Nastavljamo odličan dijalog s poslodavcima i sindikatima, osnivanje Ureda za socijalno partnerstvo dobro je i korisno

Slika /Vijesti/2024/Lipanj/24_lipnja/PVRH AndrejPlenković izjava.jpg

„U Hrvatskoj danas radi 300.000 ljudi više nego 2016. godine. Prešli smo brojku od milijun i 740 tisuća osiguranika“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, komentirajući ključne ekonomske pokazatelje. Osvrnuo se i na prvu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća u novom mandatu, na zahtjev MOL-a za arbitražom te na druge aktualnost.  

“Dotaknuli smo se poremećaja u opskrbi električnom energijom, koja se dogodila u petak. Srećom, sve je prošlo bez velikih poteškoća, uz neugodnosti koje nestanak električne energije može prouzročiti”, kazao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Poručio je da je izmjenama Zakona o Vladi, koje su prošli tjedan usvojene u Hrvatskom saboru, omogućeno osnivanje Ureda za socijalno partnerstvo, što smatra itekako dobrim i korisnim.

„Vidjeli ste da smo prešli brojku od milijun i 740 tisuća osiguranika, što znači da danas u Hrvatskoj radi 300.000 ljudi više nego 2016. kada ih je bilo 1,44 milijuna. Broj nezaposlenih se približava brojci od 80 tisuća, što su najbolji podaci ikada kada je riječ o zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti“, ocijenio je predsjednik Vlade.

Mjere za otklanjanje poremećaja na domećem tržištu energenata bile su utemeljene, poduzimali smo sve kao i druge članice EU

Osvrnuo se na novi zahtjev MOL-a za pokretanje arbitraže protiv Hrvatske, kazavši da su sve mjere koje su se donosile zbog otklanjanja poremećaja na domećem tržištu energenata bile utemeljene i da nema nikakvog temelja za ovakav postupak

„Poduzimali smo sve kao i druge članice EU, štiteći svoje gospodarstvo, svoje građane i institucije. To su mjere koje su poduzimane diljem Europe, a poduzimane su i u Mađarskoj“, naglasio je Plenković.

Govoreći o prijevremenim izborima u Gospiću, čestitao je  HDZ-ovu kandidatu Josi Vrkljanu i gospićkom HDZ-u na prilično dobrom rezultatu. Čestitao je i predsjedniku stranke LiPO Darku Milinoviću na izboru za novog gradonačelnika Gospića. Lokalni izbori održat će se za deset mjeseci i Plenković očekuje da će HDZ tada ostvariti bolje rezultate.

Izvijestio je i da su razgovarali o unutarstranačkim izborima koji će se održati 13. srpnja pojasnivši kako su trenutno u fazi prikupljanja potpisa za predsjednika, zamjenika i četvero potpredsjednika HDZ-a, a oni se moraju predati do petka, 28. lipnja.

Tako bi se od idućeg tjedna predstavili kandidati za novi četverogodišnji mandat, a to će, uz njega, biti  - Tomo Medved, Oleg Butković, Zdravka Bušić, Ivan Anušić te Branko Bačić. Naveo je i kako za sada nemaju informacije o mogućim protukandidatima.

Milanović blokira prijedlog da Markić bude i dalje ravnatelj SOA-e

Upitan o izboru ravnatelja SOA-e, predsjednik Vlade rekao je kako i dalje ustrajavaju na prijedlogu da Daniel Markić ostane ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije istaknuvši da je Vladin prijedlog za drugi Markićev mandat blokirao predsjednik Republike.

"Naša pozicija je identična. Ista ona kao što je bila i prije izbora načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH kada smo mi prihvatili sugestiju predsjednika Republike da to bude Tihomir Kundid. Tada je to trebao biti vrlo jasan quid pro quo u odnosu Markić-Kundid", rekao je Plenković.

"Mi smo ti koji uvijek poštujemo funkcionalnost institucija. Tako je bilo oko VSOA-e i tako je bilo oko načelnika Glavnog stožera OS RH.  Ovdje se blokiranje Markića dogodilo isključivo s Milanovićeve strane. Treba pitati onoga tko je blokirao, a ne nas", poručio je. 

Upitan za pismo predsjednika Republike o osnivanju Vijeća za vanjsku politiku, Plenković je kazao da ga nije pročitao.

„Što se nas tiče, stvari su vrlo jasne. Sve se može itekako dogovarati ako su akteri normalni. Ako nisu, onda je to nešto drugo", poručio je.

Plenković je ponovio da je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost nakon početka ruske agresiju na Ukrajinu, no Milanović je tada odbio.

„Ako je ikad postojao trenutak za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost, onda je to bilo u veljači 2022., u trenutku Putinove agresije na Ukrajinu koja je promijenila sve: globalno upravljanje, načela međunarodnog poretka, međunarodno pravo, izazvala nestabilnost, ekonomske, energetske posljedice, socijalne posljedice, inflatorne pritiske. Ako netko samo lakonski, na takvu situaciju, odmahne rukom, što ćemo se nakon toga sastajati. Tu je početak i kraj svega“, zaključio je Plenković.

Poručio je da su u medijsko-komunikacijskom prostoru ekstremno dvostruki standardi, navodeći, kao primjer,  prošlotjedno pisanje o Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa kada se prijavljivao HDZ, a ovaj tjedan, kada nije u pitanje HDZ - ne piše se ništa.

Vodeće europske dužnosti

Na novinarsko pitanje o ovotjednoj novoj rundi pregovora o raspodjeli vodećih dužnosti u europskim institucijama nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, premijer je rekao da očekuje konkretan dogovor.

"Pozicija koju sam ja obrazložio vrlo temeljito na sastanku Europske pučke stranke vrlo je jasna. Trenutnu je u bubnju otprilike sedam visokih europskih dužnosti: predsjednik Europske) komisije, Europskog vijeća, Visoki predstavnik za vanjske poslove, predsjednik ili predsjednica Europskog parlamenta, šef Europske investicijske banke, glavni tajnik NATO-a, glavni tajnik Vijeća Europe". Nabrojao je Plenković

Rekao je da je EPP na europskim izborima uvjerljivo pobijedio te da od 27 zemalja članice Europske unije, pučani imaju 12 šefova država i vlada u Europskom vijeću.

"Od sedam funkcija, samo je jedna pripala EPP-u. Poanta je toga izlaganja bila da, ako već uzimamo u obzir rezultate europskih izbora, na kojima je EPP uvjerljivo pobijedio, ..., onda bi bilo u redu da se ti rezultati reflektiraju i u podjeli funkcija", rekao je Plenković.

Upitan što očekuje od današnje utakmice Hrvatska - Italija, predsjednik Vlade kazao je da očekuje pobjedu Vatrenih, a budemo li igrali u finalu, ići će na utakmicu.

Pisane vijesti | Andrej Plenković