- Objavljeno: 04.08.2015.
Ministar Kotromanović za Večernji list: Na Dan pobjede slavimo slobodu i ostvareni mir
Hrvatska danas nije onako euforična kao 1995., kad je naša vojska Olujom slomila srpsku pobunu i spriječila nastanak Velike Srbije, ali svoj Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja ipak slavi svečanije nego inače. Osim središnjom proslavom u Kninu, taj blagdan obilježava se i vojnim mimohodom u Zagrebu. Unatoč političkim sporenjima o njegovoj svrsishodnosti, već je generalna proba pokazala da je mimohod u Hrvatsku donio dašak onog raspoloženja otprije 20 godina. Što o tome kaže ministar obrane Ante Kotromanović, kojemu je ovaj blagdan posebno drag i važan jer je u Oluji sudjelovao kao prekaljeni ratnik ijedan od zapovjednika.
Zbog mimohoda u Zagrebu političke se stranke svađaju već mjesecima. HDZ tvrdi da je nepotreban i preskup, da ga Vlada organizira samo zato da umanji središnju svečanost u Kninu i da premijer Milanović izbjegne suočavanje s narodom i zvižduke. Što kažete na te tvrdnje?
- Što se mene tiče, svađe i prijepora nema, postoje samo različiti pogledi u odnosu na mjesto i način na koji se 20. godišnjica trebala proslaviti. Zanima me što bi bilo da je opozicija predložila mimohod, a da smo mi bili protiv. Vjerojatno bi rekli da ne poštujemo Domovinski rat i da smo nenarodna stranka. Vlada i predsjednica Republike donijeli su zajedničku odluku o mimohodu. Vlada i predsjednica države legitimno su izabrani, donose odluke i isto tako odgovaraju za njih. Ako u hrvatskom društvu postoji vrlo pozitivan odnos prema vrijednostima, prema baštini koju simbolizira Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, ako postoji taj pozitivan naboj prema Oružanim snagama, a postoji jer hrvatski narod već godinama Oružane snage ocjenjuje kao instituciju kojoj najviše vjeruje, nije li logično održati mimohod na taj dan.
Slažem se, ali za dio javnosti problem je to što se svečanost održava u dva grada?
- Zašto bi to bio problem? Samo jednom slavimo 20. godišnjicu Oluje. Svečanost u Kninu i mimohod u Zagrebu nisu konkurencija, to su dva dijela jedne svečanosti, obilježavanja jednog prijelomnog povijesnog trenutka za Hrvatsku.
Znači, premijer ne izbjegava suočavanje s narodom?
- Kakvo izbjegavanje! Ova Vlada i svaki njezin član svaki su dan izloženi javnosti. Svakog dana svatko od nas svojim radom i rezultatima suočava se s narodom. Niti možemo niti želimo izbjeći to suočavanje. Svatko ima pravo u demokratskom društvu izraziti svoje nezadovoljstvo radom Vlade ili bilo kojeg ministra, ali mislim da su ovakve svečanosti zadnje mjesto za iskazivanje nezadovoljstva. Na svečanostima poput ove treba iskazati poštovanje svima koji su pridonijeli slobodi Hrvatske, ali i iskazati pijetet svim žrtvama. Isto to trebalo bi vrijediti i za političke stranke.
Čija je ideja o mimohodu?
- Prije tri godine, nakon sudjelovanja na mimohodu u Parizu, načelnik Glavnog stožera i ja došli smo na ideju o organizaciji mimohoda u povodu 20. obljetnice Oluje.
Znači, vi ste taj „krivac“?
- Više-manje, točno. Uzmete li u obzir da imamo oko 350 predstavnika medija akreditiranih za praćenje mimohoda, od čega 30 stranih novinara i dopisnika, mislim da to dovoljno govori o zanimljivosti toga događaja. Od toga je 14 predstavnika srpskih medija, tu su i predstavnici medija iz Italije, Francuske, Njemačke, Slovenije, BiH i Crne Gore. A slika prijenosa mimohoda obići će cijeli svijet putem agencije Reuters.
Jeste li razmišljali o tome da se mimohod održi u Kninu?
- Uobičajeno je da se ovakvi mimohodi održavaju u glavnim gradovima. To je svjetska praksa i toga smo se i nastojali držati. U krajnjoj liniji, oba grada, i Zagreb kao glavni grad i Knin kao grad simbol, dobivaju svoje mjesto u ovoj svečanosti.
