- Objavljeno: 02.09.2021.
Marić: Izbjegavat će se naglo smanjenje ili ukidanje minusa
Vlada u eventualnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju nikako ne planira ići u smjeru naglog smanjenja ili ukidanja minusa na tekućim računima građana, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
"Naše eventualne izmjene ni u kojem slučaju ne bi smjele i neće dovesti do toga da dovedu do nekog iznenadnog, izvanrednog ili ubrzanog smanjivanja ili potpunog ukidanja tih prekoračenja", rekao je Marić nakon sjednice Vlade."Ni u kom slučaju ne bi bila ideja da dođe do nekakvog paničnog djelovanja banaka, a onda i dodatnih problema za građane", dodao je i istaknuo da je Vladina namjera suprotna: osigurati određeno vrijeme u kojemu bi se dvojbene situacije regulirale.
Kako je iznio, podaci HNB-a pokazuju da je 95 posto prekoračenja prešutnih, odnosno 31 tisuća građana je u dopuštenom prekoračenju ("minusu"), a 840 tisuća u prešutnom, pri čemu je prosječna kamatna stopa na dopušteno prekoračenje 7,6 posto, a na prešutno između 10 i 11 posto.
Vlada će nakon analize o prekoračenjima odlučiti kako najbolje zaštititi građane
Ministar financija iznio je i da od 2,6 milijuna tekućih računa oko 1,8 milijuna korisnika ima odobrena prekoračenja, ali da je od toga 65 posto onih koji ga koriste.
Podsjetio je da su odobrena prekoračenja ugovorna kategorija i predstavljaju kreditni posao, jer je definirana kamata i obročna otplata.
Najavio je da će Vlada analizirati podatke o prekoračenjima i nakon toga odlučiti kako najbolje zaštititi građane i vidjeti treba li predložiti izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju. Te bi izmjene, bude li ih, bile usmjerene zaštiti potrošača, naglasio je.
Na pitanje je li HNB trebao ranije reagirati na činjenicu da velik dio građana svakodnevno živi s minusima i prekoračenjima, Marić je odgovorio da s obzirom na svoju poziciju ne komentira poteze neovisne monetarne vlasti.
Značajniji porast udjela i nominalnog iznosa prešutnih prekoračenja u "minusima" građana po njegovim je riječima predmet analize, ali, kako je rekao, za pretpostaviti je da to kreće od 2018. godine kada je odlukom HNB-a u izračun efektivne kamatne stope uključena naknada za vođenje tekućeg računa, što se odrazilo na građane s nižim prihodima.
BDP bi ove godine mogao porasti za sedam posto
Posljednji makroekonomski pokazatelji navode na korekciju u projekciji kretanja BDP-a za ovu godinu te smo trenutno u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine, rekao je u ministar financija Marić.
Podsjetio je da je aktualna Vladina projekcija rast od pet posto.
Iznio je da su porezni prihodi od 1. siječnja do 31. kolovoza 0,7 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, a PDV-a je prikupljeno nešto preko četiri posto više.
Porez na dobit je nešto manji nego u prvih osam lanjskih mjeseci, ali to je, kako je rekao, očekivano s obzirom da se obračunava na temelju rezultata iz 2020. godine. Doprinosi za mirovinsko osiguranje su četiri posto viši i na tragu su očekivanja, rekao je Marić.
Jedini oblik trošarina koji blago kaska, dodao je, trošarine su na automobile, a to je objasnio smanjenjem nekih nameta i globalnim zastojima u automobilskoj industriji.
Što se tiče proračunskih prihoda, rekao je da vrijednost fiskaliziranih računa samo u kolovozu u turizmu gotovo 21 posto veća nego 2020. godine.
Istaknuo je, međutim, ključnu ulogu troškovne strane proračuna ističući da je tu ključ održivosti javnih financija.
Na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju, i osobito rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju na oprez. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.
Do sada HZZO-u transferirano oko 5,9 milijardi kuna za plaćanje i ispunjavanje obveza
Marić je rekao da je bilo za očekivati povećanje stope inflacije, s obzirom na razne vidove monetarnog popuštanja na globalnoj razini, jer je količina novca puštenog u sustav dovela do pada njegove cijene, što može imati utjecaja na dizanje inflatornih pritisaka.
No, dodao je da nije siguran da se poskupljenje hrane ili, primjerice, građevinskog materijala, može u potpunosti opravdati globalnim kretanjima i poremećajima u lancima opskrbe.
Upozorio je i da je ostalo vrlo malo cijena koje se mogu regulirati, budući da cijene uglavnom regulira tržište, ali da treba poticati razvoj tržišta i konkurenciju na tržištu.
Podsjetio je na smanjenje PDV-a na jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće, kao primjer vrlo ograničenog utjecaja porezne politike na cijene, jer nakon smanjenja PDV-a nije bilo značajnijeg snižavanja cijena tih proizvoda.
Dotičući se ponovnog rasta duga bolnica, rekao je da su trenutno rokovi plaćanja bolnica negdje oko planiranih 180, a ljekarni 200 dana te da je do sada HZZO-u transferirano oko 5,9 milijardi kuna za plaćanje i ispunjavanje obveza. Treba temeljito reformirati zdravstveni sustav s fokusom na rashodnoj strani, zaključio je.
Izvor: Hina/Vlada