- Objavljeno: 15.10.2015.
Ministar Vrdoljak za Večernji list: Snažni rast izvoza pokazuje da smo na pravom putu
Nakon četiri godine mandata koje je dijelom proveo kao ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak zadovoljan je učinjenim iako kaže da je mogao napraviti i više. Za idući mandat ostaje mu privatizacija Petrokemije, za koju kaže daje danas puno poželjnija za privatizaciju, dovršavanje pregovora s MOL-om, a obećava nastaviti projekt eksploatacije nafte i plina u Jadranu.
Mandat su vam obilježili pregovori s MOL-om...
- U pregovorima smo tražili razgovor na ravnopravnim osnovama i jasno poručili da ćemo braniti hrvatske interese. Naišli smo na zid s MOL-ove strane! Pregovori su bili teški i ne uvijek ugodni, ali pokazali smo kako može funkcionirati moderno domoljublje kroz obranu energetskih nacionalnih interesa. Bez obzira na to što smo pokazali proaktivnost i poslali partneru novi prijedlog dioničarskog ugovora, kolege iz MOL-a su vjerojatno zaključili da će im biti lakše eventualno pregovarati s vladom s kojom su i potpisali prvi dioničarski ugovor. Zato čekaju izbore. Mi od svojih pozicija ne odustajemo jer se ne želimo pretvoriti u koloniju iz koje se crpi nafta i tražimo da Ina bude moderna i vertikalno orijentirana, razvijena, regionalna kompanija. Možemo još malo pričekati, ali nakon izbora kolege iz MOL-a ponovno će sjesti s nama za stol.
Očekujete li da će HDZ, pobijedi li na izborima, biti popustljiviji?
- Prijedlog novog dioničarskog ugovora poslali smo MOL-u, a ako HDZ odustane od njega morat će objasniti građanima za čiji račun to radi, hoće li to biti za građane ili za nekoga drugog kao što je bilo u vrijeme Sanadera.
S projektom istraživanja nafte i plina došli ste gotovo do kraja, ali niste potpisali ugovore. Zašto?
- Ne budemo li imali domaću naftu, neće biti ni domaćih rafinerija. A ako nemamo plina, nećemo imati ni sigurnu opskrbu građana, ali ni energetski intenzivnu industriju. Trenutačna odluka da se taj projekt odgodi za vrijeme poslije izbora, donesena je isključivo kako bi se zaustavilo politiziranje. To je projekt kojim dugoročno osiguravamo energetsku stabilnost, rast industrije i gospodarstva u cjelini te jeftinije energente za građane i industriju. Bez obzira na prepreke i udarce, učinit ću sve da se ostvari i da u novom mandatu počne i prva eksploatacija.
Što na to kažu ulagači?
- S njima sam u kontaktu svaki dan. Ni oni sami nisu željeli biti dio kampanje. Razumiju da treba pričekati izbore i njihov je interes nepromijenjen.
HEP je u 2014. napravio rezultat, ali je zarađenim novcem spašavao hrvatski proračun, dok mnogi zamjeraju što nije došlo do većeg projekta ili akvizicije...
- HEP je svake godine ulagao milijarde kuna u distributivnu i prijenosnu mrežu, pripremili smo velike kapitalne projekte kojih nije bilo 25 godina: Plomin C, LNG terminal i TE Osijek. HEP mora biti regionalni energetski lider, treba nam sljedeći mandat da bismo ga do kraj a restrukturirali, ušli u obnovljive izvore energije te izašli i u regionalne proizvodne kapacitete. U ovom mandatu smo snažno izašli u regionalnu prodaju energije.
Je li preuzimanje Elektroprivrede Crne Gore aktualno? Je li konkurent u regiji Elektroprivreda Srbije?
- Svi projekti u kojima HEP može biti partner i u distribuciji i u proizvodnji su aktualni. Pritom mislim na sva okolna tržišta, i Crnu Goru, i BiH, Sloveniju i Mađarsku. Uskoro pokrećemo i burzu energije u Zagrebu, a mi smo realno i najveći i najpoželjniji partner tim tržištima. EPS nam nije konkurent jer smo nekoliko godina ispred njega. Brži smo i bolji i ne vidim ga kao nekoga tko nam može pokvariti planove.
U zadnja tri kvartala objavljen je niz dobrih vijesti, od rasta izvoza do industrijske proizvodnje, ali građani to ne osjete...
