Nastavak transparentnog, odgovornog i racionalnog trošenja sredstava usmjerenih na provedbu strukturnih reformi

Nakon današnje sjednice Vlade u Banskim je dvorima održana konferencija za novinare na kojoj su o Nacionalnom programu reformi za 2019. godinu i Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2022. govorili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministar financija Zdravko Marić.

Govoreći o Nacionalnom programu reformi, ministar Tolušić naglasio je da ono što je Vlada radila kroz Nacionalni program reformi u 2017. i 2018. godini daje rezultata, te je zadnje izvješće Europske komisije od prije dva mjeseca izrazito pozitivno za Hrvatsku.
 
Tri reformska cilja, 10 područja, 30 mjera i 100 aktivnosti
 
Tolušić je ponovio tri reformska cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji će se ostvarivati kroz 10 reformskih prioritetnih područja, provedbom 30 mjera i 100 aktivnosti.
 
U okviru jačanja konkurentnosti gospodarstva nalazi se pet reformskih područja, a to su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava.
 
''I dalje ćemo nastaviti sa smanjivanjem odnosno ukidanjem administrativnih barijera, s daljnjim rasterećenjem - prije svega u neporeznim davanjima, liberalizacijom tržišta usluga u svim profesijama i na razinama gdje je to moguće, elektroničkim pokretanjem poslovanja,  održivim korporativnim upravljanjem, unaprjeđenjem transeuropske prometne mreže u RH,  razvojem širokopojasnog interneta i reformom vodno-komunalnog sektora'', naveo je Tolušić.
 
Rast investicija ostvarivat će se kroz plan poticanja ulaganja, kao i kroz donošenje plana digitalne transformacije gospodarstva.
 
Jedan od prioriteta koji je bio i u prijašnjim programima reformi, a bit će i u budućima jest unapređenje javne uprave unutar kojega će se provesti revidiranje sustava određivanja plaća, unapređenje normativnog okvira borbe protiv korupcije, daljnja decentralizacija i racionalizacija sustava javne uprave te digitalizacija.
Govoreći o poboljšanju učinkovitosti pravosudnog sustava, potpredsjednik Vlade kazao je da se broj predmeta starijih od 10 godina, iako je još uvijek relativno velik, kontinuirano smanjuje i Vlada čini sve kako bi se to nastavilo.
 
Kurikularna reforma i projekt e-škola se nastavljaju
 
Što se tiče prioriteta obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada, bitne mjere su nastavak kurikularne reforme, nastavak projekt e-škola u svim školama u RH, donošenje zakona o obrazovanju odraslih u smislu jačanja funkcije cjeloživotnog obrazovanja i uspostavljanje centara kompetencija.
 
''Kad govorimo o prioritetu unapređenja fiskalnog okvira i fiskalne discipline, po svim gospodarskim i financijskim pokazateljima vidi se da Vlada, a pogotovo Ministarstvo financija, odlično odrađuje svoj posao – imamo pozitivne ekonomske pokazatelje i suficit bez obzira na probleme i izazove s Uljanikom'', istaknuo je Tolušić.
 
Poticanje demografske obnove iznimno bitno za Hrvatsku
 
Iako Europska komisija nije inzistirala na njemu, prioritet  iznimno bitan za Hrvatsku, jest poticanje demografske obnove, kazao je Tolušić, dodavši da će se to među ostalim, činiti i podizanjem socijalne sigurnosti obitelji sa djecom,  povećanjem limita novčanih naknada za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta te jačanjem predškolskog odgoja u svim dijelovima zemlje.
 
,,Također će se raditi i na unapređenju sustava socijalne skrbi, prije svega kroz integraciju socijalnih naknada. Povezat će se sustav svih naknada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, njihovo dodjeljivanje postat će transparentnije i učinkovitije, a posebna pažnja posvetit će se i unaprjeđenju socijalnih usluga u sektoru brige o starijim osobama'', poručio je.
 
''Deseti prioritet je osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava. To nam je izazov kao što je bio i svima vladama do sada. Tu možemo napraviti pozitivne iskorake u boljem upravljanju ljudskim resursima u zdravstvu, a digitalna transformacija zdravstvenog sustava već se kontinuirano provodi. Kroz plan razvoja e-zdravstva sustav možemo još više unaprijediti i postići racionalizaciju, veću efikasnost i uštede'', rekao je Tolušić.
 
