Nastavljamo dijalog sa sindikatima državnih i javnih službi vezano uz reformu sustava plaća

Nakon održane sjednice Predsjedništva HDZ-a, predsjednik stranke i Vlade Andrej Plenković obratio se medijima te pritom naglasio kako je potpora HDZ-ovih zastupnika i ministara Ivanu Tuduriću kao kandidatu za glavnog državnog odvjetnika jednoglasna te da će stranka ustrajati na prijedlogu za njegovo imenovanje.

Uvodno je izvijestio o čemu se sve na sastanku razgovaralo. Među temama je bio izvještaj o sastanku Europskog vijeća na kojem je usvojena odluka o reviziji sedmogodišnjeg proračuna EU prema kojoj će se dodijeliti novih 65 milijardi eura potpora, od čega 50 milijardi za Ukrajinu te 10 milijardi za sprječavanje nezakonitih migracija, čime je poslana važna poruka jedinstva Europske unije.

Premijer je istaknuo da u sljedećim tjednima očekuje jačanje podrške Bosni i Hercegovini u cilju donošenja odluke o otvaranju pregovora između EU i BiH u ožujku.

Kad je riječ o inflaciji, razmotrili su se podaci Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj u siječnju bila 4,1 posto, što pokazuje vrlo jasan trend smanjivanja inflacije s obzirom da je ovo najniža stopa inflacije od listopada 2021. godine. Prema relevantnim podacima, očekuje se i daljnji nastavak smanjivanja.

Jedna od tema bila je i otvaranje dijela kompleksa Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Zahvaljujući investiciji od 158 milijuna eura izgrađena je i otvorena nova moderna i suvremeno opremljena bolnica za majku i dijete.

Razgovaralo se i o dijalogu Vlade sa sindikatima državnih i javnih službi vezano uz nacrte uredbi koje se odnose na nove koeficijente, a koji su dani sindikatima na uvid. Krajem tjedna Vlada očekuje povratne informacije od sindikata kako bi se taj proces mogao završiti poštujući dva temeljna načela za dobrobit svih zaposlenika javnog i državnog sektora: svima više plaće i približno iste plaće za približno isti rad.

''To je zahtjevna zadaća i velika reforma koja ide na dobrobit 245 tisuća zaposlenika javnog i državnog sektora'', poručio je Plenković.

Još jedna raspravljena tema bilo je izvješće o konferenciji HNB-a o godini dana s eurom i koristima koje nam je donio u ekonomskom smislu, kao što je veća otpornost na vanjske šokove i krize.

Prema procjenama Ministarstva financija i HNB-a, ukupni bi iznos nominalnoga BDP-a trebao doći do 75 milijardi eura, a BDP per capita na 20 tisuća eura, dok je na početku mandata bio oko 11,5 tisuća eura.

Transparentna procedura za izbor glavnog državnog odvjetnika

Premijer je izvijestio da se razgovaralo i o trenutno najaktualnijoj temi, a to je odabir novog glavnog državnog odvjetnika. Raspravljene su informacije koje su izašle u javnost proteklih dana, analizirana je situacija te donesen jedinstven stav da će stranka ustrajati na prijedlogu Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

''Važno je da podsjetim na novu transparentnu proceduru za izbor glavnog državnog odvjetnika koju započinje Državnoodvjetničko vijeće. Javilo se četvero kandidata čiji su programi objavljeni javno, a potom su uslijedila saslušanja na saborskom Odboru i pred Povjerenstvom Vlade. Na temelju svega što nam je bilo dostupno, kao najboljeg kandidata  odabrali smo Ivana Turudića'', kazao je Plenković.
 
Dodao je kako je nakon toga uslijedila intenzivna kampanja niza aktera koji se protive Turudićevom imenovanju, preko oporbenih stranaka pa do predsjednika Republike, što pokazuje da očito ima puno ljudi kojima se Turudić, kao kandidat koji dolazi van sustava državnog odvjetništva, iz niza razloga ne sviđa na čelu te institucije.