- Danas izvozimo više nego prije krize 2008. godine i u drugoj smo godini snažnog rasta izvoza, što je pokazatelj da smo s reindustrijalizacijom Hrvatske na pravom putu. Kad sam došao u Ministarstvo gospodarstva pojeftinili smo struju za sedam posto, a plin za deset posto. Industrijska proizvodnja od 2008. do 2011. godine prosječno je padala 2,7 posto, a sada raste drugu godinu zaredom, ove godine 1,9 posto! U idućem mandatu te pozitivne trendove moramo ubrzati. Na listi Doing Bussines bili smo u 2011. 88., a danas smo 65. i to je dokaz da idemo u dobrom smjeru.
Drugi rastu brže i prema BDP-u per capita Rumunjska će iduće godine prestići Hrvatsku...
-Ako nam sad BDP raste po stopi od 1,5 posto, u 2017. moramo ubrzati na tri posto. Bit ćemo najuspješnija zemlja u regiji, a to znači da ćemo biti generator aktivnosti i da ćemo lakše moći planirati svoje javne financije. Rumunjska je koristila europske fondove i blagodati članstva u Europskoj uniji daleko prije Hrvatske. Kod nas će rezultat priprema koju smo radili 2014. i 2015. doći u iduće dvije godine, a tada će rast osjetiti i građani.
Po svoj mandat idete u 4. izbornu jedinicu. Što ćete obećati biračima?
- Kao Slavonac, imam osjećaj da nije učinjeno dovoljno, ali kao ministar gospodarstva mogu reći da je za industriju Slavonije i Baranje učinjeno puno. Ministarstvo gospodarstva je za pet županija Slavonije i Baranje dodijelilo potpore vrijedne gotovo 61 milijun kuna, kojima će se otvoriti 600 novih radnih mjesta i ukupno uložiti čak 230 milijuna kuna, što je u prosjeku oko 20 posto ukupnih potpora. Obnovljene su stare i napravljene nove ceste, brojna su ulaganja u sustave zaštite od voda, u poljoprivredu, a ostvaruju se i energetski projekti, poput ulaganja u bušotine nafte i plina, elektrane i elektroenergetsku distribuciju. Mnogo je projekata spremno za pokretanje, a gospodarstvo i kvaliteta života u Slavoniji brzo će vratiti stari sjaj.
U 3. izbornoj jedinici, koja je svojevrsna baza HNS-a, konkurent vam je bivši predsjednik Radinur Čačić. Hoće li vam to pomrsiti planove?
- Konkurencija je u svakoj jedinici. Mi ćemo ostati najjača stranka u sjevernoj Hrvatskoj i najjača lista. Ne sumnjam u odličan rezultat u 3. izbornoj jedinici.
HDZ je objavio tek izborni, a ne gospodarski program. Što kažete o njemu?
- Nisam imao vremena ni posebnu želju analizirati listu želja HDZ-a. Pravo pitanje koje si birači moraju postaviti je mogu li vjerovati ljudima koji su ih pokrali i prodali već dva puta, uništavali BDP i industriju ili će vjerovati onima koji su osigurali rast gospodarstva i BDP-a i doveli do zdravog, održivog rasta. Nemojte vjerovati ljudima koji lažu, to je stara poslovica.
I Vlada Ivice Račana izgubila je izbore nakon što je provela restrukturiranje i zabilježila rast BDP-a. Hoće li se povijest ponoviti?
- Mislim da su građani Hrvatske naučili lekciju. Dobili su tada dojam da Račanova vlada nije bila dovoljno brza, a s druge strane dobili su retoriku koja im je obećavala više. Dogodio im se lopovluk, kriminal, korupcija. Lekciju smo naučili i ovaj put sigurno ih pobjeđujemo.
Mnogi su Zoranu Milanoviću zamjerali da HNS kao mala stranka s jedva 2 posto potpore birača u rukama drži energetiku. Hoće li vam SDP ponovno dati iste resore?
- Mislim da smo pokazali da smo resore za koje smo dobili odgovornost vodili profesionalno. Kad se tako vode resori, nitko na kraju mandata ne dvoji je li to bila dobra odluka ili ne pa će tako biti i u sljedećem mandatu. One resore za koje preuzmemo odgovornost vodit ćemo s ljudima koji svoj posao rade stručno i profesionalno. Podjela resora? Idemo prvo pobijediti pa ćemo vidjeti tko će što voditi.
Razgovarala Marina Šunjerga