Milanović: Koristi od EU bit će veće ako budemo spremni na promjene

Hrvatska je od godinu dana članstva u Europskoj uniji imala koristi, a imat će ih i više ako sama bude spremna na promjene, ustvrdio je premijer Zoran Milanović u razgovoru za Hinu povodom godinu dana članstva u Uniji.

Nerealno je bilo očekivati ogromne iskorake u prvoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji jer smo u EU ušli opterećeni ekonomskim problemima koje nije moguće riješiti u godinu dana, ocijenio je Milanović ističući da Hrvatska sada sukreira politiku EU.

Kazao je i da nije zadovoljan ekonomskom situacijom u kojoj se Hrvatska nalazi, za što je, kako je rekao, odgovorna i Vlada, ali i dodao da Vlada, koja ima obvezu osigurati rast gospodarstva i zaposlenosti, na tom putu treba, podršku cijelog društva.

Premijera smo pitali da ocijeni godinu dana od ulaska Hrvatske u Europsku uniju i je li "rezultat" pozitivan ili su u pravu oni koji tvrde da nismo dovoljno iskoristili članstvo, kao i to je li uopće realno očekivati da Hrvatska napravi "korak od sedam milja" već u prvoj godini članstva.

"Uzimajući u obzir činjenicu da je Republika Hrvatska članica Europske unije tek godinu dana, vrlo je teško reći da smo napravili 'korak od sedam milja', ali to je bilo nerealno i očekivati jer smo u EU ušli opterećeni ekonomskim problemima koje nije moguće riješiti u godinu dana. Važno je da sada ravnopravno sjedimo za stolom za kojim se odlučuje i da smo u tih godinu dana sudjelovali u donošenju odluka od interesa za Hrvatsku, ali jednako tako sukreirali odluke važne za budućnost EU. Ulazak u EU bio je hrvatski strateški cilj, naša država ima koristi od toga, ali važno je i unutar EU zadržati državnost kako se o Hrvatskoj ne bi odlučivalo negdje drugdje. Pa čak i u slučaju zajedničkih europskih politika, Vlada će uvijek na prvom mjestu imati hrvatske interese", kazao je premijer.

Ističe kao primjere zajedničku energetsku politiku, kao i postavljanje Vlade u pogledu mirovinske politike.

"Tako je sada u slučaju zajedničke energetske politike: nećemo biti talac američko-ruskog nadmetanja za utjecaj nad energetskim kretanjima u Europi, nego ćemo svoju poziciju iskoristiti tako da osiguramo što veću energetsku samostalnost. Vlada će poštivati zajedničku politiku EU, ali će sklapati energetske aranžmane kakvi nama odgovaraju. Tako smo se postavili i u pogledu mirovinske politike: ne prihvaćam da nam Bruxelles određuje s koliko godina i kada će hrvatski radnici ići u mirovinu. U EU ne živimo svi u jednakim uvjetima, pa ne možemo ni svi pod jednakim uvjetima ići u mirovinu. Takvih odmaka bit će još jer, a to stalno ponavljam, institucionalne Europe je dovoljno, Bruxellesu ne treba davati nikakve nove ovlasti", naveo je.

Kao konkretne rezultate prve godine članstva navodi nekoliko strateških. "Hrvatska je uvrštena na energetsku kartu Europe kroz priključenje projektu Jadransko-jonskog plinovoda, a terminal za tekući ukapljeni plin u Omišlju uvršten je na popis prioritetnih projekata EU čime je otvorena i mogućnost financiranja iz EU fondova. Projekt Pelješkog mosta ocijenjen je u Bruxellesu kao najbolje rješenje za povezivanje juga s ostatkom zemlje, a i njegovo se financiranje očekuje najvećim dijelom iz EU fondova. Nismo otvarali fantomska gradilišta na Pelješcu uoči izbora, nego smo u tišini lobirali i pripremali taj projekt. Od ulaska u EU stalno smo fokusirani na ispunjavanje uvjeta za ulazak u Schengenski prostor jer smatram da će članstvo Hrvatske u EU biti potpuno tek kada postanemo dio schengenske zone. Osobno vodim povjerenstvo za pripremu tog projekta, opet bez pompe, i siguran sam da ćemo 1. srpnja iduće godine moći predati zahtjev za pristup Schengenu", istaknuo je.

Korist od prve godine članstva, smatra Milanović, imali su i hrvatski poduzetnici koji su dobili slobodan pristup zajedničkom tržištu. "Nije to moja ocjena, već statistički podaci govore da je povećan izvoz u EU. A to je tek početak tog trenda, jer će s oporavkom tržišta EU rasti i hrvatski izvoz. A Vlada će posebnu brigu voditi upravo o izvozu jer je on ključan za rast zaposlenosti i domaće prizvodnje, a onda i BDP-a", ističe premijer.

