Ministar Darko Lorencin za Jutarnji list

Autor: Tomislav Kukec

Aktualni ministar turizma i najnoviji član kabineta Zorana Milanovića, IDS-ovac Darko Lorencin , stoga se otisnuo na turneju po hrvatskim turističkim središtima. Stanje snima toliko detaljno da se na Paklenici pokušao i sam popeti na stijenu kako bi provjerio uvjete pustolovnog turizma. Zatekli smo ga u zadarskom Muzeju antičkoga stakla, gdje je upravo predstavljao rezultate dosadašnjeg tijeka turističke sezone.
Ministre, kakva je sezona, imate li razloga biti zadovoljni?
- Bez daljnjega, uvijek se može bolje. Ali, s obzirom na sve okolnosti koje su nas pratile, možemo biti zadovoljni. Imamo vrlo nemirnu sezonu, tržišta se mijenjaju, a još uvijek se osjećaju i posljedice globalne financijske krize, pa se može reći da je ova sezona vrlo izazovna. No, naš je turistički proizvod vrlo žilav, prilagodljiv i ima prednosti kojima se može drugima suprotstaviti. U tome treba držati osnovni kurs, naravno da je moguće mijenjati strateška tržišta, ali skupo je mijenjati ciljana tržišta svakih nekoliko godina. Stoga nam ova sezona može biti dobar orijentir kako bismo znali kako dalje. Činjenica je i da nam se gosti mijenjaju, više ne žele provesti odmor u jednome mjestu, nego su mnogo aktivniji, i to je samo jedan od izazova na koji moramo znati odgovoriti.
Odakle nam sada dolaze gosti?
- Osnovna struktura je ista, i ona se u budućnosti neće značajnije mijenjati uz povremene oscilacije. Njemačka, Slovenija, Austrija, Nizozemska, Češka i Italija naša su glavna tržišta, a posebno mi je drago što su nam se počeli vraćati gosti iz Velike Britanije i da su dolasci iz Poljske u značajnom porastu.
Kako to namjeravate postići?
- Turizam je do sada, a tu govorim od 2000. godine, rastao uglavnom na krilima privatnog sektora. Mislim da se javni sektor u Hrvatskoj prije mnogo vremena trebao mnogo aktivnije uključiti u razvoj turizma, a to je ono što sada namjeravamo učiniti. Ostvarujemo određenu sinergiju privatnog i javnog, ali to mora biti mnogo bolje. Turizam je horizontalni sektor koji mora koristiti i nadovezivati se i na druge sektore. Uzmimo za primjer građevinski sektor, svi znamo da imamo u planu sedam milijardi eura investicija u turizmu do 2020. Imamo jak sektor drva, izuzetno kreativne ljude, kulturnu baštinu, priredbe i sve to treba još bolje povezati u jedinstven turitički i kulturni proizvod. Razvojem treba upravljati, a u prilog tome moramo pokrenuti proces reorganizacije i prilagodbe sustava na svim razinama koje će nam to omogućiti. Turizam kao horizontalni sektor još uključuje i sveukupnost teritorija koji se treba još bolje organizirati u smislu turističkog proizvoda. Smatramo da se to može postići tako da se razvoj proizvoda “spusti” s razine Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice na razinu regija, čime ćemo, uz proaktivniji razvoj, dobiti dodatno na diverzifikaciji. Imamo golemu prednost što su nam regije toliko različite, dok u nekim dijelovima Europe imate i stotine kilometara monotonih krajolika. To treba iskoristiti.
Proteklih dana mnogo ste putovali Dalmacijom. Što je gost Darko Lorencin vidio i što bi eventualno prigovorio ministru turizma?
- Malo je drugačije obilaziti destinacije kada sam na čelu Ministarstva turizma. Naprosto, ti su posjeti dobro isplanirani, a ljudi se, naravno, žele pohvaliti pozitivnim primjerima, pa je teško donijeti prave zaključke jer je riječ o službenim posjetima. No, prema onome što sam vidio, mislim da smo se, kad je kvaliteta smještajnih kapaciteta u pitanju, znatno popravili i tu dobro stojimo. Bio sam u Starigrad Paklenici, na Ugljanu, Kaliju, Biogradu, Pakoštanama... Htio sam kao gost iskusiti ta mjesta. Mislim da trebamo još mnogo raditi i da smo pravi posao tek započeli. Kako se ne bi pogrešno shvatilo, napravljeno je mnogo i dostigli smo određenu razinu konkurentnosti, no moramo učiniti više u pitanju kvalitete, broja i standardizacije usluga. Npr., jedno od većih područja je gastronomija i enogastronomija. Danas gotovo svugdje u svijetu možete dobiti kvalitetan losos i kavijar, kao i bilo koji pjenušac. Svakako i to moramo imati, ali mi smo ti koji moramo ponuditi više, kreirati i integrirati naše sastojke, naš identitet i napraviti ih prepoznatljivim. To je samo dio proizvoda koji generalno gostu treba pružiti mogućnost da sam nešto otkrije, iznenaditi ga i dati mu odlično iskustvo, doživljaj. Ponavljam, gosti više ne žele provoditi vrijeme u resortima, nego su aktivniji, kreću se i traže više sadržaja.
