Ministar Hebrang: Nema straha od nestašice lijekova

Nema straha od nestašice lijekova jer će, u slučaju potrebe, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvesti lijekove iz inozemstva, istaknuo je danas ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang.

ZAGREB, 1.veljače 2005. (Hina) - Nema straha od nestašice lijekova jer će, u slučaju potrebe, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvesti lijekove iz inozemstva, istaknuo je danas ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang.

HZZO nema dugova prema veledrogerijama jer državne bolnice u 2004. godini nisu ostvarile ni lipe novoga duga, a nastave li se njihove prijetnje o obustavi isporuke lijekova HZZO će ih uvesti iz inozemstva, rekao je Hebrang novinarima.

Hebrang se unatoč bolesti pojavio na HZZO-ovoj konferenciji za novinare kako bi, pojasnio je, demantirao netočne informacije objavljene u medijima o poslovanju zdravstva u prošloj godini i
odgovorio na prijetnje proizvođača lijekova i veledrogerija o obustavi isporuke lijekova.


Hebrang tvrdi da je HZZO podmirio bolnicama sve lanjske obveze pa 800 milijuna kuna duga naslijeđenog iz prethodnih godina veledrogerije trebaju potraživati od menadžmenta i vlasnika županijskih bolnica, na čije poslovanje HZZO nema utjecaja, a koje su prekršile zakon trošeći iznad svojih prihoda.

U Zavodu je osnovan krizni stožer koji će utvrditi potrebe za hitnim uvozom lijekova jer nećemo pristati na pritiske veledrogerija i proizvođača koji se javljaju svake godine u ovo vrijeme, iako su njihove godišnje dobiti i dalje vrhunske, rekao je Hebrang.

Istaknuo je da HZZO još ima nepodmirenih obveza prema ljekarnama, što će nastojati riješiti ove godine, kako bi se rokovi plaćanja sveli na četiri mjeseca.

Govoreći o lanjskom poslovanju zdravstva, Hebrang je rekao da je prošla godina završena s 1,5 milijarde kuna dospjelog duga koji se može riješiti tzv. sanacijom kroz poslovanje.

Od naslijeđenih 7,3 milijarde kuna dugova, lani su iz državnog proračuna podmirene 3,5 milijarde kuna za lijekove te je u cjelosti konsolidirano poslovanje bolničkog sustava.

Bolnice su u siječnju 2004. trošile 24 posto iznad prihoda, da bi u prosincu to bilo nekoliko postotaka, rekao je Hebrang.

Kliničke bolnice potrošile su 1,7 posto više, ali ni za lipu nisu povećale dug prema veledrogerijama. Županijske bolnice potrošile su 3,2 posto više sredstava, a kao negativan primjer istaknute su čakovečka (8,1 posto više), ogulinska (7,5) i šibenska bolnica (8,2).

Specijalne bolnice potrošile su pak četiri posto više, a među njima najviše bolnica u Dugoj Resi (10,3), Srebrnjak (10,6), Novi Marof (11,5), Biograd (10,5) i Goljak (15,9). Sve one istodobno su pružile isti broj zdravstvenih usluga.

Veliko povećanje potrošnje od 10 posto zabilježeno je i u primarnoj zaštiti, zbog čega dug prema ljekarnama raste, rekao je Hebrang.

Ministar zdravstva izvijestio je kako je ovih dana imao neformalne razgovore s predstavnicima zdravstvenih sindikata koji su se složili o nastavku pregovora o aneksu kolektivnom ugovoru za liječnike, te izrazio nadu da će do pregovora doći idući tjedan.

Ove godine nastavit će se projekti gradnje KBC-a Zagreb, za čiji završetak treba osigurati još 120 milijuna eura, kao i gradnja KB-a Rijeka za koju će trebati još 300 milijuna eura, dodao je Hebrang.



Pisane vijesti