- Objavljeno: 06.06.2015.
Mrak Taritaš za Slobodnu Dalmaciju: Strategija prostornog razvitka Hrvatske do 2030. kruna je ovoga mandata
Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, završava svoj trogodišnji ministarski mandat bez afera, važnim zakonima i strateškim dokumentom.
Uskoro kreće završni dio izrade Strategije prostornog razvitka Hrvatske, prve nakon 18 godina, koja bi trebala biti usvojena na jesen. Je li taj dokument kruna vašeg mandata?
- Prostorno uređenje je cijelo vrijeme malo po strani jer to naše građane direktno ne pogađa. Ali, jako važno je znati kuda ide Hrvatska i kako će se razvijati. Strategija prostornog razvitka Hrvatske do 2030. godine je zaista kruna ovoga mandata. Nadam se da će u saborskoj proceduri biti najesen i da će je ovaj saziv Sabora donijeti. Sve preduvjete smo napravili, a strateška procjena utjecaja na okoliš je u tijeku.
Što je najvažnije u toj strategiji?
- Naglasila bih da vrlo pažljivo i obzirno planiramo zaštitu zaštićenih područja, parkova prirode i nacionalnih parkova. Ne ide se za zabranom gradnje već se uvjetuje gradnja po specijalnim uvjetima uz korištenje nove tehnologije i novih, recikliranih, građevinskih materijala. Najvažniji naglasak strategije je, pak, poruka da ne trebamo zauzimati nove površine za gradnju već da se gradovi moraju vratiti sami sebi. Naime, svi gradovi u svom tkivu imaju dijelove koje u svom razvoju nisu mogli riješiti pa su ih preskočili ili imaju neke velike projekte koji su bili odraz prošlog vremena a nisu nikada zaživjeli do kraja.
Cilj je, dakle, obnova a ne širenje resursa?
- Strategija jako puno polaže na urbanu transformaciju, urbanu obnovu i regeneraciju. Da gradovi prepoznaju svoje temeljne vrijednosti. Prezentaciju ćemo održati u četiri grada, a počinjemo u Splitu, u Domu mladeži, u koji je uloženo puno novca ali nikad nije napravljen veliki projekt. Namjerno smo odabrali taj prostor jer želimo ukazati na smisao strategije. Bivše strategije se nisu bavile gradovima nego širenjima. Danas, u novom načinu življenja, možete živjeti na selu a formalno raditi u gradu. Možete raditi i kući. Zašto bi bila prednost živjeti u velikom gradu?! O svemu tome ta strategija govori. Hrvata je,na žalost, sve manje pa je opravdano pitanje za koga bi uopće trebali širiti područja gradnje.
Je li točno da je izgrađenost Hrvatske oko šest ili sedam posto?
- Hrvatska je prema točnim satelitskim podacima izgrađena 6,5 posto, ali u tome je infrastruktura, prometnice.
Rekli ste da Strategija posebnu pažnju pridaje zaštićenim područjima. Kakav će biti pristup Marjanu?
- Marjan je vrlo, vrlo osjetljiv prostor, koji karakterizira Split i traži posebnu valorizaciju. Prvo se mora vidjeti što je tamo doista izgrađeno i onda u odnosu na izgrađeno stvoriti detaljne propozicije. Da se točno zna, od parcele do parcele, što se zadržava i pod kojim uvjetima. Može se dio Marjana i izgraditi, ali samo na temelju stručne odluke, odluke javnosti, stručnjaka s aspekta zaštite kulturne i prirodne baštine, udruga. Odluka mora odgovoriti na pitanje što bi Marjan mogao otrpjeti a da ostane to što je i kakav je. To je ključno pitanje. To bi se trebalo vidjeti i u izmjeni GUP-a.
Najavili ste masovnu izradu novih lokalnih prostornih planova uz financijsku potporu države. Zašto?
- U pitanju su sredstva od legalizacije. Mi smo po toj osnovi dosad ostvarili preko 700 milijuna kuna, od čega je polovica u državnom proračunu a polovica je na raspolaganju uredima, te općinama i gradovima. Iz tih sredstava obnavljamo Slavoniju. Dio koji će ostati služit će financiranju nove generacije prostornih planova općina i gradova sukladno novom državnom prostornom planu. Država će osigurati sredstva. Jednako tako financirat ćemo i određene komunalne djelatnosti, ali pri tom tražimo i proaktivnu politiku općina i gradova.
Što to konkretno znači?