Moja kuća u Grožnjanu
Ali jedu po fast foodovima koji im nude tortilje i kebabe, dok vrhunski restorani zjape prazni?
- Da, vrhunski restorani samo su vrh piramide, a dio gostiju ruča i večera i u fast food restoranima, i toga moramo biti svjesni. Zato i tu treba poraditi na podizanju kvalitete u velikom broju dnevnih restorana i ostalih ugostiteljskih objekata. Ne tvrdim da u jednom gradu mora biti 50 ili 30 restorana s Michelinovom zvjezdicom, ali određene kvalitete mora biti. Ako gosti ne troše, problem je i u nama.
I sami ste turistički radnik, iznajmljujete kuću nedaleko Grožnjana. Na stranu službeni podaci, kakva je vama ova sezona?
- Otkako sam postao ministar, ne želim govoriti o turizmu kroz svoju kuću, nemojte zamjeriti. Mislim da nema smisla četiri kreveta koja se iznajmljuju u mojoj kući uspoređivati s ukupnim turizmom i donositi zaključke.
Već prvog radnog dana kao ministar, kada vas je premijer predstavljao, kuća je izazvala probleme. Pitali su vas za kredite kojima ste ju kupili.
- Mislim da je oko te kuće već sve pretreseno do zadnjeg detalja - i kako sam je i čime gradio. Ne znam što bih više mogao uopće reći o toj kući.
Dobro, ali sada imamo ministra koji na temelju vlastitih iskustava može reći kakvi su problemi na terenu. Obično su iznajmljivači soba i apartmana najkritičniji prema sustavu...
- Da, to je točno. Međutim, ja sam u turizmu profesionalno godinama. I tu sam kuću napravio kao posljedicu svojih prethodnih poslova, a to je razvoj turizma i agroturizma u unutrašnjosti Istre. Mi smo u Istri imali situaciju da je turizam bio vezan uz uski priobalni pojas, a u unutrašnjosti gotovo i nije postojao, osim u nekoliko restorana na cesti prema obali. Ta moja kuća u Grožnjanu, dakle, samo je jedna od kuća koje su izgrađene i koje sada ostvaruju sve bolje rezultate u turizmu unutrašnjosti Istre.
Kao da vas je zasmetalo što su svi detalji oko te kuće toliko pretresani. Stresan prvi radni dan?
- Da! (smijeh). Naprosto sam sve oko toga iznio u javnost pa si sada, kada me to pitaju, pomislim što još trebam reći, zašto me to opet pitaju... Do tada još nisam bio prisutan u javnosti na taj način.
Premijer vas je tada zaštitio od novinara, nije dao da odgovorite na to pitanje. Kao da vam je htio prvi radni dan učiniti malo lakšim. U kakvim ste inače odnosima sa Milanovićem?
- Odličnim, suradnja nam je vrlo korektna, ali odlično surađujem i s ostalim kolegama ministrima.
Rekli ste da su kultura i turizam prirodni spoj, no u nas kao da ćemo dobiti Ministarstvo financija i turizma? Jeste li se čuli s kolegom Linićem oko pečaćenja ugostiteljskih objekata i hotela usred sezone?
- Komunicirali smo. Zagovaram red jer samo red, rad i disciplina mogu biti faktori rasta. Činjenica je da financijske discipline mora biti. No, mislim da pečaćenje objekata nije rješenje i drago mi je da je hotel u Senju dobio odgodu od mjesec dana da podmiri svoje obaveze. No, moramo biti svjesni da 90 posto poduzetnika sve svoje obveze podmiruje na vrijeme i da se ne mogu tolerirati oni koji to ne čine.
Bivši ministar turizma Veljko Ostojić bio vam je šef, a i stranački ste kolege. Sada ste se izdigli iznad njega?
- S time nema nikakvih problema. S Veljkom imam komunikaciju i dobar odnos još iz dana županijske turističke zajednice, kad je imao moderan, liberalan i otvoren pristup poslu i suradnji.
Kao i vaš stranački šef, Jakovčić? Njemu često zamjeraju da je i preležeran...
- Da, on je još i gori (smijeh). Ali njega znam godinama i uvijek smo dobro i uspješno radili. Ostavljao mi je dovoljno prostora za moje projekte, i kad je bio župan mogli smo ostvarivati odlične rezultate.
Kao direktor Istarske razvojne agencije bio sam vezan uz gospodarstvo, ali neizbježno i uz turizam, koji je osnovna gospodarska grana. Sada se vidi da je mnogo toga dobro učinjeno, jer je u Istri ponuda kvalitetna, široka i turistički proizvodi dovedeni su do vrlo visokih razina.
Čujem da imate i jedan neobčan hobi, brzo tipkanje?
- Da, jedan od... To sam radio još kao student. Naprosto sam htio dopuniti svoj budžet, pa sam radio prijepise i tipkanje. Stalno sam nešto radio, pa i kao srednjoškolac, kada sam se i zaposlio u jednom restoranu u Medulinu, tako da mi je turizam od malena posao.




Vijesti iz medija