Ministar Bauk za Nacional: HDZ ide ispod standarda prema manjinama koje je sam postavio

Sve do pojave ministra Borisa Lalovca, Bračanin Arsen Bank nosio je titulu najmlađeg ministra u vladi Zorana Milanovića. No, što je još važnije, Bauk i u Vladi i u Socijaldemokratskoj partiji uživa status svojevrsnog matematičkog gurua: vječno uronjen u brojke, tablice i statistiku, ministar uprave na svako pitanje odgovorit će vrlo precizno, a očito ima i veliku ulogu u strateškom planiranju predstojećih parlamentarnih izbora. O datumu njihova održavanja Bauk se u razgovoru za Nacional nije želio izjasniti, pokorno slijedeći SDP-ove naputke i ponavljajući frazu da će se to dogoditi u ustavnom roku, no zato je bio vrlo konkretan u nizu drugih tema. Stožer za obranu hrvatskog Vukovara jasno je prozvao produženom rukom HDZ-a, a glavnoj oporbenoj stranci poručio da će na desnici morati sama kusati ono što je proizvela. Mirelu Holy i njenom ORaH-u poručio je da će biti odgovorni prema svojim biračima jer postoji velika šansa da će stotinjak tisuća glasova otići u vjetar, dok na udruživanje Ive Josipovića i Radimira Čačića gleda blagonaklono. Barem s matematičkog aspekta: bolje da osvoje pokoji mandat, nego da i njihovi glasovi propadnu.
 
U Vukovaru je ponovno nastao problem oko ćirilice, odnosno dvojezičnih natpisa: što će država napraviti kako bi se to pitanje konačno trajno riješilo?
 
- Usvajanje Statuta grada odluka je vukovarskog gradskog vijeća i o njoj će, ako dođe do žalbe Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara, odlučivati Ministarstvo uprave. I to samo na početku, nikako ne i na kraju cijelog procesa. Mi smo prvi stupanj i naša odluka je privremena, traje najviše trideset dana, a potom slijedi odluka Vlade i na kraju Ustavni sud.
 
Za koju se, dakako, može pretpostaviti u kojem će smjeru ići?
 
- Vlada može ocijeniti i da Ministarstvo uprave u nečemu nije u pravu. Uglavnom, jedinu odluku koju smo dosad donijeli u vezi Statuta grada Vukovara Ustavni sud je potvrdio, međutim u prošlom slučaju bilo je puno većih odstupanja od Ustava u odnosu na ovaj aktualni.
 
Je li ukidanje ćirilice u Vukovaru ponovno postalo nacionalna tema zbog nadolazećih izbora?
 
- Najprije moram apelirati da se ne koristi sintagma „ukidanje ćirilice“ jer to naprosto ne odgovara onome što se stvarno dogodilo. Ćirilica u ovom trenutku postoji na državnim institucijama u tom gradu i ondje će ostati jer se Statut na njih ni ne odnosi, a i Ustavni sud je potvrdio da su postavljene potpuno zakonito. Gradsko vijeće je svojom odlukom tek odgodilo uvođenje dvojezičnih natpisa na institucije lokalne samouprave i sada treba vidjeti postoje li opravdani razlozi za takvu odluku.
 
Kakav je vaš osobni stav o tome?
 
- Sukladno zakonu morat ću ga napisati, ali i jako dobro obrazložiti kako bi prošao test ustavnosti, ako do te faze uopće dođe, ili ako se donese odluka o odbijanju žalbe Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara. U svakom slučaju, odluka će biti napisana na puno više stranica nego ovaj naš razgovor.
 
Analitičari se ipak slažu da je riječ o predizbornom podizanju tenzija.
 
- Tajming je određen prije svega rokovima koje je postavio Ustavni sud. Osim toga, redovni rok za izbore tek je za šest mjeseci. Međutim, po onome što sam vidio, da je kojim slučajem naša stranka u Vukovaru usvojila ovakav statut grada, siguran sam da bi Stožer za obranu hrvatskog Vukovara odmah organizirao prosvjede.
 
Zašto to mislite?
 
