja te postignuti napredak u fiskalnoj prilagodbi upućuju na spremnost da se kriteriji konvergencije ispune brzo nakon ulaska u tečajni mehanizam ERM II. Među navedenim kriterijima donedavno je najveća prepreka bio javni dug koji premašuje referentnu vrijednost od 60% BDP-a, no kriterij održivosti javnih financija može biti ispunjen i ako se dug smanjuje zadovoljavajućom dinamikom, što je u slučaju Hrvatske potvrđeno izlaskom iz postupka u slučaju prekomjernog manjka u srpnju ove godine. Dakle, ukoliko se javni dug nastavi smanjivati potrebnom dinamikom, a pokazatelji za ostale kriterije ostanu unutar dozvoljenih okvira, Hrvatska bi nedugo nakon ulaska u mehanizam ERM II mogla ostvariti sve formalne kriterije za uvođenje eura, poručio je ministar Marić.

Hrvatska je već danas spremna započeti s procesom uvođenja eura. Tome u prilog govore naša postignuća u pogledu smanjenja makroekonomskih neravnoteža, što se očituje između ostaloga u izlasku Hrvatske iz postupka u slučaju prekomjernog manjka, ali i postignuća u pogledu ispunjavanja kriterija nominalne konvergencije, naglasila je potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Važno je također da strukturno pripremimo naše gospodarstvo za integraciju u europodručje. Strukturne reforme nisu samo važne u kontekstu prilagodbe za uvođenje eura, već su nužne zbog povećanja konkurentnosti našeg gospodarstva, i to neovisno o uvođenju eura. Uz odgovornu ekonomsku politiku i posvećenost strukturnim reformama, Vlada se i danas predstavljenom Strategijom za uvođenje eura u Hrvatskoj obvezuje da će u tome ustrajati, te će uz vanjsko-političke napore naš strateški cilj uvođenja eura u Hrvatsku biti brže ostvariv, na korist svih naših građana i poduzeća, poručila je potpredsjednica Dalić.

Hrvatska može započeti proces uvođenja eura, zaključak je konferencije, pri čemu neovisno od tog procesa valja nastaviti s razboritom fiskalnom politikom i strukturnim reformama, posebno onima usmjerenima na poboljšanje poslovnog okružja, smanjenje poreznog opterećenja i povećanje efikasnosti javnog sektora. Time se, naime, jača konkurentnost i smanjuju makroekonomske neravnoteže, odnosno potiču gospodarski rast i zapošljavanje.

"Strategija za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj" dostupna je na internetskoj stranici euro.hnb.hr, kao i na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Na portalu e-savjetovanja otvoreno je savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Savjetovanje je otvoreno do 30.11.2017. godine i dostupno je na sljedećoj poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6249.
 

Pisane vijesti