Kuščević najavio reforme: Uvodimo stimulacije za rad i sankcije za nerad

Ministar uprave Lovro Kuščević jedan je od medijski najtraženijih članova Vlade u posljednje vrijeme. Na temu provjere autentičnosti potpisa građanskih referendumskih inicijativa nadovezala se tema sudbine Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika, no ministar je u začetku odbacio spekulacije o eventualnoj smjeni Povjerenstva, praktično na početku mandata, pa je interes za tu temu nekako utihnuo. Potom je uslijedila i najava decentralizacije, odnosno, aktualiziranja najava o prebacivanju dijela poslova državne uprave na županije... Uz rekapituliranje 2018. i najavu reformi u 2019., sve su to bili povodi za intervju u Spektru...

Kraj godine je vrijeme rekapitulacije postignutog, pa za početak pitanje, a vi odgovorite u jednoj ili dvije rečenice – jeste li odradili sve što ste planirali u 2018. godini, jeste li generalno zadovoljni učinjenim?

– U godini iza nas proveli smo puno aktivnosti na području zakonodavnih rješenja, ali i u realizaciji projekata za poboljšanje javne uprave. Potpisali smo šest ugovora temeljem kojih smo pokrenuli projekte koji će u bitnom popraviti rad javne uprave te lokalne i regionalne samouprave. Vrijednost tih projekta koji su 85 posto sufinancirani iz EU fondova gotovo je 200 milijuna kuna. Vlada Republike Hrvatske je usvojila nekoliko zakonskih rješenja i uredbi, u proceduru idu još tri zakona, a naročito sam ponosan na Zakon o sustavu državne uprave koji predviđa ustrojavanje državnog inspektorata, vatrogastvo smo podigli na razinu središnjeg državnog ureda, a najbitnije je što ovaj zakon omogućava realizaciju Vladina zaključka o smanjenju broja agencija. Ostvarili smo izvrsnu suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i unaprijedili rad Ministarstva. Pripremili smo i reformsku mjeru povjeravanje poslova Ureda državne uprave županijama, koja će rezultirati jačanjem decentralizacije, uz primjenu načela supsidijarnosti.

Izvješće Europske komisije o Hrvatskoj za 2017. sadržavalo je ocjenu “no progress” u kategoriji reforme javne uprave. Što ste sve učinili u ovoj godini koja polako istječe da bi se to promijenilo, odnosno da bi to i građani naposljetku konkretno osjetili?
– “No progress” je ocjena Europske komisije za 2017. godinu i ispravno je ocijenila rad Ministarstva u tom razdoblju. Za ministra uprave sam imenovan krajem lipnja 2017., i bio sam neugodno iznenađen zatečenim stanjem: bez ugovorenih projekta, konkretnih rješenja i dugoročne vizije. Imenovali smo državne tajnike i pomoćnike, osmislili projekte, zadužili ljude za njihovu provedbu te krenuli u realizaciju. Već u kolovozu smo izradili Strateški plan Ministarstva za 2018. – 2020., i zadali smo tri cilja u ovom mandatu: kvalitetnija i učinkovitija javna uprava, decentralizacija i digitalizacija. Pričekajmo izvješće Europske komisije za 2018. i tada ćemo govoriti o radu Ministarstva uprave za vrijeme mog mandata, a siguran sam kako će i Europska komisija prepoznati naš kvalitetan rad.

Spajanje općina

Gostujući na okruglom stolu “Slobodne” o budućnosti i ulozi županija u rujnu ove godine, najavili ste “početak projekta kojem je cilj stvaranje cjelovite baze za sve jedinice regionalne i lokalne samouprave do kraja godine, gdje će se točno znati koje poslove obavljaju, s kojim stručnim kadrom raspolažu, s koliko kvadrata, kako bi se zaključilo koji dio poslova neke županije i općine bolje ili lošije obavljaju, te kako im se može pomoći”. Je li ta baza podataka dovršena i za što će vam točno poslužiti kada utvrdite da je netko lošiji ili bolji u nečemu?

– Na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, redovito održavamo sastanke sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina... Na 5. sastanku održanom u Rijeci s ministrom rada i mirovinskoga sustava kolegom Markom Pavićem i ravnateljem HZZ-a gospodinom Antom Lončarom, potpisali smo Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava Ministarstvu uprave za provedbu projekta Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave vrijednog 20 milijuna kuna, od čega se 85 posto sufinancira EU sredstvima. Cilj projekta je da usluge općina i gradova budu kvalitetnije, jednostavnije i dostupnije našim sugrađanima.

Ovo pitanje se često reaktualizira u javnosti: dolazi li u obzir ukidanje ili spajanje nekih općina, u svjetlu spomenutih podataka? Je li za vas teritorijalni preustroj uopće tema koju namjeravate razmatrati do kraja mandata?

– Želimo osigurati ravnomjernu kvalitetu usluga koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju na teritoriju cijele Hrvatske te povećati “protočnost” sustava, kako bi svi naši sugrađani, poduzetnici i obrtnici u svim dijelovima Lijepe naše imali jednostavnije i dostupnije usluge. Kategorizacijom općina i gradova po objektivnim parametrima propisat ćemo usluge koje moraju pružati svojim građanima.

