Najvažnije je da su djeca u školi od utorka. Dani u štrajku bit će plaćeni, a nadoknade su bez novih troškova

  • Slika /Vijesti/2019/12 prosinac/5 prosinca/SjednicaVRH.jpg

Vlada je na otvorenom dijelu današnje 195. sjednice raspravila 23 točke, između ostalih i Prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta te prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Otvarajući današnju, 195. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je nekoliko aktualnih tema.
 
Hrvatski doprinos sigurnosti u svijetu
 
"Bilo je puno međunarodnih aktivnosti, a najvažnija je 70. godišnjica NATO-a i sastanak na vrhu u Londonu," kazao je premijer, dodavši da je važno da osvijestimo hrvatsku javnost o koristima članstva koje Hrvatska ima u Sjevernoatlantskom savezu u proteklih deset godina i koliko je važno za kolektivnu sigurnost i za mir i stabilnost, kao i naš doprinos kroz aktivnosti NATO-a i u okviru drugih međunarodnih organizacija kao doprinos sigurnosti u svijetu, dodao je.
 
Što se tiče niza aktivnosti priprema vezanih za početak predsjedanja, premijer je spomenuo današnji sastanak s Konferencijom predsjednika Europskog parlamenta, predvođenom predsjednikom EP-a Sassolijem.
 
"Razmotrili smo i naše prioritete i poglavlja Europskog parlamenta - pregovore o višegodišnjem financijskom okviru, proces proširenja i konferenciju o budućnosti Europe, kao tri zadane teme," rekao je premijer.
 
Nadalje, predsjednik Vlade spomenuo je dogovor s predstavnicima sindikata u području obrazovanja te najavio potpisivanje, nakon današnje Vladine sjednice, Temeljnog kolektivnog ugovora i dodatak koji je dogovoren sa sindikatima.
 
Najvažnije da su djeca u školi, nadoknade bez dodatnih sredstava
 
"Za nas je najvažnije da su djeca u školi od utorka. Mi očekujemo da nadoknade ne izazivaju nove troškove. Odlučili smo da će dani provedeni u štrajku biti zaposlenima plaćeni, a nastavnici i učitelji će nadoknadu odraditi bez plaćanja dodatnih sredstava," zaključio je uvodno izlaganje predsjednik Vlade, najavivši sutrašnju Vladinu sjednicu u Krapini.
 
Vlada je na otvorenome dijelu raspravila 23 točka, između ostalih – Prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta te o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku.
 
Vrednovanje uloge i žrtve Vukovara u Domovinskom ratu
 
Zakonom o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta definira se područje, odnosno, mjesta, razdoblje i način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta.
Također, Zakonom će se uspostaviti posebno međuresorno tijelo sastavljeno od predstavnika svih relevantnih institucija Republike Hrvatske, kao i predstavnika same braniteljsko – stradalničke populacije koje će imati važnu ulogu u praćenju i analizi stanja na vukovarskom području te predlaganju razvojno-poticajnih mjera za područje Vukovara.
Zakon će, očekuje se, imati pozitivan učinak na društveni razvoj vukovarskog područja s naglaskom na demografski, gospodarski, kulturni, odgojno-obrazovni odnosno znanstveno-istraživački razvoj, stabilizaciju i očuvanje mira.
 
"Ovim se zakonom uloga i žrtva Vukovara u Domovinskom ratu vrednuje kao iznimno važna u novijoj hrvatskoj povijesti. Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu," kazao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obrazlažući zakonski prijedlog. 
 
Županijska skupština Vukovarsko-srijemske županije predložila je u svibnju ove godine Ministarstvu zdravstva pokretanje inicijative za donošenje odluke o preuzimanju osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana od strane Republike Hrvatske.
 
Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana postala bi Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar, a osnivačka prava nad tom ustanovom preuzela bi Republika Hrvatska, što bi ubuduće trebalo doprinijeti stabilnom poslovanju bolnice, a provođenjem postupaka zajedničke javne nabave radi postizanja učinkovitosti i standardizacije nabave lijekova i medicinskog i drugog materijala, dugoročno se očekuju značajne uštede i racionalizacija financijskog poslovanja.
 
"Ovim zakonom se, s jedne strane, daje pijetet s povijesnog aspekta, veličini i žrtve i etičnosti svega onoga što se događalo u vukovarskoj bolnici '91, godine i, s druge strane, osigurava se poslovanje bolnice u budućnosti gdje će se dodatnim sredstvima i drugačijim načinom upravljanja biti osigurano stabilno poslovanje bolnice," kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić i zamolio prihvaćanje prijedloga zakona.
 
Predsjednik Vlade Plenković rekao je da su ovim zakonima poslane političke poruke prema Vukovaru uoči 10. sastanka Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji će se u ponedjeljak održati u Vukovaru.
 