- Zato što su tim Statutom uvedena određena prava koja bih nazvao „nevidljivim pravima“, poput osobnih dokumenata na ćirilici, ali recimo i pravo na izvođenje „svečane pjesme“. To sasvim sigurno odudara od onoga što su Stožer i njegovi sponzori - HDZ - od početka govorili i tražili, da se grad potpuno izuzme od uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine.
 
Tvrdite da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara produžena ruka HDZ-a?
 
- Ne potpuno, ali očito se podudaraju u vrlo visokom postotku. Ovih dana vidio sam komentar jednog novinara koji se zapitao zašto im ne smetaju dvojezične ploče na vrtićima, pa mu je odgovorio da se skidaju samo ploče koje su došle iz Zagreba.
 
Kad već govorimo o HDZ-u, može li se procijeniti čeka li nas mnogo više pitanja sličnih ovome ako ta stranka eventualno dođe na vlast?
 
- Da, uvjeren sam da se radi o sredstvu za njihov dolazak na vlast. HDZ je u svoja dva mandata na vlasti imao relativno dobar odnos prema manjinama i postavili su neke standarde ispod kojih sada sami idu. Uostalom, bilo bi zgodno objaviti tekst njihovog koalicijskog sporazuma s SDSS-om iz prošlih mandata. Ali najbolji odgovor na ovo divljanje verbalnog tipa bit će da im građani ne daju glas. Onda će morati malo bolje razmisliti i shvatiti da im se to ne isplati, pa će promijeniti političku platformu. I sami su nakon slučaja plinskih boca u Savskoj ulici u Zagrebu shvatili da moraju malo referirati, pa su ublažili retoriku. Sada ju na neki način ponovno zaoštravaju, ali ponavljam, najbolji odgovor dat će im građani, i to oni koji se s tim ne slažu. A ako većina građana Hrvatske smatra da se radi o primjerenom odnosu prema manjinama, onda ok, i to je neka politička odluka, ali u tom slučaju morali bi biti spremni i na internacionalizaciju tog pitanja.
 
Implicirate li da je jedina politička platforma HDZ-a - divljanje?
 
- Ne smatram da to radi HDZ, nego da je stav te stranke raspištoljio neke snage koje su još desnije od njih. I o tome su morali malo više voditi računa: oni su ipak stožerna stranka desnice i desnog centra i svako pomicanje retorike još udesno izaziva snage koje se već ondje nalaze, odnosno HDZ-ove prirodne saveznike za eventualno formiranje vlasti. Oni tada odlaze na vrlo, vrlo neprihvatljive pozicije koje koketiraju s... Ne želim izgovoriti onu ružnu riječ koja počinje s f.
 
S druge strane, smirivanju situacije definitivno ne pomaže patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, koji je izjavio da „Srbi jesu činili zločine nad Hrvatima, ali u puno manjoj mjeri nego obrnuto“.
 
- Kada bismo se koristili metrom patrijarha Irineja za mjerenje zločina, onda bi i oni koji smatraju da ćirilici nije mjesto u Vukovaru mogli biti u pravu. Ja osobno ne smatram da je to dobar metar i da je baš pogodio s tim riječima.
 
Izlazak na parlamentarne izbore najavljuje i dio branitelja okupljenih oko Đure Glogoškog i šatora u Savskoj. Kako će to eventualno utjecati na situaciju na desnici?
 
- U tom slučaju HDZ bi dobio konkurenciju na tom dijelu političkog spektra. Ali sve je to ionako izišlo iz njihove kuhinje - ako su malo presolili, onda neka to sada kusaju.
 
Tako bismo mogli kazati da je i Ivo Josipović izašao iz kuhinje SDP-a.
 
- Ma ne, te dvije stvari jednostavno nisu usporedive.
 
Imaju li Josipović i Čačić sa svojom „Uspješnom Hrvatskom“ ikakvih šansi kod birača?
 
- Ako će nam već oduzeti dio glasova, volio bih da se ti glasovi zbilja pretvore u mandate, umjesto da ostanu ispod praga i tako indirektno koriste našim suparnicima. U tom slučaju njihov zajednički izlazak na izbore donekle smanjuje mogućnost da ostanu ispod praga - smanjuje mogućnost, ali nikako je potpuno ne uklanja. S druge strane, ako su zajedno ispod praga - onda su ispod njega i pojedinačno, a to je neoboriva matematička činjenica.
 