Nakon monitoringa utvrdit ćemo koje jedinice nisu u stanju kvalitetno pružati usluge te predvidjeti međusobno povezivanje u obavljanju poslova, odnosno preuzimanje tih poslova od većega grada ili županija. Ako se to ne dogodi, spajanje onih koji ne ispunjavaju svoje obveze bit će nužno.

Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu vas je kritizirao da ste prekinuli odnose sa strukom...

– Politički savjetnik SDP-a prof. Koprić nastupa na način struka – to sam ja! i čini mi se kako nedovoljno uvažava znanje kolega u Ministarstvu, ali i ostalih kolega u Hrvatskoj. Upravo suprotno od onoga što kaže prof. Koprić, u većini radnih skupina za izradu zakona u Ministarstvu uprave sudjeluju predstavnici akademske zajednice i redovito se konzultiramo s njima. Izuzetno cijenim struku i upravo zato sam imenovao poseban Savjet, u koji su imenovani svi predstojnici katedra za upravno pravo fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i sa Veleučilišta u Šibeniku koji konstruktivno sudjeluju u izradi zakonskih rješenja. Dakle, prof. Koprić, bez obzira na to što kritizira, nije jedini stručnjak za javnu upravu u Hrvatskoj.

Zašto još nisu ukinute agencije čije je racionaliziranje moguće, odnosno zašto se prekoračio rok od svibnja 2017., do kada je trebalo ukinuti 20 posto njih?

– Upravo suprotno, sve vlade su govorile o racionalizaciji broja agencija, a njihov broj je rastao. Mi smo jedina Vlada koja je pokrenula racionalizaciju i polučila dobre rezultate. Na sjednici Vlade od 2. kolovoza 2018. usvojen je Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, riječ je o 54 tijela i taj zaključak se provodi.

Nema reforme preko noći

Možemo li onda u 2019. godini očekivati daljnje ukidanje i spajanje agencija, zavoda..., čija racionalizacija, iz perspektive prosječnog građanina, traje predugo. O tome je, kao o svom velikom zahvatu, govorila još i zadnja SDP-ova Vlada?

– O zahvatima SDP-ove Vlade najbolje govore izborni rezultati i njihov trenutni rejting. Na prijedlog Ministarstva uprave, na sjednici Vlade održanoj prošlog tjedna u Karlovcu usvojen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave koji omogućava dovršenje procesa, točnije regulirali smo koja tijela i u kojem obimu preuzimaju poslove agencija i zavoda koji prestaju postojati.

Što još možete najaviti za 2019. godinu, a da bi opravdalo karakter još jedne reformske godine?

– Reforma nije nešto što se može postići preko noći. Porezna reforma daje rezultate, vidite najavu snižavanja cijena određenih proizvoda, počinjemo i s mirovinskom reformom koja će omogućiti održiviji i pravedniji mirovinski sustav, što znači i više mirovine. Iduće godine radimo zakonske odredbe kojima ćemo poslove ureda državne uprave prepustiti županijama, što predstavlja pravu decentralizaciju i jačanje uloge građana, uvodimo pravedniji sustav plaća u državnoj službi...

Kako državne službenike motivirati da bolje obavljaju svoj posao, jeste li zadovoljni pravnim alatima koje imate na raspolaganju u smislu nagrađivanja i kažnjavanja? 

– Prvo poruka svim službenicima da su oni tu, isto kao i mi dužnosnici, kako bi bili na raspolaganju našim sugrađanima, obrtnicima i poduzetnicima. Svjesni smo problema u sustavu, i upravo zbog toga smo pokrenuli projekte kojima namjeravamo popraviti sustav.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je pri kraju s izradom novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, Ministarstvo uprave je pripremilo dvije uredbe – Uredbu o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi i Uredbu o ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika – koje bi trebale rezultirati postizanjem boljeg radnog učinka, omogućiti objektivnije napredovanje u službi i plaću uskladiti s rezultatima rada. Osigurali smo veće plaće iz EU fondova bez opterećenja hrvatskog proračuna za one koji rade na tim projektima, u nekoliko navrata podizali smo osnovicu za plaću državnih i javnih službenika, no ne mogu opravdati nerad. Želja nam je u suradnji sa sindikatima i u okviru proračunskih mogućnosti stimulirati rad, a sankcionirati nerad.

Jeste li zadovoljni u kojoj su mjeri zaživjele e-usluge u Hrvatskoj? Što se tu može i treba učiniti? Digitalizacija je jedan od projekata HDZ-ove vlasti, što još možemo očekivati? Ono što ljude najviše zanima je kako do bolje i brže usluge u što manje vremena i sa što manje obilaženja šaltera?