Dakle, koristi od članstva imamo, ali možemo imati i više ako sami budemo spremni za promjene i ako se počnemo brže mijenjati i prilagođavati činjenici da smo sada dio europske obitelji, ocjenjuje Milanović.

Privlačenje sredstava iz fondova je jedan od najbitnijih ciljeva ove Vlade

Upitan  što se može popraviti te je li to što bolje privlačenje sredstava iz EU fondova, premijer odgovara da je privlačenje sredstava iz fondova jedan od najbitnijih ciljeva ove Vlade.

"Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila Partnerski sporazum, dokument na temelju kojega se dodjeljuju sredstva iz europskih fondova. Kao vlada imamo dobar sustav korištenja fondova EU, to će se pokazati idućih godina kada se pokažu rezultati. S iskoristivosti sredstava iz europskih fondova nikada niti ne smijemo biti u potpunosti zadovoljni jer bi suprotno značilo da smo izgubili motivaciju za daljnji rad", rekao je.

Istaknuo je i "jednu poveznicu s korištenjem fondova - nužnost ojačavanja administrativnih kapaciteta i kompetencija ljudi koji se bave i europskim poslovima u širem smislu, svih onih koji sudjeluju u oblikovanju budućih zakonodavnih akata i politika Europske unije".

"Jednom kada se ovi akti i politike definiraju, obvezujući su za sve države članice. Od tih ljudi se očekuje da imaju specifične kompetencije, te široko znanje o političkom funkcioniranju EU kao i o samom području djelatnosti kojom se bave kako bi bili u stanju još u fazi pregovaranja oko nacrta zakonodavnog akta u njega inkorporirati hrvatska stajališta i potrebe. Time će i sam akt biti povoljan za Hrvatsku, a njegova implementacija u nacionalnim okvirima olakšana. Dakle, ponovno ističem važnost promjene i prilagodbe nas samih", rekao je.

Premijera smo pitali i kako se Hrvatska općenito - u političkom, kulturnom, gospodarskom smislu - pozicionirala unutar Europske unije.

"Ekonomska situacija uvjetovala je da već u prvoj godini članstva uđemo u proceduru prekomjernog deficita, ali ni zbog te činjenice Vlada nije pristala na radikalnu štednju bez brige za socijalne potrebe građana. Hrvatska se tako pozicionirala među države članice koje vode računa o balansu između štednje i rasta, a zahvaljujući tome Hrvatska je jedna o rijetkih članica u kojoj mirovine nisu smanjenje niti kune. Troškove smo smanjivali na drugi način, pripremili nacionalni plan reformi i plan stabilizacije javnih financija koji je dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije. Zato je EK preporučila da se procedura prekomjernog deficita stavi u fazu mirovanja", kazao je.

Sporo ide na bolje, ali put je ispravan

Nezadovoljan je ekonomskom situacijom u Hrvatskoj i velikom nezaposlenošću. "Naravno da nisam zadovoljan ekonomskom situacijom, kao i činjenicom da imamo i dalje veliku nezaposlenost, prihvaćem da je za to odgovorna i vlada. Nitko nam ne treba pljeskati, jer naš je posao i obveza osigurati rast gospodarstva i zaposlenosti, ali na tom putu nam treba ne samo strpljenje građana – na kojemu im i ovom prilikom zahvaljujem - već i podrška poslodavaca, sindikata, cijelog društva. A da se isplati put kojim idemo pokazuju podaci kao što je rast industrijske proizvodnje pet mjeseci uzastopno ili manji broj nezaposlenih u odnosu na isto razdoblje lani. Barem dijelom za to je zaslužna i vlada, odnosno njena reformska politika. Sporo ide na bolje, ali put je ispravan", ustvrdio je.

Govoreći o političkoj suradnji Hrvatske s drugim državama članicama, premijer kaže da se odnosi u posljednjih godinu dana odvijaju na znatno višoj razini koju karakterizira partnerstvo i građenje interesnih savezništava kako na čisto bilateralnom području tako i u okviru EU politika i šire vanjske politike.

"Zajedno s Austrijom i Slovenijom pokušavamo skrenuti pažnju na regiju i njene probleme na putu prema eurointegracijama. Svoj prilog tome na poseban će način dati i Njemačka: mogu vam potvrditi da u kolovozu putujem u Berlin, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel koja organizira skup šefova vlada iz regije, a koji bi trebao također skrenuti pažnju na, prije svega, gospodarske probleme država regije koje su tek krenule prema EU. Hrvatska je na dan ulaska u EU najavila da će biti svojevrsni most prema regiji jugoistočne Europe i to potvrđuje svojim angžmanom", istaknuo je.