- Ako je neka općina od legalizacije dobila tri milijuna kuna, a ima onih koji su dobili puno više, to se mora vidjeti u prostoru. Ako su sredstva potrošena nenamjenski za plaće ili nešto drugo, naravno da će tako biti i tretirani. Tko je svojim sredstvima krenuo u izgradnju vrtića dobit će našu pomoć da se to napravi do kraja. Jasan je stav da se sve što je od legalizacije uprihođeno mora vratiti u prostor.
Pripremili ste jako važan Zakon o procjeni nekretnina koji bi trebao uvesti red u prostoru kojemu se mešetarilo na bazi vrlo kreativnih procjena vještaka.
- Vlada je usvojila zakon i on ide dalje u saborsku proceduru. To će biti prvi put da u Hrvatskoj imamo takav zakon. Druge zemlje EU imaju gotovo savršene metodologije. Imaju ga čak i neki izvan EU, recimo Srbija. Ovaj zakon će nam svima olakšati život. Moj kolega ministar imao je slučaj kupoprodaje imovine između dva državna poduzeća. Procjene vještaka razlikovale su se deset puta. Ne deset posto nego deset puta!U tom slučaju nemoguće je bilo donijeti odluku jer uvijek će netko biti oštećen. To je i slučaj „Planinska“, odnosno spor koji se vodi na temelju procjena vještaka. Kad ovaj zakon stupi na snagu o tome više nemamo što govoriti. Imate tri metodologije, odabirete jednu i rezultat je tu. Varijacija može biti dva ili tri posto.
Zakon neće biti važan samo za velike nekretninske igre, dobrobiti bi trebali osjetiti, pretpostavljam, i građani.
- Iako je jako puno toga obavljeno, svjesna sam da donošenjem zakona tek počinje velik posao. U projektu e-nekretnine svi kupoprodajni ugovori pokazat će se na karti Hrvatske. To znači da ako kod Požege mora ići željeznica,a deset godina tu nije prodano zemljište, moći ćemo koristiti prodaju kod Vukovara i s nekim kriterijima utvrditi vrijednost zemljišta. Ili vrijednost nekretnine u Splitu. Točno će, po blokovima, biti definirano da stan određene veličine, u toj ulici, na drugom katu ima takvu vrijednost. Onda približnim metodama možete dobiti koliko vrijedi stan na prvom ili desetom katu, tri ulice dalje ili u drugom kvartu. U pripremi zakona dogovorili smo aplikaciju koja će do kraja godine biti gotova. Tada bismo prvi put mogli prezentirati Hrvatsku u vrijednosnom smislu. I reći: Šuma u Gorskom kotaru na lokaciji toj i toj površine jednog hektara vrijedi toliko. Stan u Splitu vrijedi toliko.
To je, uz legalizaciju, važan preduvjet i za uvođenje poreza na nekretnine?
- Svakako. Imate nekoliko preduvjeta. Kad je ministar Linić htio uvesti porez na nekretnine tvrdila sam da to nije moguće. Nije moguće sve dok ne znamo s kojim nekretninama raspolažemo i koliko stvarno kvadrata imamo. Ako vam razrežu porez na tri kvadrata više to je dobar razlog da se žalite. Dakle, mi moramo složiti bazu. Treba nam vremena da to sredimo, pa tek potom možemo urediti poreznu politiku. Poreza na nekretnine će biti, ali ne skoro.
Kada će to najranije biti moguće?
- Do 2020. godine. Trebamo dobro pripremljeno, sustavno rješenje. Na način da ne bude dodatno opterećenje za građane.
Zašto država ne radi na najmu državnih stanova kako bi relaksirala potrebu građana da kupnjom nekretnine izbjegnu nesigurnost na tržištu najma stanova?
- Mi smo u startu pokušali staviti u funkciju neprodane stanove. Baratalo se s podatkom da ih je 40.000. Poslije je to prepolovljeno, ali u stvarnosti ta je brojka znatno manja. Krenuli smo razgovarati s pet velikih banaka koje su u svom portfelju imale oko 3000 stanova. Htjeli smo to staviti u funkciju i pomoći građanima. Banke su odustale, jedna po jedna. Zašto? Zato što su htjele te stanove prodati državi po nekih 1300 eura za kvadrat. Nisu bili zainteresirane za dogovor. To su bile nekretnine koje su bile vlasnički čiste. Danas nema više od 4000 takvih stanova u Hrvatskoj. Inače, najam je uobičajena stvar u zemljama EU-a i mi ćemo to razvijati. U Zagrebu smo krenuli s najmom po 20 kuna za kvadrat, te smo 70 raspoloživih stanova iznajmili u nekoliko dana. Sad smo odlučili da u sustavu POS-a dio stanova stavimo pod najam. To je 250 stanova u Zagrebu. U Splitu zadnje stanove POS-a na Kili nećemo prodati, nego će stotinu stanova ići u najam. I to je početak najma kontroliranog od države. Imate jasnu nekretninu, jasnu cijenu, sigurnog partnera, državu i dugoročni ugovor koji otvara i opciju kupnje nakon tri godine.