– Kao što sam rekao, preuzevši Ministarstvo niti jedan projekt nije bio ugovoren, a danas smo ugovorili i radimo na šest projekata. Digitalizacija će ubrzati i pojednostaviti procese, smanjiti troškove i povećati razinu transparentnosti. Nadograđujemo sustav e-Građani u kojem imamo više od 60 usluga, uveli smo jednu od najzahtjevnijih usluga e-Novorođenče, započeli smo nove projekte: Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu RH, Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi, e-Pristojbe čija je ukupna vrijednost više od 50 milijuna kuna, e-Poslovanje u vrijednosti 51 milijun kuna, e/m-Potpis i e/m-Pečat u vrijednosti 22 milijuna kuna, koji se 85 posto sufinanciraju europskim sredstvima. U siječnju 2019. pokrećemo projekt Centar dijeljenih usluga (CDU) koji je pretpostavka za objedinjavanje usluga na jednome mjestu...

GONG-ov igrokaz

Najavljene su i promjene izbornog zakonodavstva za 2019. godinu. Je li to odgovor na referendumske inicijative o kojima se govorilo dobar dio ove godine, ili ste to planirali neovisno o njima jer, pogotovo kad se radi o pitanju referenduma, kao inače popularnom alatu izravne demokracije, tu još ima posla oko uređenja nekih praktičnih pitanja, što su pokazali i “repovi” propalih inicijativa?

– Referendum kao ustavna kategorija je dobar institut za izražavanje volje građana i može biti izvrstan korektiv u procesu donošenja političkih odluka. Istina, u postojećem pravnom okviru potrebno je popuniti praznine koje se u prvom redu tiču rokova, koji obavezuju obje strane, te i inicijative i institucije koje sudjeluju u nastavku aktivnosti.

Isto tako potrebno je regulirati način prikupljanja potpisa, mjesta za prikupljanje, te redefinirati vrijeme uključivanja Ustavnog suda u predreferendumskom procesu. U svim izbornim procesima potrebno je osigurati da svaki glas jednako vrijedi jer danas imamo nejednaki broj birača u izbornim jedinicama. Preferencijalno glasovanje je dobar institut, vjerujem kako ćemo ga do kraja mandata uvesti i u lokalne izbore.

Puno se bure podiglo i oko pitanja provjere autentičnosti potpisa na zahtjevima za referendume spomenutih građanskih inicijativa. Meni je upala u oči vaša konstatacija da provjera više od milijun potpisa zahtijeva računalnu aplikaciju koju Ministarstvo – nema. Hoćete li mijenjati regulativu u tom smislu, ili nabaviti aplikaciju?

– Niti jedna provjera valjanosti potpisa referendumskih inicijativa nije bila ovako transparentna i zakonita kao ovaj postupak te ova procedura koju smo proveli može poslužiti kao predložak za buduće provjere potpisa referendumskih inicijativa. Usprkos desecima tisuća manipulacija, zloupotreba i ogromnog pritiska inicijativa, povjerenstva su odradila detaljan posao, objektivno utvrdila stvarno stanje, a sve uz zaštitu osobnih podataka i prisustvo nezavisnih tijela Agencije za zaštitu osobnih podataka i DIP-a.

Osim inicijativa koje su tražile referendum, na vas se obrušio i GONG, nezadovoljan načinom na koji ste im omogućili djelomičan uvid u sporne potpise. Na kraju su poručili kako ne žele sudjelovati u vašem igrokazu. Kako izbjeći slične situacije ubuduće, očito puno toga nije normirano, a neke situacije nismo ni susretali do sada?

– Cjelokupna javnost je imala priliku uvjeriti se u transparentnost postupanja, što su potvrdili svi sudionici. Mi smo provodili zakon, što je i temelj pravne države, a inicijative i GONG su se mogli uvjeriti u naš zakonit rad, no samovoljno su odbili uvid u nevažeće potpise, izvodeći pri tome vlastiti igrokaz.

Politički analitičari znaju istaknuti kako aktualna vlast zapravo i nema oporbu, ciljajući prije svega na kaotično stanje u SDP-u kao najvećoj oporbenoj stranci. Je li to svojevrsna zamka za učinkovitost HDZ-ove vlasti, hoćete li se bez agilne i konstruktivne oporbene korekcije uljuljkati, a onda možda i početi kalkulirati s provođenjem reformi? Treba li se ova vlast bojati rastućeg populizma ili bilo koje vrste političkog ekstremizma? Ima li ova Vlada “protulijek” za takve, pokazalo se, destabilizirajuće i za demokraciju prilično opasne pojave?

– Stanje oporbe je zaista tragikomično i ne raduje me njihova bezidejnost, nedostatak konstruktivne kritike i kvalitetnih prijedloga, te slika koju šalju iz Hrvatskog sabora.Politički populizam i ekstremizam bez konkretnih rješenja je opasnost za društvo i institucije, i samo ozbiljne stranke – što HDZ jest – mogu se tome oduprijeti. Reforme i projekte koje provodimo ne radimo radi oporbe, već naših građana te ćemo tako i nastaviti.

Autor:Hrvoje Prnjak, Slobodna Dalmacija

Pisane vijesti