Ministar Božinović o prijedlogu zakona kojim se Hrvatska približava Schengenu, jednom od svojih strateških ciljeva

Nakon današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske s koje je Hrvatskome saboru upućen Prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović  održao je konferenciju za medije, na kojoj je dodatno obrazložio donošenje ovoga zakonskog prijedloga.  

Pojasnio je da je se zakon predlaže zbog  obveze država članica  da donesu sve zakone i druge propise potrebne za usklađivanje  s Direktivom (EU) 2016/681 koja pokriva ovo područje
 
Važnost ovoga zakona ministar Božinović naglašava u kontekstu sveukupnosti  napora koje Vlada ulaže u ispunjavanje jednog od svojih strateških ciljeva, a to je pristupanje  Schengenu, te istodobno njegovu važnost za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
 
Predloženi se zakon tiče prijenosa i obrade podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja,  istraživanja i vođenja kaznenih postupaka za djela terorizma i druga teška kaznena djela.  
 
„Vijeće Europske unije 2016. godine donijelo je direktivu koja pokriva ovo područje, tzv. PNR (Passenger name record) koja obvezuje zračne prijevoznike da strogo zakonski određenim institucijama i tijelima država članica dostavljaju podatke koje inače prikupljaju u svom redovitom poslovanju.  Ti se podaci kasnije obrađuju i pohranjuju s drugim, zakonski  utemeljenim datotekama kako bi se spriječilo, otkrilo, eventualno istražilo i vodilo kaznene postupke za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela'', rekao je Božinović.
 
Ministar Božinović ocijenio je PNR  jednim od važnih elemenata sigurnosti Europske unije koja obuhvaća  i niz drugih sustava za razmjenu informacija između država  članica, poput ETIAS-a (European Travel Information and Authorisation System),  SIS-a (Schengen Information System) EURODAC-a (European Asylum Dactyloscopy Database),  EES-a (Entry/Exit System), svih sustava koji se u datom trenutku trebaju povezati i postati interoperabilni, kako bi se kroz razmjenu sigurnosno zanimljivih informacija zaštitili građani i teritorij Europske unije.
 
„Ovim zakonom stvorili smo pravnu osnovu nacionalnom zakonodavstvu kojim se zračnim prijevoznicima, propisuje obveza,  propisuju se točno određeni podaci koji se prikupljaju i dostavljaju Jedinici za informaciju o putnicima, ustrojenu u MUP-u  kao odjel za informacije o putnicima u zračnom prometu“, kazao je ministar Božinović.
 
Dodao je da se time zračnim prijevoznicima ne nameću nikakve nove obveze prikupljanja podataka, već sada nastaje obveza da one podatke  koje u svom opsegu posla i do sada prikupljaju, dostave nacionalnim jedinicama.
 
„Ministarstvo obrađuje te podatke i kad se utvrdi mogućnost da bi neka osoba mogla biti uključena u kaznena djela propisana ovim zakonom, MUP ih dostavlja  tijelima nadležnima za postupanje, a to su policija, SOA, VSOA,  Carinska i Porezna uprava, Ured za sprječavanje pranja novca,  Financijski inspektorat, DORH i sudovi,  strana tijela koja države članice nominiraju kao nacionalna tijela i,  naravno,  EUROPOL“, naveo je ministar.
 
Naglasio je da ovaj zakon svojim odredbama osigurava potpuno poštivanje prava na osobne podatke i da je nediskriminirajući.  Dodao je da se podaci  arhiviraju pet godina, te da nakon šest mjeseci ulaze u tzv. depersonalizaciju, što znači da se zadržavaju sigurnosno-relevantni podaci,  osim onih elemenata koji upućuju na identitet osobe.
 
„Obveza svih država članica je da takav zakon stupi na snagu do 25. svibnja ove godine.  Trenutno je  u razdoblju  testiranja, s obzirom da se radi o informatičkim sustavima koji podrazumijevaju uvezivanje sa zračnim prijevoznicima“, poručio je.
 
Naveo je da cijeli taj postupak u Republici Hrvatskoj košta 21 milijun kuna te da su sredstva osigurana iz europskih fondova.  Kazao je i da postoje i prekršajne odredbe s nemalim kaznama. One se za pravne osobe  kreću između 150.000 do 300.000 kuna, za odgovorne  osobe u pravnim osobama  između 10 i 30.000, s time da su kazne strože ukoliko se prekršaj ponovi pa se  u tom slučaju za pravne osobe kreću  od 300-750.000 kuna, a za odgovorne  u pravnim osobama od  15-30.000 kuna.
 
„Za putnike u zračnom prometu ne mijenja se ništa, jer se radi o prikupljanju podataka koji već cirkuliraju, bilo kod aplikacije za avionsku kartu ili kod prijavljivanja putnika za let. Razlika od dosadašnje prakse je  što će svi ti podaci sada biti dostupni nacionalnoj jedinici za sigurnost u zračnom prometu“, odgovorio je ministar Božinović na upit novinara.
 
Novinare je zanimala i statistika migracija u Republici Hrvatskoj. Ministar je naveo da je, prema još 2015. godine preuzetoj obvezi za premještaj određenog broja izbjeglica na temelju načela solidarnosti sa Grčkom  i Italijom, u ovome trenutku  81 takva osoba u Hrvatskoj. Što se tiče preseljenja sirijskih izbjeglica iz Turske, radi se 76 osoba. „Naravno, postoje i drugi načini ulaska u Hrvatsku, pa se, u ovom trenutku, u prihvatnim centrima nalazi oko 500 osoba, dok ih je prošle godine bilo oko 4000“, kazao je Božinović.
 
Na upit o tome jesmo li sa sigurnosnog aspekta spremni za predsjedanje Europskim vijećem,  ministar Božinović istaknuo je da postoje nacionalni i europski protokoli, s obzirom na iskustva drugih zemalja članica, koje su već organizirale predsjedanje, a jednako kao što se sve institucije kroz razne odbore pripremaju za predsjedanje Vijećem, tako će se pripremati i sigurnosni dio.
 
,,Ti su kontakti preliminarni“, pojasnio je ministar Božinović te ponovio da su naše sigurnosne službe i dosad, tijekom više od 26 godina, pokazale vrlo visoku razinu profesionalnosti i učinkovitosti.  
 
„U ovom slučaju nemam nikakve dvojbe oko toga da će naše sigurnosne službe  odraditi posao kako najbolje znaju, a znaju ga  među najboljima u Europi“, poručio je.
 
Upitan za očitovanje o slučaju navodnoga protjerivanja  iz Hrvatske devetogodišnjeg migranta bez roditelja, ministar je odgovorio protupitanjem.
 
„Pitanje je kako je moglo doći do toga da se u javnom prostoru govori da je hrvatska  policija nezakonito deportirala dijete, a da ne znamo ni koje dijete ni kada'', rekao je Božinović, dodavši i da je glavni ravnatelj policije zamolio pučku pravobranitelicu da mu dostavi konkretne podatke o čemu se točno radi, jer u policijskim evidencijama takav slučaj nije zabilježen.
 

Pisane vijesti | Davor Božinović