Makroekonomija: Industrijska proizvodnja skočila više od 5 posto

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u prosincu oslabila 0,2 posto u odnosu na studeni, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 5,3 posto u odnosu na prosinac godinu dana prije.
 

To je najveći rast proizvodnje od kada su početkom 2009. godine uvedeni kalendarski prilagođeni podaci, i znatno veći od očekivanja analitičara.
 

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u prosincu industrijska proizvodnja porasla za 3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,5 do 4 posto.

To je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja raste na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, kada je ojačala 2,8 posto.
 

Rast industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju bio je popraćen i rastom zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima. Naposljetku, povoljna kretanja obujma industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju imati će pozitivan utjecaj na kretanja BDP-a", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
 

Promatrajući prema GIG-u, u prosincu je na godišnjoj razini najviše, 11,9 posto, skočila proizvodnja intermedijarnih proizvoda. S rastom od 7,6 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja energije ojačala 0,1 posto.
 

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je u prosincu 4 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda oslabila 0,3 posto.

U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja ojačala 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je prva godina rasta proizvodnje nakon pet godina neprestanog pada.

"Ipak, razina industrijska proizvodnje u 2014. godini niža je za oko 17 posto u odnosu na pretkriznu 2008.", navode analitičari RBA.
 

U 2015. godini očekuju nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta, pri čemu će, poručuju, zamjetniji rast i dalje ograničavati iscrpljena domaća potražnja.
 

"S druge strane, unatoč oporavku inozemne potražnje, treba imati na umu i potencijalne negativne rizike prisutne na inozemnim tržištima - razvoj situacije na ruskom tržištu te slabiji oporavak vanjskotrgovinskih partnera - te potrebu za daljnjim jačanjem konkurentnosti hrvatske industrije i izvoza. Ipak, pet godina pada obujma industrijske proizvodnje posljedično znači i nisku bazu što će podržavati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini", zaključuju analitičari RBA.

(Hina)