Turudić nije učinio ništa što bi moglo biti pogodovanje

Sagledane su tri točke koje su istaknute kao sporne, a prva od njih je slučaj Turudićevog rođaka iz čijeg se predmeta on izuzeo, da bi kasnije na tom istom sudu, kojega je Turudić tada bio predsjednik, njegov rođak bio osuđen na četiri godine. Stoga, smatra premijer, Turudić nije učinio ništa što bi moglo biti okvalificirano kao pogodovanje optuženiku.

Što se tiče susreta sa Zdravkom Mamićem, Turudić je to prijateljstvo javno deklarirao, a predsjednik Zoran Milanović imao je interesantan pokušaj problematiziranja tih susreta iz 2015. godine.

Znali su, a nisu poduzeli ništa

Vezano uz to kazao je kako je DORH u to doba vodio postupak protiv Mamića te su mu bile određene mjere praćenja pa su se u tom procesu pojavile tri situacije u kojima je viđen s Ivanom Turudićem.

"Pritom nema nikakvog materijalnog dokaza o čemu su pričali - o potencijalnom predmetu, o nekakvom prijateljskom savjetovanju ili su razgovarali o Dinamu, Hajduku ili reprezentaciji. Ono što je bitno jest da su saznanja o tome su imali Dragan Lozančić, tadašnji šef SOA-e, a današnji savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost, sasvim sigurno i tadašnji premijer Zoran Milanović i tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Nitko od njih nije poduzeo ništa, niti DORH, ni SOA, ni tadašnja vlada'', naglasio je Plenković dodavši da je od tada prošlo devet godina. No, sad su se sjetili to vratiti na površinu.

''Imam tu dva zaključka. Ili su tada analizirali hoće li nešto poduzeti pa su shvatili da ne mogu ništa dokazati, ili su čuvali informaciju u ladici i čekali pogodan trenutak da  s njom izađu u javnost i problematiziraju promaknuće Ivana Turudića'', ustvrdio je Plenković.

Iznošenje poruka Turudića i Rimac je pravosudni voajerizam

Kao treći slučaj naveo je iznošenje poruka Josipe Rimac i Ivana Turudića u javnost te okarakterizirao to kao ''slučaj pravosudnog voajerizma".

''Izlist svih mogućih poruka gospođe Rimac u tom trenutku, sa svim ljudima koje je kontaktirala, a koje je netko iz vrlo malog kruga ljudi koji imaju uvid u te podatke, ljubazno dostavio dvjema medijskim kućama. Sad te medijske kuće objavljuju podatke u javnom interesu. I u vezi ovoga, koliko nam je poznato, nije poduzeta nikakva procesna radnja u smislu nekakvog procesa protiv gospodina Turudića'', naveo je Plenković.

Ovakvo puštanje podataka u javnost je dosad neviđeno

Naglasio je da pokušaji kojima sada svjedočimo od predsjednika Republike, od onih koji neovlašteno puštaju ovakve podatke iz spisa u javnost i čitavog niza oporbenih aktera, a ciljem da spriječe izglasavanje kandidata za glavnog državnog odvjetnika, su bez presedana.

''Dosta sam toga doživio, ali ovakvo nešto nismo imali nikad. Nakon temeljite rasprave i otvorenoga dijaloga, mi ostajemo pri svom stavu. Za nas je relevantno ono što smo po zakonu i transparentnoj proceduri mogli znati. Tražili smo SOA-u što se tiče provjere i ona nam je dala rezime svih dosadašnjih sigurnosnih provjera i kad to pročitate zdravorazumski, nema nikakve prepreke da Turudić bude predložen za glavnog državnog odvjetnika'', zaključio je premijer.

Za razliku od onih koji su voajerske poruke dali nekim medijima, mi te poruke nismo vidjeli, dodao je te naglasio da on, kao predsjednik Vlade, nema uvid niti običaj tražiti protuzakonito neke službe da mu daju izliste poruka ljudi koji su uključeni u mjere nadzora.