Uvodite red u prostor, ali više nema spektakla s rušenjem bespravnih objekata?
- Nema ga i neće ga biti.
Nije se valjda od rušenja odustalo?
- Nikako. Dosta smo bili angažirani po Slavoniji, poplave su nas dodatno kapacitirale, pa je bilo malog zastoja. Ali opet kontinuirano rušimo. Dubrovnik, Split, Korčula... Istina, rušimo sve manje jer su nas ljudi ozbiljno shvatili. Zadnji dan uoči naše dolaska sami reagiraju i obave posao.
Koji su prioriteti?
- Rušimo gradnju iza 30. lipnja 2011. godine koja ne može dobiti dozvolu, i to nakon što damo mogućnost da se ishodi dozvola i plati kazna. Želimo zaustaviti daljnju ilegalnu gradnju, to je prioritet. U odnosu na postojeće, rušimo ono što je započeto pa se nije ili ne može legalizirati, recimo objekte na pomorskom dobru. Nećemo sigurno rušiti kuće u kojima ljudi žive. Ali, kuće u kojima se živi povremeno ili su u najmu doći će na red.
Zaživio je projekt e-dozvole. Jeste li zadovoljni učincima?
- U Hrvatskoj imamo preko stotinu ureda i 900 referenata koji rade u rasponu od odličnog do lošeg. Ideja je da svi rade dobro. U Gradu Splitu vidjela sam da se u dva i pol mjeseca od 560 zahtjeva izdalo preko 400 rješenja. Tu se očito radi. U Županiji je strašno velik raspon, od ureda koji uopće ne radi do ispostave koja radi dosta dobro. Mi s državne razine ne možemo riješiti ljudski faktor, to je u zoni odgovornosti župana i on to mora riješiti. U razgovoru nam se pročelnik pohvalio da su jednom uredu dozvolu izdali za23 sata i 11 minuta. To je najbolji dokaz da se može.
Što je osim brzine izdavanja još bitno u tom projektu?
- Projekt e-dozvole je izuzetno važan. S jedne strane čovjek brže dobije dozvolu ali nije manje važno što je proces izdavanja javan, otvoren, transparentan, da se ta dozvola evidentira, da se može pratiti u fazama. I onda ćete u ISPU, informacijskom sustavu, imati evidentirane kuće koje imaju dozvolu, kuće koje su legalizirane, pa ćemo evidentirati sve bivše dozvole i onda ćemo vidjeti što ostaje kao problem. Tada ćemo konačno upravljati prostorom. Kad je posao krenuo po cijeloj državi jasno vam je da je to dobar projekt. On će se još razvijati, ali možemo reći da imamo sustav koji zaista vrijedi.
Mandat vam je pri kraju. Jeste li ostvarili sve zacrtano?
- Mandat sam počela kao zamjenica, a nakon godinu dana složili smo program rada. Kratkoročni projekti su legalizacija i obnova kuća, tri zakona o prostornom planiranju, gradnji i građevinskoj inspekciji spadaju u srednjoročne projekte, a dugoročni projekt je e-dozvola od koje više nikad nitko neće odustati. To je veliko poboljšanje za sve građane. Da nisu bile poplave napravili bismo i zakon o legalizaciji infrastrukture i detaljnije bi se bavili temom komunalne naknade i doprinosa. Strategija prostornog razvitka je pred usvajanjem. Dakle, sve stvari koje smo isplanirali mogu reći da su napravljene. Tu je i veliki šok test sa Slavonijom koji je pokazao da smo u stanju brzo napraviti zakon, složiti ekipu i u godinu dana, s početkom od kraja srpnja, obnoviti županjsku Posavinu.
A što niste napravili?
- Žalim za katastrom kojim se nisam stigla više pozabaviti. Trebam novi mandat i u njemu bismo odmah ujedinili gruntovnicu i katastar i krenuli sređivati imovinsko stanje nakon legalizacije. Da imamo popis svih nekretnina i njihova statusa. Time bi imali platformu za sve potrebne korake.
Razgovarao Dražen Gudić