Predsjednik Vlade: Cilj zakona o strateškim investicijskim projektima je jačanje ulagačke klime u Republici Hrvatskoj

Slika /Vijesti/2018/02 veljača/15 veljače/sjednica2.jpg

Danas je u Banskim dvorima održana 80. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je trinaest točaka dnevnog reda.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, istaknuvši da se njime želi pojednostaviti i ubrzati postupke pripreme investicijskih projekata.

Govoreći o novinama koje se predlažu ovim zakonskim prijedlogom, navela je da je snižen kriterij minimalnih vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata i to sa 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, odnosno na 10 milijuna kuna na potpomognutim područjima, otocima, u poljoprivredi i šumarstvu, što znači da se investicije vrjednije od ovih iznosa mogu kandidirati za primjenu procedure koju propisuje ovaj zakon.
 
Potpredsjednica Dalić podsjetila je da su investitori do sada bili obvezni dostaviti dokaz o osiguranim iznosima financiranja za provođenje projekta, pri čemu je visina toga dokaza bila ili oročeni bankarski depozit ili bankarska garancija u visini od 10 posto ukupne vrijednosti projekta. Pojasnila je da se ova odredba u praksi pokazala značajnom preprekom za investicijske projekte s obzirom da se radi o relativnom visokim iznosima, a do sada se isto tako kao dokaz osiguranja izvora financiranja nisu priznavala već uložena sredstva u pripremu projekta.
 
„Stoga se ovim zakonom predlaže da se visina dokaza o osiguranim izvorima financiranja smanji na 5 posto vrijednosti samoga projekta i da se taj dokaz može priložiti bilo u obliku namjenskog depozita, bilo u obliku pisma namjere banke kojom se dokazuje spremnost na financiranje, ali isto tako i kao dokaz o osiguranim izvorima financiranja priznat će se i sredstva koja su do sada već uložena u realizaciju prokleta“, kazala je potpredsjednica Dalić.
 
Ovim zakonskim prijedlogom, navela je potpredsjednica Vlade, redefinira se i način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Podsjetila je da je prema važećem Zakonu Vlada raspolagala nekretninama za provedbu javnog strateškog projekta bez javnog nadmetanja ili javnog prikupljanja ponuda.
 
„Novim zakonom se predlaže da Vlada po istom principu raspolaže i nekretninama za provedbu privatnog strateškog projekta, pri čemu investitor mora posjedovati najmanje 50 posto zemljišta za realizaciju projekta, a u slučaju da mu nedostaje za formiranje građevinske čestice preostalih maksimalno 50 posto, tada tu česticu može dobiti na raspolaganje od Vlade bez provedbe javnog natječaja, odnosno direktnom pogodbom“, rekla je.
 
U slučaju da je investitoru za provedbu direktnog projekta potrebno državno zemljište koje čini više od 50 posto projekta, tada se takvo zemljište može dodijeliti jedino i isključivo u postupku javnog natječaja. 
 
Ovim zakonom uvodi se i obveza potpisivanja Sporazuma o pripremi i provedbi strateškog projekta s investitorom prije donošenja odluke Vlade o proglašenju projekta strateškim.
 
Na kraju, izvijestila je potpredsjednica Dalić ovaj zakon osigurava da se na Listu strateških projekata izravno uvrštavaju energetski investicijski projekti koji se već nalaze na Europskoj listi projekata od zajedničkog interesa.
 
Također, izravno će se na Listu strateških projekata uključivati i investicijski projekti koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, isto kao i projekti izgradnje infrastrukture koja je nužna i neophodna za provođenje projekta prethodno uvrštenog na Listu. Potpredsjednica Dalić naglasila je da niti jedan investicijski projekt neće biti proglašen strateškim ukoliko nije u skladu s važećim prostornim planovima.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o zakonu koja ima za cilj jačanje ulagačke klime u Republici Hrvatskoj.
 
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju, kojim se uređuje uspostava regionalnih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje povezanih sa sektorom rada, a sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
 
Centri kompetentnosti bit će mjesta izvrsnosti koja će provoditi programe redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i druge oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, pružati inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice. 
 
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak pojasnila je da se predloženim zakonom poboljšava i provedba praktične nastave u strukovnim školama, posebno za učenike određenih zanimanja (trogodišnji programi obrazovanja) zbog ograničenja izvođenja praktične nastave i vježbi, odnosno ograničenja na rad maloljetnika pri provedbi praktične nastave i vježbi. Ovim se zakonom uređuje to područje uz pridržavanje drugih propisa kojima se uređuje zaštita maloljetnika. Osim toga, učenicima koji pohađaju programe obrazovanja za vezane obrte nastavna godina, odnosno praktična nastava prema predloženom zakonu trajat će i do 40 tjedana. Do sada je trajala 38 tjedana.
 
Također, omogućava se razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje. Predloženim zakonom jača se i učenje temeljeno na radu te se prvi put u strukovnom obrazovanju definira pojam učenja temeljenog na radu, ističući kako se ono mora provoditi u suradnji ustanove za strukovno obrazovanje i gospodarskih subjekata te se definiraju načini provedbe učenja temeljenog na radu. Omogućava se uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete i omogućava se izgradnja sustava koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.
 
U odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike kao posljedica uvažavanja stajališta iznesenih u raspravi u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima, kao i izmjene učinjene od strane predlagača. Tako je u članku 5. brisan stavak koji je propisivao da se kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje utvrđuje nastavni plan za svaku strukovnu kvalifikaciju koju ustanova za strukovno obrazovanje izvodi, a izmijenjen je i stavak 12. kojim se sada propisuje da kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje donosi ustanova najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine prije početka školske godine u kojoj se počinje primjenjivati. Jasnije je propisan i članak 8. na način da se propisuje kako je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nadležan za provođenje vanjskog vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje.
 