Pokušaj uplitanja u političke odluke

"Ovdje vidimo ozbiljan iskorak potpuno anonimnih, od nikoga izabranih, a krajnje očito zainteresiranih, ljudi da svojim potezima utječu na političke procese. Odabir glavnog državnog odvjetnika nije u nadležnosti anonimnih ljudi unutar sustava, nego u nadležnosti Sabora i Vlade i transparentne procedure. A ovo čemu svjedočimo je ozbiljan pokušaj političkog voajerizma, ali i upetljavanja - onih čija to nadležnost nije - u političke odluke", naglasio je premijer.

Mi ćemo tu biti vrlo jasni i čvrsti, držati se svojih nadležnosti i primiti k znanju što smo imali prilike vidjeti proteklih nekoliko dana, rekao je te najavio za sutra sastanak stranaka parlamentarne većine na kojem će se razgovarati o ovoj temi.

Na pitanje novinara o sadržaju poruka, premijer je rekao da se gleda isključivo je li bilo ikakvog pogodovanja od strane suca te da o tome nema bilo kakvih dokaza. Govoreći o Turudićevim izjavama o odnosu s Josipom Rimac kazao je da smatra kako nije lagao, već je bio reduciran u svom izričaju, što bi učinio svatko na njegovom mjestu.

''Nama kao predlagateljima je ključno je li on nekome pogodovao. Vidimo da je osuđen rođak, osuđen je Mamić, pred gospođom Rimac su procesi'', zaključio je i podsjetio da su tri različita šefa SOA-e dala Turudiću kao sucu pozitivnu sigurnosnu provjeru - 2009., 2014. i 2019. godine.

Predsjednik Republike učinio je stvari koje su bez presedana

Upitan da li je pročitao 'nalaz' kojeg mu je poslao predsjednik Republike, Plenković je kazao da ga je pročitao i ustvrdio da se ne radi ni o kakvom nalazu.

''Sad ćemo i to rasvijetliti da shvatimo dokle ide protivljenje, bez da ulazimo u sadržaj tih papira. Ovo što je predsjednik Milanović temeljem svog ranijeg saznanja učinio je presedan. Ne samo da je tražio SOA-u da mu da ranije sigurnosne procjene, nego da u arhivi potraži operativna izvješća agenata”, istaknuo je Plenković te dodao da u osam godina premijerskog mandata nikada nije vidio ta izvješća jer ona ne izlaze iz SOA-e već služe kao podloga za konciznu informaciju.

To znači, smatra premijer, da je predsjednik i ranije tražio takvu vrstu podataka jer inače ne bi ni znao za to. ''Ovakav napor od predsjednika Republike da zatraži nešto od službe što nikada nije išlo van, također je bez presedana. Krajnje neuobičajen potez koji govori o tome da su se, ne znam iz kojeg razloga, toliko upregnuli protiv imenovanja novog glavnog državnog odvjetnika i meni to ostavlja neke upitnike.''

Spornim smatra što su te informacije tadašnjem državnom vrhu i sigurnosno-obavještajnoj službi bile poznate prije devet godina i nije poduzeto ništa, dok se sada iznose u javnost i problematiziraju.

Poruke su puštene s političkim ciljem udara na Vladu

Turudić je dugo godina sudac, sudio je u različitim predmetima, donosio niz odluka u karijeri, nisam čuo struku da je protiv, poručio je dodavši da su poruke puštene samo s političkim ciljem. ''Ovo što sada vidimo može biti voajerski zanimljivo, stvari koje izlaze van potpuno su nebitne za predmet protiv Josipe Rimac. Samo voajerizam, samo nekakva politička uloga ljudi koji to ne bi smjeli raditi'', dodao je Plenković i kazao da ne namjerava udovoljiti zahtjevu predsjednika Milanovića za sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost.

''Ne dijelim njegov stav, što je ugroženo, što ne funkcionira? Predsjednik Milanović u proceduri odabira glavnog državnog odvjetnika nema niti jednu zakonsku ovlast. Kao što je on rekao da pri odabiru predsjednika Vrhovnog suda Vlada ne postoji. Ovo što se sada zbiva je pokušaj političkog udara političkih oponenata Vlade da se čovjek kojeg smo predložili ne izabere'', zaključio je premijer.

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti