- Objavljeno: 16.05.2019.
Marić: Višak proračunskih prihoda usmjeravamo na smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje
Po završetku sjednice Vlade, ministar financija Zdravko Marić održao je konferenciju za medije kako bi novinare i javnost podrobnije izvijestio o Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu kojeg je Vlada danas usvojila.
Poručivši kako Vlada promatra kontinuitet onoga što radi, podsjetio je na prvi proračun iz 2016. godine kada je odlučeno da se strogo kontrolira rashodna stranu proračuna i kada se uspjelo, čak i nominalno, zamrznuti rashodnu stranu državnog proračuna koja se financira iz općih izvora. Naglasio je da je 2016. godine izvršenje državnog proračuna bilo čak i ispod izvršenja 2015. godine, što je bilo jako dobar rezultat.''Na tom tragu nastavljamo i sada. Ukupni rast rashoda je 3,7 posto, ali ovaj dio koji utječe na ukupni rezultat je svega 1,3 posto što je, kada gledate i uspoređujete s ukupnim rastom poreznih i ukupnih prihoda, puno sporiji rast. Upravo to znači nastavak kontinuiteta koji smo si kao Vlada zacrtali – da odgovorno, transparentno i racionalno koristimo i odnosimo se prema novcu poreznih obveznika, a u isto vrijeme sav višak prihoda koji ostvarimo usmjeravamo za bolji rezultat, odnosno za smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje'', istaknuo je ministar financija dodavši da to više nije samo najava za nešto što dolazi, nego je to činjenica onoga što se događa u protekle tri godine.
Javne financije ponovo u suficitu
Vlada je u 2018. godini za protestirana jamstva Uljanik Grupe izdvojila nešto preko 2,5 mlrd kuna, što je sadržano u ukupnom rezultatu. Unatoč toj činjenici, hrvatske su javne financije i prošle godine ponovo u suficitu.
''Jedan od najvažnijih zaključaka je da smo, unatoč jednokratnom šoku i efektu protestiranih jamstava, naše javne financije doveli na razinu da mogu apsorbirati i tako veliki šok na jedan adekvatan način. Uspjeli smo podnijeti sve te neočekivane efekte 2018. i to se nastavlja i u 2019. godini.''
Ono što je važno za hrvatske građane je promatrati proračun opće države – sva ministarstva, sva tijela državne uprave, sve izvanproračunske korisnike i kompletnu lokalnu samoupravu – to je ono što ulazi u ukupnu brojku koja kaže da je suficit 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a.
Istovremeno, ako se analizira po pojedinim kategorijama, povijesno gledano ona prva kategorija državnog proračuna uvijek bila ta koja je imala i najveći manjak. U 2018. godini, unatoč troškovima za Uljanik, Vlada je razinu državnog proračuna gotovo svela na uravnoteženje, na manjak od svega 190 milijuna kuna.
''Osobno ne pamtim takav rezultat. Otkad se vodi europska statistička metodologija, mislim da je to najbolji rezultat državnog proračuna'', istaknuo je Marić dodavši k tome da se upravo 2018. godine državni proračun, odnosno prva razina opće države, u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak i ustupila ih lokalnoj samoupravi.
To znači da je državni proračun sam sebi na neki način ''izbio'' preko 2 milijarde kuna i unatoč tome, uz kontrolu rashodne strane proračuna te efikasnim upravljanjem prihodnom stranom, ostvario spomena vrijedan rezultat.
Smanjen javni dug
Dobri rezultati izvršenja državnog proračuna odrazili su se i na javni dug. Vlada je s krajem 2018. godine ispunila ono što je zacrtala u svom programu, a to je smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za 10 postotnih bodova u tijeku mandata.
''To se dogodilo već u trećoj godini što sigurno ne znači da ne nastavljamo dalje. Dapače, prije par tjedana usvojili smo program konvergencije gdje se vrlo jasno vidi i naznačuje da se taj kontinuitet smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u za otprilike 3 posto godišnje nastavlja i dalje.''
''Osnovni scenarij ove Vlade je da upravo javne financije i njihova stabilnost i održivost budu jedna od ključnih poluga ukupne Vladine i općenito fiskalne i ekonomske politike. Dakle, fiskalna i monetarna politika u funkciji gospodarskog rasta i čim veći fokus na strukturne politike i strukturne reforme'', zaključio je ministar financija.