Strategija obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit fond
 
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene i dopune zakona o gradnji, radi usklađivanja s izmijenjenom direktivom EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada. Novim se izmjenama, uz ostalo, utvrđuje obveza donošenja dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.
 
"S obzirom da zgrade u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, troše više od 40 posto ukupne energije, ova direktiva uglavnom unosi nove značajnije zahvate na gradnju i građevinski sektor u cijeloj Europi. Kod nas se promjene odnose na utvrđene obveze donošenja dugoročne strategije obnove zgrada, standarde gradnje zgrada gotovo nulte energije za sve zgrade počevši od iduće godine, a promiče i elektro ili e-mobilnost u novim zgradama te onima koje će se 'podvrgnuti' značajnijoj obnovi", izdvojio je državni tajnik Uhlir na sjednici Vlade.
 
Novim se izmjenama zakona o gradnji utvrđuje obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030.
 
Po novome se definiraju i standardi za nove zgrade glede alternativnih sustava opskrbe energijom, dok se vezano za promicanje e-mobilnosti uspostavljaju standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama, a smanjuje se i broj obveza te opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada. Također, pojednostavljuju se redoviti pregledi sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.
 
Napad na socijalnog radnika ili učitelja tretira se kao napad na službenu osobu
 
Vlada je u saborsku proceduru uputila set zakona iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa: Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Konačni prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. 
 
Sva ti zakona upućuju se u drugo čitanje, a ministar Bošnjaković kazao je da nisu doživjela bitnije izmjene u odnosu na prvo čitanje.
 
U okviru Kaznenog zakona, istaknuo je ministar, povećani su zakonski okviri za kažnjavanje za niz kaznenih djela (teška tjelesna ozljeda, naročita teška tjelesna ozljeda), bilo dizanjem zakonskog minimuma kazne, bilo dizanjem minimuma i maksimuma.
 
Izmjenama toga zakona propisuje se i da se napad na socijalnog radnika ili učitelja tretira kao napad na službenu osobu, a propisuje se i jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi.
 
Kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka se kao posebno kazneno djelo briše te inkorporira u kazneno djelo silovanja, povećavaju se kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, iznose najmanje jednu do 10 godina zatvora, a iz zakonodavstva se briše kazneno djelo teškog sramoćenja.
 
Kod Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pooštrena je zakonska politika kažnjavanja te su više novčane kazne i kazne zatvora za sve pojavne oblike nasilja u obitelji, naveo je Bošnjaković, a kod Zakona o kaznenom postupku ističe dvije važne izmjene u odnosu na prvo čitanje zakona u Saboru.
 
Uvođenje elektroničke narukvice
 
U konačnom prijedlogu tako je regulirano uvođenje elektroničkog nadzora (elektroničke narukvice) i to, objasnio je, prvenstveno osoba u istrazi. "Smatramo da nema razloga da okrivljenici koji su u istrazi budu u zatvorima, nego će ih se kontrolirati putem elektroničkog nadzora", rekao je.
 
Precizira se i drugostupanjski postupak po žalbi u odnosu na presudu te se jasnije propisuje postupanje drugostupanjskog suda kada ukida prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka.
 
"Sada kroz izmjene kažemo da se (sud) mora očitovati ne samo o bitnim povredama, nego i svim drugim žalbenim razlozima kako bismo spriječili učestalo vraćanje predmeta s višeg na niži sud", objasnio je Bošnjaković koji smatra da će izmjene zakona stvoriti uvjete za učinkovitiju borbu protiv nasilja.
 
Predsjednik Vlade Plenković smatra kako je riječ o velikim iskoracima u zakonima, a posebno je istaknuo da su u procesu izrade konzultirane brojne udruge koje se desetljećima bave tom temom.
 
"Zahvaljujem im na doprinosu, kao i građanskim inicijativama koje su dodatno emancipirale fenomen nasilja u Hrvatskoj, posebno nasilja nad ženama", rekao je Plenković.
 
Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o Državno-odvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a Bošnjaković objašnjava kako je riječ o usklađivanju s direktivama EU-a, vezano uz proces objave imovinskih kartica.
 
"Uvjeti za to su stvoreni, svi pravosudni dužnosnici su dostavili imovinske kartice, ali se u međuvremenu na razini EU-a promijenila regulativa kojoj se prilagođavamo. Izmjenama zakona se propisuje cilj zašto se to radi, kao i to da se EU-ova regulativa koristi kod obrade tih podataka. Sada se ove izmjene čekaju kako bi se te podatke moglo i javno objaviti", objasnio je.
 
Druga faza istraživanja nafte i plina u Podravini te na području Dinarida
 
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluke kojima Ini odobrava ulazak u drugu fazu istraživanja potencijalnih ležišta nafte i plina u Podravini te za istraživanja na području Dinarida.
 
Također, Ini je odobrila drugu istražnu fazu za istražni prostor DR (Drava) 2 te će Ina, prema odobrenju,  nastaviti s istražnim radovima sukladno ugovoru zaključenom s Vladom 2016. godine.
 