I Mirela Holy sa svojim ORaH-om će vam evidentno pojesti nešto glasova.
 
 - Potpuno jednaka situacija, to sam već komentirao.
 
Ovih dana imali ste dosta nervoznu reakciju na interpretaciju vaših izjava da je „glas za Mirelu Holy jednako glas za Karamarka“.
 
 - U usta, odnosno u naslov, stavili su mi nešto što nisam rekao. Ja jednostavno nisam to izgovorio, iako bi se takva konstrukcija mogla smatrati radikalnom interpretacijom neoborivih matematičkih činjenica. Ali točno je da sam sugerirao onima koji donose odluke u tim strankama da dobro razmisle kako im se ne bi dogodilo da im glasovi ostanu ispod praga, odnosno da njihovi birači na koncu uopće ne budu zastupljeni u Saboru.
 
Gordan Maras navodno je nudio Mireli Holy koaliciju i osam mandata u Saboru. Je li baš moralno tako otvoreno trgovati pozicijama?
 
- Svi slični razgovori vode se na temelju nekih pokazatelja, najčešće onih u istraživanjima javnog mišljenja i potpore strankama i političarima. Mislim da se ipak nije radilo o brojci od osam mandata, nego o osam mjesta na izbornim listama.
 
Je li bilo riječ o osam prolaznih mjesta?
 
- Mislim da to nije točno. Uglavnom, cijelu tu priču gledao bih kroz kontekst činjenice da se Gordan i Mirela poznaju jako dugo, a već sam rekao da se prije radilo o provokaciji ili šali, nego o ozbiljnoj političkoj ponudi. Tim više što se gospođa Holy već nekoliko puta oštro izjasnila da s nama neće ići u koaliciju.
 
Nije to rekla, nego je izjavila da „neće ići sa SDP-om dok ne počne provoditi vlastiti Plan 21“.
 
- U slučaju suradnje definirat će se i određeni ciljevi i prioriteti i oni će se provoditi. U nekom novom dokumentu.
 
Pa je li ga pišete? Kada ga namjeravate predstaviti javnosti i biračima?
 
- Na tome radi kolega Antun Vujić i u ovom trenutku zbilja nemam dovoljno informacija da bih odgovorio na ta pitanja. Ali vjerujem da će nakon izbora, kada se obistine rezultati ORaH-a koje danas imaju u anketama, biti zanimljivo vidjeti kako će svojim članovima oni objasniti da je propuštena prilika za sudjelovanje u radu parlamenta, pa čak i u izvršnoj vlasti, u onoj mjeri u kojoj bi im broj glasova to omogućio.
 
Mirela Holy tvrdi da njoj nisu prioritet fotelje i pozicije, nego principi.
 
- Ako imate podršku tri ili četiri posto birača, odnosno stotinjak tisuća građana, onda im morate omogućiti da budu zastupljeni u Saboru. Inače čemu izlazak na izbore, stavove možete iznositi i kao nevladina udruga. Kad na izbore izlazite sami, tih stotinu tisuća glasova dovoljno je za nulu, za ništa, eventualno za jedan mandat ako vam se u nekoj izbornoj jedinici posreći da prijeđete prag. A kada idete na izbore u koaliciji, tih stotinu tisuća predstavlja između pet i sedam mandata. Evo, neka bilo tko uzme kalkulator i najvećim strankama SDP-u i HDZ-u u svim izbornim jedinicama oduzme ili doda tri do četiri posto glasova s prošlih izbora, pa vidi kakav je rezultat. Radi se o dosta jednostavnoj matematičkoj operaciji. A opet ne vjerujem da nema nikoga tko bi bio politički blizak i dobar za suradnju. Ako je tome baš tako, da baš nitko ne valja, možda je u vama problem.
 
Gdje je u toj priči IDS, zašto se oteže sa sklapanjem predizborne koalicije?
 
- Oni su vrlo jasno rekli da im je prihvatljiva jedino lijevo-liberalna koalicija, pa je pitanje njihova pridruživanja jedino tehnička stvar.
 
Čini se da je SDP preuzeo model HDZ-a, odnosno da će na svoju stranu pokušati pridobiti što više stranaka i strančica, kakve god bile, samo da se spriječi rasipanje glasova?
 