Jeste li zadovoljni sastavom stranih gostiju na mimohodu?
- Tijekom mimohoda u prvom su planu naše Oružane snage. Sudjelovanje prijateljskih zemalja samo je jedan od elemenata mimohoda. Ukratko, od 15-ak pozvanih zemalja gotovo sve su se odazvale ili s VIP gostima ili dolaze veleposlanici i vojni izaslanici. Također, imamo i iznimno velik odaziv diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora. I mi smo time zadovoljni.
Srpska je diplomacija uspjela uvjeriti brojne zemlje da otkazu slanje svojih vojnika u Zagreb?
- Reakcija srbijanske vlade u povodu obilježavanja našeg praznika neumjesna je i neprimjerena, ali ne bih želio da se dometi te reakcije preuveličavaju i pogrešno interpretiraju. Hrvatska je uputila poziv za sudjelovanjem predstavnicima nekoliko država s kojima ima važnu obrambenu suradnju. Pozvali smo ih da bismo proslavili nacionalni praznik i važnu ulogu koju su Oružane snage imale u Domovinskom ratu. Međutim, to je u prvom redu naš praznik, mimohod je namijenjen hrvatskim građanima.
Jeste li zvali sve članice NATO-a?
- Zvali smo države članice NATO-a s kojima imamo intenzivnu obrambenu suradnju i vrlo mali broj država koje nisu članice Saveza. Kao što je to uobičajeno, pozvane države same definiraju kako će sudjelovati u mimohodu. Za neke države znali smo unaprijed da zbog povijesnih razloga neće na mimohod slati svoje vojnike. Neke uobičajeno dolaze na mimohode samo na razini VIP delegacija ili izaslanika. Ukratko, svaka država ima svoju praksu sudjelovanja. Međutim, želim istaknuti da toliki broj i takvu razinu sudionika kakvu ćemo imati na mimohodu nismo imali nikada otkad slavimo Dan pobjede.
Je li se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović angažirala u zvanju stranih izaslanstava?
- Predsjednica RH, kao vrhovna zapovjednica, i predsjednik Vlade pozvali su države zajedničkim pismom.
U mimohodu su odbili sudjelovati i neki ratni veterani, kako to komentirate?
- Svi su dobrodošli, onaj tko ne želi sudjelovati, to je njegova stvar.
Koliko će koštati mimohod?
- Oko 12,7 milijuna kuna.
Kako će izgledati svečanost u Kninu?
- Primjereno, svečano i domoljubno, kao i u Zagrebu.
Kako vi doživljavate Dan pobjede, samo kao proslavu Oluje?
- Mi na taj dan ne pokazujemo ratobornost niti slavimo rat, mi taj dan slavimo slobodu i ostvareni mir. Na kraju krajeva, toga dana obilježavamo i ključni korak u zaokruživanju hrvatske suverenosti i slobode, koji je dovršen mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja. Toga dana iskazujemo zahvalnost i poštovanje svima onima koji su na bilo koji način pridonijeli da ideja slobode, demokracije i mira zaživi u Hrvatskoj. Svoju zahvalnost na poseban način upućujemo svim hrvatskim braniteljima. Ali nastojimo učiti i mlade generacije da poštuju ono što je u ratu stvoreno. Pozivam sve građane, sve političke opcije na zajedništvo. Pokažimo da smo ponosni i kulturni, drugačiji od nekih. Pozivam ljude da dođu u Zagreb i u Knin i pruže potporu našim braniteljima i našim vojnicima.
Kako gledate na Oluju danas, 20 godina poslije? Sudjelovali ste u njoj kao jedan od zapovjednika.
- Meni je operacija Oluja sve u životu. Važnija od rođendana, Nove godine. Čekali smo taj dan i ratnički pobijedili. Ta su vremena iza nas, sad je borba za bolju budućnost.
Čega se najradije sjećate?
- Te noći uoči Oluje i motivacije koja je nosila sve pred sobom. Oči, oči, oči zapovjednika sa sastanka na Dinari. Oči koje kažu - idemoooooo!
Iz Srbije neprekidno plasiraju tezu kako su Oluju planirali Amerikanci, kako su pomogli Hrvatskoj vojsci...
- Ma, brate, ništa, kakva pomoć. Operaciju Oluja sami smo planirali i sami izveli. Sve je to made in Croatia.
Možete li usporediti stanje HV-a 1995. i danas? Bi li HV danas bio u stanju provesti Bljesak, Oluju?
