- Objavljeno: 21.09.2021.
Marić za N1: Ukoliko nastavimo ispunjavati kriterije, realno je da 1. siječnja 2023. Hrvatska uđe u eurozonu
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić gostovao je u N1 Studiju uživo. Razlog ovako visokih stopa inflacije su globalna kretanja na području energije, nafte i drugih sirovina koje se onda prelijevaju, istaknuo je.
Marić je kazao da u Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja hiperinflacija i s tim znanjem i iskustvom treba biti oprezan.“Sada nismo ni blizu toga. Razlog ovako visokih stopa inflacije su globalna kretanja na području energije, nafte i drugih sirovina koje se onda prelijevaju. Vidite i sami da su najviše rasle cijene transporta jer je tu cijena energije najviše zastupljena. Vidimo i rast cijena hrane jer one najviše zanimaju građane. Kad gledamo pojedinačne cijene, ne možemo to ne primijetiti”, rekao je.
Inflacija je, naglasio je, kategorija koju nikad ne treba podcijeniti ni zanemariti. Svjedoci smo još od prošle krize monetarnog otpuštanja, velike količine novca.
„Sjećate se, centralne banke su ušle u program otpuštanja. Mnogi upozoravaju da, ako dođe do dispariteta financijske imovine u odnosu na realnu ekonomiju, može doći do pregrijavanja gospodarstva i inflatornih pritisaka. Kada gledamo od 1.1. do danas, mi ne odstupamo od EU-a, čak smo i blago ispod prosjeka EU-a. Nećemo sjediti skrštenih ruku, ali inflacija je kategorija gdje nemate jedinstveni set mjera. HNB-u je zakonom propisano održavanje stabilnosti cijena i oni sigurno gledaju koliko mogu napraviti. Ako se stvari budu dodatno komplicirale, onda mora usko surađivati monetarna i fiskalna vlast”, istaknuo je Marić.
Rast cijena
“Nemamo ciljanu razinu inflacije. Tu nam za razumijevanje mogu dobro doći Maastrichtski kriteriji. Hrvatska ih trenutno ispunjava, ne izdvajamo samo naše gospodarstvo, kako u realnoj, tako i u monetarnoj zoni. Bez obzira što nismo u monetarnoj zoni, mi smo duboko integrirani u eurozonske monetarne tokove”, kazao je Marić, dodajući da su i velike banke na našem tržištu iz eurozonskih zemalja, Austrije i Italije.
“Građani to vide, a i mi koji promišljamo monetarnu politiku moramo to pratiti, jer ako se trendovi pogoršaju - moramo u povući neke mjere”, izdvojio je.
Namjera monetarnog otpuštanja je, kazao je, bila da se doprinese većoj dostupnosti novca da se financiraju investicije da se potakne gospodarski rast.
“Porezna politika je jako važna, ali nemojmo misliti da sve možemo riješiti isključivo poreznom politikom. Kad je aktualna hrana, svako malo se povlači tema PDV-a. Razgovarali smo koliko bi stvarno došlo do smanjenja cijena hrane da se smanji PDV”, dodao je.
Moguće mjere
Na pitanje o mjerama koje bi Vlada mogla povući, Marić je odgovorio: “Nema jedinstvene mjere. Mi nemamo reguliranih cijena, čak ni cijene energetike. Nema toga da će država propisati cijenu ovoga ili onoga”, kazao je.
O mogućnosti da Vlada intervenira u cijenu goriva smanjivanjem trošarina kaže: “Kao i kod PDV-a , to nije garancija da će nužno doći do smanjivanja cijena.”
“Kad je izbio covid, rekli smo da moramo zaštititi zdravlje i živote pa smo proglasili lockdown. Znali smo da će biti gospodarskih teškoća pa smo morali balansirati između to dvoje. Tako je i kod inflacije”, kazao je.
Inflacija nije varijabla s kojom se treba olako nabacivati, rekao je.
„Inflaciju mogu potaknuti i inflatorna očekivanja. Stvari su u ovom trenutku još pod kontrolom bez obzira na sve trendove - i njih treba pratiti”, dodao je.
Uvođenje eura
Uvođenje eura, prema ministrovim riječima, nije u opasnosti.
“Mislim da ne. I Vlada i HNB usko surađuju u tome. Donedavno smo bili fokusirani isključivo na fiskalne kriterije, ali sada i kriterij inflacije dobiva na važnosti. Postoje zemlje, poput Grčke i Cipra, koje su nisko sa stopama inflacije. Kad se gleda tri najbolje, njihov prosjek može biti maksimalno odstupanje 1,5 posto. Te su zemlje određene iznimke. Iako vidimo da i kod njih inflacija blago ubrzava”, naveo je.
Hrvatska nije ni blizu zemlja s najvećim javni dugom, poručio je.
„Ako ste preko 60 posto, onda ima odredba da morate smanjivati udio duga u BDP-u, najmanje za jednu dvadesetinu godišnje. U prijevodu, mi već ove godine unatoč deficitu vidimo da će javni dug pasti za dva postotna boda. Što znači da možemo staviti kvačicu, reći da smo ispunili Maastrichtski kriterij”, kaže ministar.
Na pitanje znači li to će euro biti uveden 1. 1. 2023., ministar kaže: “Realno da, ali zbog korektnosti prema domaćoj javnosti i europskim institucijama, reći ću pod uvjetom da ispunimo sve kriterije.”
“Taj paket mjera koje smo obećali Bruxellesu i Frankfurtu je dobar za Hrvatsku. Sredinom 2019. guverner HNB-a i ja smo supotpisali pismo namjere ulaska u euromehanizam 2. Nema pandemije, imali smo rok. Onda je izbila pandemija, mnogi su očekivali da ćemo odustati. Ne da nismo pauzirali, nego smo još ubrzali. Ispunili smo sve te mjere mjesec i pol prije roka”, pojasnio je.
Europski novac za zdravstvo i obrazovanje
Govoreći o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Marić kaže kako je u pitanju nemali novac.
“Govorimo o ne maloj financijskoj omotnici koja bi meni trebala biti uvijek na prvom mjestu. Ali, reći ću da mi je još važnije što je namjena tih novaca za provedbu reformi”, kazao je Marić.
Dodao je da se čuo i s ministrom obrazovanja te da do kraja godine očekuje natječaj i za vrtiće.
“Oni su krenuli s dobrim principom, kako unaprijediti naše obrazovanje”, kazao je.
Financiraju se reforme, reformski iskoraci, poduprti investicijama, naveo je.
“Nakon ove tranše do kraja godine smo se obvezali na provedbu 34 mjere, trenutno smo ispunili osam. Kada izvršimo to sve skupa, početkom naredne godine, polugodišta, podnosima izvješće, pobrojimo sve što smo napravili i onda krajem tog polugodišta ide nova tranša od sljedećih 700 milijuna”, izdvojio je.
“U zdravstvu nema krpanja rupa, to su sredstva za naprijed”, zaključio je ministar financija Marić.
Izvor: N1/Vlada