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela.
 
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović  izvijestio je da je Vijeće Europske unije 27. travnja 2016. godine donijelo Direktivu (EU) o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela, s ciljem povećanja učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta s međunarodnim obilježjima. PNR ima za cilj regulirati prijenos podataka o putnicima u zračnom prometu kojima raspolažu zračni prijevoznici na međunarodnim letovima, kao i obradu tih podataka, u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela.
 
Ovim Prijedlogom zakona želi se propisati obveza i postupak prijenosa podataka o putnicima u zračnom prijevozu koje prikupljaju zračni prijevoznici te obrada tih podataka od strane nadležnih tijela, utvrđivanje nadležnih tijela za traženje i primanje podataka o putnicima, njihovu obradu i čuvanje, rokovi čuvanja podataka o putnicima, utvrđivanje tijela nadležnog za depersonalizaciju podataka o putnicima te sankcije za neispunjenje obveza propisanih Zakonom.

Ministar je kazao da se pritom zračnim prijevoznicima ne nameću nove obveze prikupljanja dodatnih podataka od onih koje su imali do sada u sklopu redovitog poslovanja, a dužni su ih dostavljati jedinici za informacije o putnicima ustrojenoj u MUP-u.

Pojasnio je da MUP te podatke i rezultate obrade dostavlja tijelima nadležnima za postupanje u konkretnom slučaju, a ona mogu biti domaća i strana.

„Sredstva za provedbu su osiguranu u proračunu u okvirnom iznosu nešto većem  od 21 milijun kuna, a navedeno će se financirati sredstvima iz fondova EU“, zaključio je ministar Božinović.

Dopunjena je i Uredba o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za učinkovito i sigurno obavljanje granične kontrole.
 
Ministar Davor Božinović izvijestio je da se Međunarodni pomorski granični prijelaz Ploče trenutno nalazi u kategoriji malih pomorski graničnih prijelaza, iako se ranije, sukladno članku 7. navedene Uredbe nalazio u kategoriji srednjih pomorskih graničnih prijelaza.
 
Tijekom 2012. godine Lučka uprava Ploče krenula je sa izgradnjom ulaznog kompleksa u luku Ploče te je temeljem tada važeće Uredbe planirala i završila izgradnju ulaznog kompleksa. Projekt se trenutno po informacijama dostavljenim od strane PU dubrovačko-neretvanske nalazi u fazi pribavljanja potrebitih dozvola za puštanje objekta u rad.  

Ministar je pojasnio da je u međuvremenu donesena nova Uredba u kojoj je granični prijelaz Ploče izostavljen s popisa srednjih graničnih prijelaza, slijedom čega je potrebno radi završetka realizacije projekta od strane Lučke uprave Ploče, Međunarodni pomorski granični prijelaz Ploče ponovno svrstati u kategoriju srednjih graničnih prijelaza, kako bi se omogućilo traženje suglasnosti Upravnog vijeća Luke uprave Ploče za ulaganje financijskih sredstava za opremanje prostorija graničnog prijelaza.
 
Vlada je donijela i Odluku o dodjeli na privremeno korištenje jednog stambenog kontejnera iz strateških robnih zaliha Općini Udbina za privremeni smještaj jednog hrvatskog branitelja kojem prijeti urušavanje kuće. Općina Udbina osigurat će priključak električne energije za kontejner i sanaciju terena, dok će troškove prijevoza u iznosu 6.375 kuna snositi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta – Ravnateljstvo za robne zalihe.
 
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izvijestio je da se pokreće postupak za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Države Izraela o socijalnoj sigurnosti.
 
Naveo je da u odnosima između Republike Hrvatske i Države Izraela do sada nije uspostavljen niti jedan vid suradnje u području socijalne sigurnosti zbog čega hrvatski radnici koji rade na državnom području Države Izraela, niti izraelski radnici koji rade na državnom području Republike Hrvatske ne mogu ostvariti niti jedno od prava iz sustava socijalne sigurnosti.
 
Sklapanjem ugovora o socijalnoj sigurnosti uredit će se međusobni odnosi u području socijalne sigurnosti, uključujući prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Državi Izraelu, kao i izraelskih radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Ministar Pavić ocijenio je da će ovaj Ugovor doprinijeti socijalnoj sigurnosti radnika obiju strana.
 
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Protokolom o suradnji na realizaciji projekta „Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca - Rafinerija nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača - CRODUX PLIN d.o.o. izravnim priključenjem RNB na plinski transportni sustav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica - Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom RNB-a“, potpisanim u Brodu 31. listopada 2017. godine
 
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da navedenim Protokolom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske potvrđuju namjeru uspostave suradnje u okvirima svoje nadležnosti kako bi se stvorili tehnički uvjeti za ostvarenje Projekta izravnog priključenja Rafinerije na plinski transportni sustav Republike Hrvatske.
 
„Potpisivanjem Protokola omogućava se modernizacija Rafinerije nafte Brod i smanjenje onečišćenja, pogotovo prekograničnog utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi i kvalitetu okoliša na području Slavonskog Broda“, kazao je ministar Ćorić.
 
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad obilježavanjem 27. godišnjice početka Domovinskog rata, koja će se održati 2. ožujka 2018. godine, u Pakracu.

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Andrej Plenković