Ina je dobila i dozvolu za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Dinarida, u istražnom prostoru DI-14.
 
Vlada je donijela i Uredbu o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije. Njome se određuje da su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije 40 posto u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije.
 
11 sindikata prihvatilo dodatak TKU
 
Vlada je prihvatila Prijedlog zaključka u vezi s prihvaćanjem Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kazao je kako se radi o ugovoru koji je sklopljen u prosincu 2017. godine. Od rujna, kako je rekao, traju pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru te je postignut dogovor s reprezentativnim sindikatima zaposlenih u javnim službama.
 
"Svih 11 sindikata, potpisnika TKU prihvaćaju tekst dodatka Temeljnog kolektivnog ugovora", kazao je Aladrović.
 
Osnovica za izračun plaće uvećat će se tri puta po 2 posto: od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2020. godine 5.809,79 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za siječanj, a koja se isplaćuje u veljači, od 1. lipnja 2020. do 30. rujna 2020. godine 5.925,99 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za lipanj, a koja se isplaćuje u srpnju te od 1. listopada 2020. godine 6.044,51 kn, koja će se obračunati i isplatiti s plaćom za listopad, a koja se isplaćuje u studenom i nadalje. Regres i godišnja nagrada za božićne blagdane u 2020. godini iznosit će 1500 kn, a dar u prigodi dana Sv. Nikole u 2020. godini iznositi 600,00 kn.
 
Ministar uprave Ivan Malenica kazao je da se Prijedlogom uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama predlaže povećanje od 1. prosinca ove godine za tri posto, od 1. lipnja iduće godine za jedan posto te od 1. siječnja 2020. za dva posto.
 
"Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima propisani su člankom 7. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Sustav koeficijenata složenosti poslova u javnim službama koji je uveden 2001. godine uveo je razliku od 6,11% između radnog mjesta učitelja i nastavnika s jedne strane i asistenta u visokom obrazovanju s druge strane iako su kompetencije jednake", navodi se u prijedlogu Uredbe.
 
"S obzirom da je Vladi Republike Hrvatske obrazovanje jedno od ključnih prioriteta nužno je i u vrednovanju rada nastavnika i učitelja kroz plaću pokazati važnost njihove uloge u kvalitetnom obrazovanju. Stoga je ova Vlada odlučila izmijeniti koeficijente složenosti poslova te ispraviti dugogodišnje nepravedno zaostajanje učitelja i nastavnika. Početna pozicija za izmjenu koeficijenata složenosti poslova bilo je ujednačiti koeficijente složenosti poslova radnog mjesta učitelja odnosno nastavnika sa dosadašnjim koeficijentom 1,325 sa radnim mjestom asistenta koji ima koeficijent 1,406. S obzirom da razlika u koeficijentima iznosi 6,11% na taj način su proporcionalno rasli i koeficijenti za druga radna mjesta nastavnog kadra u osnovnim i srednjim školama. Dinamika rasta dogovorena je sa socijalnim partnerima uzimajući u obzir da bude fiskalno održiva i ne ugrožava javne financije ni već donesen Državni proračun za 2020. godinu", dodaje se u dokumentu.
 
Ministrica odgoja i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da se Prijedlogom zaključka o prihvaćanju Sporazuma o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju regulira dinamika uvećanja plaća zaposlenima prema dinamici iz Prijedloga uredbe o kojoj je već bilo riječ. Divjak je dobila ovlaštenje za potpisivanje ovog prijedloga s predstavnicima sindikata.
 
Vlada je, također, donijela i odluku o obvezi rada ureda državne uprave radi provedbe izbora za predsjednika Republike Hrvatske, odnosno rada službenika koji rade na pripremi, provjeri i izradi popisa birača te izdavanju potvrda za glasovanje.
 
Croatia Grand Chess Tour u srpnju iduće godine u Zagrebu
 
Prihvaćeno je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2018. te Nacrt memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Agencije za distribuciju i evidentiranje Vojnog odbora, NATO (DACAN) koji se odnosi na ustupanje opreme i usluga za komunikacijsku sigurnost Infrastrukture za upravljanje ključevima NATO-a.
 
Na kraju otvorenog dijela današnje sjednice, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad  Konferencijom Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva koja će se 19. i 20. prosinca održati u Svetom Martinu na Muri.
 
Također, na zamolbu Šahovskog kluba "e4" prihvaćeno je pokroviteljstvo nad Croatia Grand Chess Tourom koji će se od 1. do 7. srpnja iduće godine održati u Zagrebu. Na njemu će sudjelovati najbolji šahisti svijeta, uključujući trenutnog svjetskog prvaka Magnusa Carlsena, a priključit će se i Garry Kasparov i Ivan Šarić. Prihvaćanjem ovih pokroviteljstava Vlada ne preuzima financijske obveze.



Pisane vijesti | Andrej Plenković