Ministar Kovač za Dnevni avaz: Provokacije Srbije više ne ćemo trpjeti

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač, koji je izazvao lavinu reakcija svojim oštrim odgovorom srbijanskom premijeru Aleksandru Vučiću na njegovo izlaganje tokom godišnjice zločina u Jasenovcu, dao je ekskluzivni intervju za “Avaz”, u kojem dodatno pojašnjava svoju oštru reakciju.

Kovača smo na početku intervjua upitali zašto je razumio poruke premijera Srbije Vučića, iznesene u petak, na način da huška srpski narod protiv Hrvatske i provodi velikosrpsku politiku.

- Oprostite, molim vas, jeste li vi slušali te govore? Pazite, 4. kolovoza u Zemunu u svom govoru gospodin Vučić nazvao je akciju oslobađanja okupiranih dijelova hrvatskog državnog teritorija “zločinačkim konačnim rješenjem”. Kakav je to rječnik? Spomenuo je da je "mnogo očiju srpskih izvađeno", da je "mnogo ušiju i nosova srpskih odsječeno", da je Srbija, kao "tobožnji" agresor, "izgubila više očiju nego ijedan brojčano mali europski narod". Složit ćete se sa mnom, pretpostavljam, da to nije retorika, da to nisu metafore koje vode ka stvaranju dobrosusjedske suradnje. Kada je netko iz hrvatske državne vlasti tako govorio? Srbiji će trebati puno pomoći i mukotrpnih reformi kako bi usvojila europske vrijednosti, europsku retoriku i europsko postupanje - odgovorio nam je Kovač.

Nije li, ipak, malo preoštra izjava da Srbija nikada neće ući u EU? Možete li to obrazložiti?

- Moram Vas ispraviti. Kazao sam jasno da Srbija ovakvom politikom, ponavljam, ovakvom politikom, nikada neće ući u EU i da će Hrvatska uvesti protumjere zbog progona branitelja nakon što je na graničnom prijelazu sa Srbijom uhićen hrvatski državljanin. Takvo ponašanje, zastrašivanje i provokacije više nećemo trpjeti. Od Srbije tražimo da nam konačno dostavi podatke o hrvatskim državljanima koji su u Srbiji osumnjičeni, optuženi, zbog kojih je u Srbiji raspisana tjeralica ili kojima je u Srbiji suđeno u odsutnosti. Što je tu sporno? Ništa. To se podrazumijeva ako se žele graditi dobrosusjedski odnosi, što je inače jedan od temeljnih postulata politike proširenja EU.

Kako kao ministar vanjskih poslova Hrvatske ocjenjujete odnose u regiji? 

- Što se tiče zemalja srednje Europe, naši su odnosi stabilni, pozitivni, u nekim slučajevima i unaprijeđeni, s tim da ima dosta prostora za daljnje produbljenje suradnje. Sve su te zemlje članice Europske unije ili Sjevernoatlantskog saveza. Što se pak tiče jugoistočne Europe, sa svim tim zemljama razvijamo suradnju, želimo da imaju europsku perspektivu i postanu članice europske i atlantske obitelji. Naravno, sve to uglavnom ovisi o političkim rukovodstvima tih zemalja. Sa Srbijom želimo dobrosusjedske i partnerske odnose, orijentirani smo prema budućnosti, ali imamo cijeli niz otvorenih bilateralnih pitanja koja moramo riješiti. 

Koja su to pitanja?

- Postigli smo to da neka teška pitanja, kao što su, naprimjer, ukidanje nadležnosti za ratne zločine za područje Hrvatske, omogućavanje žrtvama rata da bez diskriminacije pred srbijanskim sudovima mogu tražiti svoja prava i odštetu, potpuna suradnja s Haškim sudom, obveza suradnje u rješavanju problema nestalih osoba i provedba te osiguravanje manjinskih prava Hrvata, budu upisana kao kriteriji koje Srbija mora ispuniti u okviru pregovora s Europskom unijom, u poglavlju 23. Očekujemo da će Srbiji biti lakše rješavati ova pitanja u europskom kontekstu. Inače, neki dan je u Srbiji boravio švedski predsjednik vlade i u jednom intervjuu potvrdio ovakvu "filozofiju" tako što je ustvrdio da "otvaranje poglavlja o vladavini prava predstavlja efikasan način za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja". Ustrajat ćemo na tome da Srbija na putu prema članstvu u Europskoj uniji mora ispuniti sve kriterije. Bit ćemo strogi i pošteni. Popusta biti neće.

Kako gledate na aktualna zbivanja u BiH, a posebno na najavu o referendumu u RS?

- Želimo da se Bosna i Hercegovina približava Europskoj uniji, da što prije krene proces izrade mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo. To uključuje da BiH mora opstati kao suverena država u kojoj će sva tri ustavotvorna naroda, Hrvati, Bošnjaci i Srbi, biti u potpunosti ravnopravni.

Gospodin Andrej Plenković kao europski parlamentarac, ali i Vi kao i šef hrvatske diplomacije, činili ste dosta i na europskom putu BiH. Naša država u rujnu očekuje pozitivan odgovor kada je riječ o njenoj aplikaciji za članstvo i nastavku procedure za dobivanje kandidatskog statusa. Kakav je Vaš stav o tome?

- Europskoj uniji su potrebne ambicija i vizija, a koje se mogu dokazati jedino angažmanom u jugoistočnoj Europi, konkretno u BiH. Čin podnošenja kandidature BiH za članstvo u EU bio je temeljni korak na putu uključenja BiH u EU. Sada je važno da BiH što prije postane kandidatkinja za članstvo.

Što očekujete od predstojećih izbora u Hrvatskoj? HDZ je konsolidirao redove s novim predsjednikom, gospodinom Andrejom Plenkovićem, što se može očekivati od daljnjeg političkog djelovanja HDZ-a?

- Uvjeren sam da će HDZ ostvariti pobjednički rezultat koji će omogućiti da Hrvatska konačno krene naprijed. Želimo Hrvatsku kao gospodarski snažnu i samosvjesnu članicu Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, želimo da bude konstruktivan čimbenik stabilnosti u susjedstvu, u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

A kako komentirate formiranje bloka u kojem su gospoda Radimir Čačić i Milan Bandić. Spominje se da bi mogli koalirati sa SDP-om?

- Svatko je slobodan koalirati s kim god želi. Ali, pustimo nagađanja, pričekajmo 11. rujan, kada će biti održani izvanredni parlamentarni izbori. Nakon toga ćemo vidjeti tko će s kim koalirati.

Autor: Razgovarao: Amil DUČIĆ
 

Vijesti iz medija