Na kulturnom planu, nastavlja premijer, Hrvatska aktivno sudjeluje u zajedničkoj zaštiti europskih kulturnih dobara. "Već u prvoj godini našega članstva usvojena je odluka Europske komisije (EK) po kojoj će 2020. jedan od hrvatskih gradova nositi titulu europske prijestolnice kulture, što će sigurno obilježiti taj grad, njegovo okruženje ali i cijelu Hrvatsku u kulturnom smislu", navodi Milanović.

S obzirom na to da se Hrvatska u veljači 2012. pridružila sankcijama EU protiv Sirije pa je INA morala obustaviti svoje poslovne aktivnosti u toj zemlji, što je rezultiralo velikim gubicima, te da Slovenija pokušava zaštiti svoje interese u Rusiji, nastojeći zadržati dobre odnose s Moskvom u trenutku dok EU najavljuje ekonomske sankcije, premijera smo pitali kako i u kojoj mjeri male zemlje poput Hrvatske mogu zaštititi svoje interese kada se oni ne poklapaju s interesima većine ili interesima najvećih članica.

"Kao dio EU Hrvatska provodi Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku koju u konačnici već godinu dana i sama sukreira. U slučajevima koje spominjete dogodile su se stvari za koje smatramo kako u ovom trenutku nadilaze ekonomske interese jer smatramo da su zaštita ljudskih prava i prava teritorijalnih integriteta država temeljni postulati međunarodnog prava kojih se svakako moramo i želimo držati. Ne tako davno u Hrvatskoj su se dogodili slični događaji i jako nam je važna bila potpora i shvaćanje ostalih država. Od Hrvatske se danas očekuje isto, te mi kao dio demokratske Europe tako i postupamo, ali tako zapravo štitimo i vlastite političke i ekonomske interese. Prijedlog izmjene Zakona o privtizaciji INA-e, koji pripremamo u Vladi, primjer je moguće zaštite nacionalnih interesa u energetici: država će imati pravo provjeriti i ako treba zaustaviti ulazak investitora za kojega procijenimo da šteti našim interesma. To je učinila Belgija, zašto ne bi Hrvatska? Samo treba znati iskoristiti mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju i poduzeti ono što treba. Za razliku od prethodne vlade, mi ćemo to učiniti pod cijenu novog spora s EK, pogotovo što je praksa Europskog suda na našoj strani", odgovorio je premijer.

Europski napredak BiH ne mogu mjeriti briselski birokrati

Na kraju je premijer odgovorio i na pitanje kako Hrvatska može iskoristiti svoje članstvo u EU da se što bolje pozicionira u svom jugoistočnom susjedstvu radi svojih, ne samo ekonomskih interesa. Stanje u BiH je, naime, nesređeno i teško održivo na dulji rok, položaj tamošnjih Hrvata je nezadovoljavajući, u potpunoj je blokadi cijela država, s kojom Hrvatska ima granicu od tisuću kilometara, a sa Srbijom, osim ekonomskih interesa, postoje i otvorena pitanja proizišla iz rata.

"Ponavljam, kao članica EU-a Hrvatska utječe na dugoročnu stabilizaciju ovog dijela Europe te je most između jugoistočne Europe i EU-a. Naš izravan doprinos politici proširenja posebno se očituje u prenošenju naših pregovaračkih znanja i iskustava državama regije. Smatramo, naime, da daljnje proširenje EU može pomoći konsolidaciji jugoistočnog susjedstva, što je u strateškom interesu Hrvatske, cijele regije te EU-a. BiH je pri tome posebna priča i Hrvatska će se zalagati za poseban pristup toj državi. Ne možemo dozvoliti da europski napredak BiH mjere briselski birokrati, Hrvatska se zalaže i zalagat će se da tu državu stavimo u fokus čelnika EU koji donose ključne odluke. Koliko god nam je važna europska perspektiva cijele regije, mojoj Vladi će BiH biti favorit za ulazak u EU. A što se tiče unutarnjeg ustroja BiH, zalažem se da se razvija kao potpuno funkcionalna država triju ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana", rekao je Milanović.

Kada je riječ o Srbiji, istaknuo je da Hrvatska kontinuirano radi na rješavanju preostalih otvorenih pitanja iz prošlosti, "ali smo istodobno okrenuti razvoju i jačanju svih oblika suradnje".

"Primjerice, u nedavnom slučaju katastrofalnih poplava, Hrvatska se kao država članica zalagala u EU-a da se pomoć Unije usmjeri i na susjedne poplavom pogođene zemlje. Napredak Srbije prema EU ovisi o njenoj vlasti i građanima, mi joj nećemo biti smetnja na putu, ali ćemo tražiti da ispuni uvjete koje smo morali ispuniti i mi. Ostale države regije polako koračaju naprijed, to me veseli, pogotovo što je sada i Albanija dobila status kandidata što smo mi otvoreno zagovarali", rekao je.   

(HINA)

Vijesti iz medija