 - Ne gledam stvari tako. Imamo zadana izborna pravila, a od ove godine i preferencijske glasove kao novu mogućnost, a nakon dugo vremena stranke su - pa i HDZ - odlučile da će izići u širokim koalicijama. Također smatram da je to i korektnije prema biračima jer unaprijed znaju kome će pojedine stranke dati prednost pri sklapanju koalicija. Da je prošao prijedlog gospode Željke Markić o promjenama u izbornom sustavu, svaka stranka bi morala nastupati samostalno. Ovdje se radi o odgovoru stranaka na postojeći izborni model koji ionako nijedna od njih nije željela mijenjati. S druge strane, ne vidim neku veliku srodnost između, recimo, Hrasta i HSLS-a, dok u našoj koaliciji takvih razlika ipak nema. Čak i ako bismo joj pridružili sve snage o kojima danas razgovaramo, poput Mirele Holy, Radimira Čačića, Ive Josipovića ili laburista, ne možemo ne primijetiti da su svi oni proizašli iz stožernih stranaka naše koalicije, dakle iz SDP-a i HNS-a.
 
Procjenjujete li da ste zbilja sposobni zadržati vlast u državi i prvi put u povijesti osvojiti drugi mandat zaredom?
 
– Predviđam da ćemo u svakom slučaju imati dovoljno glasova da zajedno sa srodnim strankama skupimo barem 76 zastupničkih mjesta, odnosno da formiramo parlamentarnu većinu.
 
Što nas čeka u suprotnom, kakva je alternativa?
 
 - Zbilja se time previše ne zamaram. Sigurno je da ne možemo utjecati na glasače koji podržavaju HDZ i na nama je da utječemo na one koji su nama i srodnim strankama davali povjerenje u prošlosti. Moramo ih uvjeriti da smo puno bolja opcija nego HDZ - toliko bolja da čak iako imaju primjedbe na naš rad, one nisu toliko velike i vrijedne rizika da se dogode još četiri godine HDZ-a. I to ne umivenog, Sanader-Kosor HDZ-a, nego ovog Karamarkova. A pri tom čak mislim da je i za tu stranku današnji pristup dosta pošteniji. Oni barem vrlo otvoreno govore neke stvari, no nisam siguran da bi takvu politiku provodili ako bi došli na vlast. Sve nas je iznenadio Sanaderov „Hristos se rodi“, ali ne vjerujem da bi s takvom politikom Karamarko imao velike šanse.
 
Ostavimo na trenutak ideologiju, ćirilicu i manjinska prava. Kakve bi bile posljedice promjene vlasti na ostatak društva?
 
- Iako smatram da se u tom dijelu najviše vide razlike, treba spomenuti da smo vrlo jasno postavili standarde transparentnosti, uvođenja reda i jednakosti pred zakonom, dok HDZ u svojim predizbornim nastupima radi upravo suprotno i na takve poteze stavlja najveće primjedbe. Na meti su im i nezavisne institucije poput Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, pravobraniteljica i Državno odvjetništvo. Nisam siguran da nekakvim zakonskim izmjenama oni ne bi umanjili snagu tih institucija, ili ih čak potpuno ukinuli. Također, relativno nezapaženo prolazi smanjenje broja nezaposlenih, ne u odnosu na prošle mjesece zbog sezone ili u odnosu na prošlu godinu. Pad broja nezaposlenih doveo nas je na stanje koje je bolje nego 2011., pa prosječno mjesečno smanjenje iznosi više od 5 posto.
 
Još od početka mandata bili ste snažan zagovornik regionalizacije Hrvatske, odnosno smanjenja broja županija i njihova povezivanja u nekoliko povijesnih regija. No nakon istupa premijera Zorana Milanovića koji se založio za zadržavanje županija, najednom ste zašutjeli.
 
 - Pa kad to više nije tema.
 
Naravno da jest, pa od početka mandata govorite o tome.
 
- Od početka mandata provodi se Plan 21, u njemu je naznačeno da će se o tome provesti široka javna rasprava, pa je stoga i logično da se govorilo o tome. Kad je predsjednik Vlade iznio svoj stav, to je bio i znak da je ta rasprava zasad završena.
 