Zaključno, potpredsjednik Vlade naglasio je da Nacionalni program reformi nije dokument koji ima svoje rokove, da se puno mjera se provodi iz godine u godinu.
 
''Činjenica je da je odličnim ocijenjeno ono što je Vlada RH napravila u 2018. godini i učinit ćemo sve da budemo još bolji i kvalitetniji u provođenju Nacionalnog programa reformi koji je pred nama.''
 
Marić: Očekuje nas nastavak trenda stabilnosti javnih financija
 
Ministar financija Zdravko Marić, govoreći o Programu konvergencije za trogodišnje razdoblje, koji je Vlada danas usvojila kazao je da u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak trenda stabilnosti javnih financija.
 
Unatoč velikom, jednokratnom efektu na javne financije zbog Uljanika, nije došlo do ugroze javnih financija, kazao je.
 
Govoreći o Programu konvergencije koji Vlada do kraja travnja treba poslati u Europsku komisiju, Marić je ponovio kako se očekuje rast gospodarstva od 2,5 posto za ovu godinu, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini.
 
"Rast je baziran na realnim osnovama i pretpostavkama s kojima u ovom trenutku raspolažemo te odražava realnost trenutka i projekcija koje imamo", kazao je Marić i dodao je da su parametri iz Programa konvergencije integrirani u proračunski proces.
 
Najveći doprinos rastu dolazi od domaće potražnje
 
Što se gospodarskog rasta tiče, ministar je istaknuo kako najveći doprinos dolazi od domaće potražnje, poglavito osobne potrošnje.
 
"Iz dokumenta je kod dekompozicije investicija vidljivo da je u prvom dijelu razdoblja nešto veći udio javnog sektora, nakon toga je privatni sektor taj koji daje veći doprinos i to je ono što je dobro, što očekujemo cijelo ovo razdoblje - stabilne stope rasta investicija privatnog sektora između 5 i 6 posto", naglasio je.
 
Konstatiravši da je izvoz robe i usluga na razinama između 3 i 4%  ministar je potaknuo naše brojne poduzetnike na korištenje novih prilika i mogućnosti koje nam nudi članstvo u Europskoj uniji rekavši kako, nažalost još uvijek imamo visoku razinu uvozne ovisnosti i negativan doprinos neto izvoza u gospodarskom rastu.
 
Očekuje nas nastavak trenda rasta zaposlenosti i smanjivanje stope nezaposlenosti
 
Što se tiče zaposlenosti i tržišta Marić je rako da nas očekuje nastavak trenda rasta zaposlenosti i smanjivanje stope nezaposlenosti, što povezuje i s rastom BDP-a.
 
Glede inflacije ministar je rekao kako je ona prosječno između 1, 3 i 1,5 posto.
 
"Svjedočimo brojnim situacijama na međunarodnim tržištima u različitim segmentima, od sirovina nadalje, no mjere monetarne politike, Hrvatske narodne banke i ono što je u našim mogućnostima, potvrđuju realnost ovih pretpostavki'', kazao je Marić.
 
Ministar je ponovio kako će ključne odrednice proračunske potrošnje biti nastavak transparentnog, odgovornog i racionalnog trošenja proračunskih sredstava usmjerenih na provedbu i podršku strukturnim reformama.
 
U pogledu javnog duga kazao je da će njegov udjel u BDP-u biti na godišnjoj razini smanjivan za oko tri postotna boda.
 
Programom konvergencije se, naime, predviđa nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020. godini, 65,4 posto u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.
 
Upitan zbog čega je izostao jači efekt smanjenja PDV-a za pojedine prehrambene artikle na smanjenje njihovih cijena, Marić je odgovorio kako je hrvatsko gospodarstvo tržišno, ali da Vlada potezima kao što je smanjenje PDV-a poručuje kako želi utjecati na troškove i standard najvećeg dijela stanovništva.
 
Izvor: Hina / Vlada



Foto: Vlada RH / Hina

Pisane vijesti | Tomislav Tolušić