- To je nemoguće. Dvije potpuno različite vojske, dva potpuno različita vremena. Svaki centimetar Hrvatske danas je slobodan. Da je drukčije, i danas bismo imali vojsku od 200.000 vojnika i bili bismo ponovno spremni za nove Bljeskove i Oluje. Nije pravo pitanje bi li Oružane snage danas mogle provesti Bljesak i Oluju, već je bit u tome da Hrvatska danas ima izgrađenu poziciju i institucije zbog kojih se situacija iz 1991. ili 1995. ne može ponoviti. Mi smo danas članica NATO-a i EU. Drugačije rečeno, Oluja se događa svaki dan, ali u području izgradnje sposobnosti.
Kako surađujete s vrhovnom zapovjednicom?
- Jako dobro. Uostalom, osuđeni smo na zajedničku suradnju. Moramo razmišljati o interesima Republike Hrvatske i da imamo jaču vojsku.
Kako je biti ministar u vladi s lošim rejtingom?
- U svakoj je vladi teško biti ministar svima onima koji žele svoj posao obavljati odgovorno.
Jeste li požalili što ste prihvatili Milanovićevu ponudu i preuzeli resor obrane?
- Nisam požalio, jer mislim da smo napravili velike pomake i stvarno dobar posao u MORH-u, a nastavljamo tako i dalje.
Govorite o svom resoru ili mislite da je cijela Vlada učinila velike pomake?
- Sigurno je napravljen korak naprijed i mislim da je Hrvatska nakon četiri godine definitivno bolja država.
S kime u Vladi najbolje surađujete?
- Sa svim ministrima onoliko koliko treba.
Smatraju vas najštedljivijim ministrom, Lalovac kaže da ste jedan od najboljih ministara. Doživljavate li to kao kompliment?
- Od prvog dana kad sam postao ministar inzistiram da se ponašamo racionalno. U posljednjih šest godina proračun je smanjen za 30 posto, a mi smo unatoč tome pokrenuli niz velikih projekata opremanja i modernizacije i izgradnje infrastrukture. Grade se obalni ophodni brodovi, uvodimo nove sustave poput haubice 155 milimetara. Modernizirali smo radar FPS-117 za zrakoplovstvo. Krenuli smo u modernizaciju radara Peregrin za nadzor mora. Modernizirali smo i avione, remontirali helikoptere.... Dakle, nije riječ samo o rezovima.
Je li štednja ipak ugrozila stabilnost obrambenog sustava?
- Mislim da smo danas daleko stabilniji sustav. Učinili smo najviše što smo mogli sa sredstvima koja smo imali na raspolaganju. U usporedbi s vremenima kada je obrambeni resor raspolagao sa znatno većim proračunom, danas imamo puno više projekata modernizacije i opremanja.
Znači li to da vaši prethodnici nisu dobro upravljali novcem?
- O mojim prethodnicima mogu suditi građani, vi novinari, a o tome najbolje govore stvarni pokazatelji i podaci koji su svima dostupni. Ja mogu otvoreno reći da smo mi s manje novca napravili više.
Strepite li od izbora?
-Ne.
Mislite da će Kukuriku koalicija pobijediti?
-Vjerujem da hoće, ali o pobjedi će odlučivati građani.
Imate li plan B, čime ćete se baviti ako izgubite izbore?
- Imam plan A. O planu B trenutačno ne razmišljam.
Kako je biti u SDP-u? Je li to vaša prirodna sredina?
- Dobro. Ja sigurno ne bih bio negdje gdje se ne osjećam kao svoj.
Ali SDP bije glas da nije nacionalna stranka?
- Recite mi, koja to stranka u Hrvatskoj nije nacionalna? To je isto kao da netko provlači tezu da su vaše novine jedine nacionalne novine u Hrvatskoj.
Poznato je da ste bliski s Antom Gotovinom, koliko se često družite?
- Često se družimo, volim ga kao starijeg brata iako izgleda mlađe od mene.
Zove li ga itko danas da se angažira u politici?
- To morate pitati njega, ali njegov stav o politici je poznat.
I Milanović se često druži s njim, kakav je njihov odnos?
- To trebate pitati njih.
Koliko često odlazite majci u Potravlje? Što vam savjetuje?
- Čujemo se svaki dan, a odlazim joj u posjet kad stignem. Svaki put isti savjeti zaključak: Sinko, politika je vrag!
Razgovarao Žarko Ivković