Ministar Marić: Naš plan je ambiciozan i realan - kroz gospodarsku aktivnost stabilizirati javni dug već ove godine

Slika /Vijesti/Vijesti fotografije/veljača/9 veljače/WEB.jpg

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković danas se u Banskim dvorima sastao sa Servaasom Derooseom, zamjenikom glavnog direktora Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. Sastanku su nazočili i ministar financija Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji su nakon sastanka okupljenim novinarima dali izjave.

Ministar financija Marić kazao je da se na sastanku razgovaralo o proračunu Republike Hrvatske, koji se trenutno izrađuje, kao i o dva izvještaja, Planu konvergencije i Planu reformi, koje Hrvatska u travnju dostavlja Europskoj komisiji.

Ministar Marić najavio je i da će potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis posjetiti Hrvatsku, kada će biti objavljen i izvještaj Europske komisije o Hrvatskoj. „U izvještaju će Europska komisija detaljno navesti u kojim sferama je napravljen napredak, a u kojima nije.  Ali i ovaj put naglasak je stavljen na određene strukturne iskorake i mjere koje Hrvatska treba učiniti, kako bi stabilizirala situaciju u proračunu s deficitom i, prije svega, javnim dugom, a u isto vrijeme otvorila prostor za gospodarsku aktivnost i stimuliranje gospodarskog rasta“, kazao je ministar Marić i dodao da je to u skladu s Vladinom politikom. „To su uporišne točke ekonomske politike da se uspori i stabilizira javni dug. Namjera Vlade je da se što više stimulira gospodarska aktivnost, investicije, da se stimulira i pojača konkurentnost i produktivnost hrvatskog gospodarstva i da u konačnici sve skupa rezultira  pojačanom i ojačanom gospodarskom aktivnošću."

Guverner Vujčić kazao je da je u razgovoru naglasak bio na fiskalnoj konsolidaciji, za koju je rekao da sada, s obnovljenim rastom, ima dobru priliku da se ostvari u 2016. i 2017. godini. „Razgovarali smo i o smjeru fiskalne konsolidacije koji bi bio optimalan, a također i o strukturnim reformama koje su i danas naglašene kao ključna stvar za Republiku Hrvatsku, kako bi se podigao rast i produktivnost rada“, nastavio je guverner, objasnivši da je Hrvatska od 2002. do 2014. godine imala najsporiji prosječni rast produktivnosti rada i srednjoj i istočnoj Europi.

„To je ključ ekonomskih reformi koje treba ostvariti, a one se sastoje od cijelog niza strukturnih reformi za podizanje poslovne klime, investicijske klime i investicija koje bi to slijedile“, rekao je guverner Vujčić. Što se tiče monetarne politike, kazao je da se na sastanku ponovilo ono što i Europska komisija zna, a to je da je u Hrvatskoj zbog specifičnih uvjeta euroizacije potrebno održavati tečaj stabilnim, jer je to osnovni temelj financijske stabilnosti. 

Upitan o načinima, putanji i tempu fiskalne konsolidacije, ministar Marić je odgovorio da je Hrvatska i u prethodnim preporukama Europske komisije dobila vrlo jasne signale koji ne odstupaju od onoga kao Vlada namjeravamo napraviti. „Za fiskalnu konsolidaciju potrebno je napraviti određene strukturne iskorake kako bi javne financije i proračun ne samo za ovu godinu nego i u sljedećem srednjoročnom razdoblju imali balans između konsolidacije i ukupnog rasta, da taj rast ne bi bio ugrožen. Sigurno je da će se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike koje će vlada uskoro usvojiti, a na kojem Ministarstvo financija trenutno radi, vidjeti taj makroekonomski okvir. Jasno smo komunicirali i gospodinu Derooseu da nećemo ići s preoptimističnim projekcijama, kako rasta, tako i makroekonomskih pokazatelja za ovu godinu, a u isto ćemo vrijeme činiti sve što je moguće da bi kroz rast gospodarstva, stimuliranje investicijskih aktivnosti  tu aktivnost i pojačali. Za ovu godinu naglasak treba biti na rashodnoj strani proračuna. Naš plan za ovu godinu može biti i ambiciozan i realan, a to je da kroz gospodarsku aktivnost i aktiviranje  državne imovine već i ove godine vidimo stabilizaciju javnog duga. Što se tiče pojedinih stavki proračuna, moram još uvijek zamoliti za strpljenje, kako plaća i mirovina, tako i ostalih stavki. To upravo razmatramo i ubrzo ćemo izaći s time; imamo dobar dijalog sa sindikatima s kojima želimo otvoriti dosta tema, o tome ćemo obavijestiti i javnost.

Na upit što ako u novom izvješću Europske komisije od 24. veljače ove godine bude stajalo da je Zakon o konverziji prekršio prošlogodišnje ekonomske preporuke ili da je protivan pravu Europske unije, ministar je odgovorio:“ Mi ćemo o tome voditi računa, što treba napraviti kako bi se preporuke ispunile. U ovom trenutku je prerano išta komentirati po pitanju Zakona o konverziji, mislim da o tome treba dalje voditi dijalog.“

Na novinarski upit možemo li očekivati i rast zaposlenosti, guverner Vujčić je podsjetio da je  tržište rada već prošle godine pozitivno reagiralo na rast BDP-a, da je zaposlenost počela rasti  te da to očekujemo i u 2016. godini. „Ta reakcija na stopama ispod dva posto  BDP-a  je pozitivna i neočekivana vijest, jer smo na temelju povijesnih podataka računali da je potrebno imati stopu višu od dva posto da bi se generirala nova neto zaposlenost. Rekao bih da je to zato što je rast, iako relativno nizak, zdrav,  jer se ne temelji na novoj akumulaciji duga u 2015. godini, nego dapače, stopa rasta BDPa prati razduživanje – tako smo prije početka krize imali viši rast BDP-a, ali on se temeljio na akumulaciji duga, dok je ovaj rast na održivim temeljima i proizlazi iz rasta izvoza kao, ponajprije, posljedice ulaska u Europsku uniju“, kazao je guverner Vučić. 




Pisane vijesti | Zdravko Marić