Ministar Linić: U prvom planu gospodarstvenika mora biti plaćanje dobavljaču i radniku

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade Republike Zoran Milanović osvrnuo se na jučerašnji posjet Berlinu i razgovore s kancelarkom Savezne Republike Njemačke Angelom Merkel i njemačkim partnerima. „Razgovarao sam s kancelarkom Merkel o stvarima važnima za Hrvatsku, ne samo o ratifikaciji pristupnog sporazuma, za koji vjerujem da će biti na vrijeme i samo puka formalnost. Razgovarali smo i o temama koje su katkad veće od života, Pelješkom mostu i nizu otvorenih pitanja iz gospodarstva“, naglasio je premijer. Govorio je i posjetu željezničkom sajmu u Berlinu istaknuvši da je bio informativan. „Moramo se suočiti s realnošću da ljudi u Hrvatskoj imaju dobre proizvode, ali da im fali potpora države i bankovna jamstva. Taj je svijet konkurentan i grub, mali smo i moramo biti odlučni i znati što želimo“, kazao je. Najavio je da će za mjesec dana ponovno posjetiti Berlin gdje će sudjelovati na jednom međunarodnom globalnom gospodarskom forumu. „Ali, moj posjet neće promijeniti ništa dok se ne organiziramo ozbiljnije, dok ne stanemo iza nekih projekata nećemo prodavati robu u inozemstvu“, dodao je.

Komentirao je i aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru, naglasivši da će se i dalje zalagati za ratifikaciju sporazuma o granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine jer je to pitanje reda i uređene države, a ne pitanje rezultata utakmice između dviju stranaka. „Pokušao sam u Saboru prije dva dana možda malo oštrijim jezikom, možda preoštrim, pozvati razumu i dijalogu političku konkurenciju da prihvatimo neke aranžmane i obveze na kojima se radilo deset godina. Izgleda da sam bio naivan i pogriješio“, rekao je premijer. „Vidim da neki kolege to gledaju kao na utakmicu između svoje i moje stranke, o čemu ja uopće nisam govorio. Ovdje se radi o hrvatskim interesima, da napravimo nešto što je dobro za Hrvatsku“, dodao je. Osvrnuo se i na svoj prijedlog koji je izrekao u Saboru, da se sporazum ratificira dvotrećinskom većinom saborskih zastupnika kazavši kako je i tu bio u krivu. Objasnio je kako je u studenom 2009. tadašnja Vlada Saboru uputila na ratifikaciju prijedlog sporazuma gdje se kao ustavna osnova traži obična većina, da bi sada protiv njega pričali upravo oni koji su ga tada uputili u Sabor. Rekao je da će ponovno uputiti poziv da se taj sporazum prihvati, a onda, rekao je, preuzeti odgovornost za stvari i rješavati ih. „Mi ćemo se boriti za red i to je sve“, zaključio je predsjednik Vlade.

Hrvatskom Saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o preuzimanju dioničkih društava te Prijedlog zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama. Ministar financija Slavko Linić podsjetio je da je nelikvidnost najveći problem hrvatskog gospodarstva. „Nelikvidno je ukupno 90 posto raspoloživih sredstava za novčane transakcije. To je situacija u kojoj Vlada mora reagirati“, kazao je ministar istaknuvši da je glavni cilj ovog zakona pitanje definiranja rokova. Objasnio je kako će predloženim izmjenama sve državne tvrtke svoja plaćanja morati obaviti u roku 30 dana, a u gospodarstvu u roku 60 dana. „Do sada je pitanje plaćanja duga bilo poput zločina. Zahtijevamo od svakog gospodarstvenika da u prvi plan stavi plaćanje svom dobavljaču i radniku. To mora biti u prvom planu“, naglasio je ministar Linić.

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o osobnom imenu, ministar uprave Arsen Bauk pojasnio je da se imena i prezimena neće morati sastojati od samo dvije riječi. Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama. „Roditelji novorođenčadi imat će 30 umjesto 60 dana za prijavljivanje imena svog djeteta“, kazao je ministar Bauk.

Između ostalog, raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. „Predlažem da Vlada utvrđuje koje dužnosti i koji položaji zahtijevaju beneficirani radni staž s obzirom da je evidentno da beneficirani radni staž nije neophodna pogodnost kod djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba“, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić.



Pisane vijesti