Jedan od vaših najzvučnijih poteza bilo je uvođenje registra birača i sređivanje popisa. Jamčite li da će predstojeći izbori biti pošteniji i s manje nepravilnosti u odnosu na prošle?
 
- Bit će manje nepravilnosti i samo zato što je broj registriranih birača značajno bliži broju stanovnika nego prije četiri godine, negdje za otprilike 300 tisuća.
 
Ali još uvijek postoji „višak“ birača.
 
 - Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj. Te podatke smo poslali kolegama u MUP-u kao indiciju koja može biti osnova za njihovo postupanje. Ali u svakom slučaju, problem broja birača na nacionalnoj razini značajno je manji nego prije četiri godine. Doduše, u lokalnim sredinama on ipak može utjecati na ishod izbora.
 
Kao, primjerice, u Vrgorcu, gdje još uvijek postoji 700 birača više nego stanovnika.
 
- Da, ali moram podsjetiti da su izbori u Vrgorcu održani i šest mjeseci ranije, kada to nije imalo utjecaj na ishod.
 
Naravno da nije, ali u drugom krugu izbora za gradonačelnika jedan kandidat pobijedio je s razlikom od samo osam glasova.
 
- Da. Kad je razlika vrlo mala i iznosi samo osam glasova, onda na nju sve može utjecati. Da je drugi kandidat pobijedio s osam glasova više, vjerojatno se ne bi privukla tolika medijska pozornost.
 
Hoćete li biti nositelj koalicijske liste u vašoj, Desetoj izbornoj jedinici? Kao jedna od opcija spominjao se i ministar financija Boris Lalovac.
 
-Spekuliralo se s puno imena u puno izbornih jedinica. U Desetoj postoji nekoliko članova koji legitimno mogu to očekivati i čije postavljanje na prvo mjesto liste ne bi bilo nikakvo iznenađenje. S prebivalištem ovoj jedinici imamo barem tri ministra i tri člana Predsjedništva SDP-a.
 
To su Ranko Ostojić, Branko Grčić i vi. A kada će uopće biti izbori?
 
- Smatram da nam ne trebaju prijevremeni izbori.
 
Dakle, izbori će biti u veljači?
 
- U Ustavu je sve jasno propisano, a na predsjednici je da odredi točan datum.
 
Imate li i vi dojam da Kolinda Grabar-Kitarović radi predizbornu kampanju za HDZ?
 
- Ponekad zbilja izgleda tako. Prvi signal bilo je traženje ostavke Vlade, a dosta zanimljiv bio je i njen izbor uzvanika na samoj inauguraciji - doduše, tada još formalno nije bila predsjednica. Ali najvažnije je da se i dalje izbjegava izjasniti o temama i očitim stvarima za koje bi se moglo protumačiti da je u raskoraku s HDZ-om i Tomislavom Karamarkom.
 
Koje su to teme?
 
- Primjerice, prava manjina. S druge strane ne mogu prešutjeti da je u Austriji branila Vladu i da je potom skrenula pažnju na to da smo izišli iz recesije i ostvarili gospodarski rast, pa da se potom u Izraelu i u Brezovici vrlo jasno odredila prema antifašističkom pokretu. Glasačima koji su je podržali to sasvim sigurno nije dobro sjelo. Pri tom ne mislim na same stavove, nego prije svega na stil i retoriku.
 
Analitičari tvrde da predsjednici de facto ne bi odgovarala pobjeda HDZ-a i Tomislava Karamarka.
 
- Slažem se s tom tvrdnjom.
 
Zašto joj to ne bi odgovaralo?
 
- U tom slučaju njeno političko djelovanje bilo bi puno slobodnije, nego kada bi morala razmišljati o podršci dijela biračkog tijela koje bi imalo primjedbe na rad neke eventualne HDZ-ove vlade. Svaka vlada ima određen broj građana koji su nezadovoljni i koji bi u predsjednici iz suprotne političke opcije vidjeli alternativu. Uostalom, u četiri izborna ciklusa za predsjednika nije izabran kandidat kojeg je podržavala stranka koja je vodila Vladu, iz čega ne bi trebalo izvoditi zaključak da je glas za SDP jednako glas za Kolindu ili obratno.
 
Razgovarao: Damir Petranović
 

Vijesti iz medija | Vanjski i europski poslovi