Novi Zakon ubrzat će i racionalizirati proces obnove

Premijer Plenković najavio je danas novi Zakon o obnovi koji će ubrzati i racionalziirati procedure te donijeti propulzivniji okvir koji će pridonijeti bržem procesu obnove. Osvrnuo se i na novi Zakon o pomorskom dobru, s obzirom na pokušaj grube manipulacije od dijela oporbenih stranaka, koje su krenule s lažnom optužbom o skrivenim ciljevima zakona. "Obrnuto, ovo je novi zakon nakon 20 godina koji se donosi kako bi se bolje uredilo pomorsko dobro i sve ono što je povezano s njime. Riječ je o čitavom kontekstu izmjena koje se odnose na pomorstvo. Nema nikakvih ograđivanja plaža, nema nikakvih reduciranja prava građana u smislu korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra koje je neotuđivo", poručio je.

Otvarajući današnju 187. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Izdvojio je obilježavanje 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Maslenica", prve oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu, koja je omogućila ponovno povezivanje sjevera i juga Hrvatske.
 
Još je jednom izrazio zahvalu poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima vojske i policije, koji su tada dali živote za slobodu Hrvatske.
 
Govoreći o procesu obnove, istaknuo je da se priprema novi Zakon o obnovi koji ima za cilj ubrzati i racionalizirati procedure, te integracijom Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje i obnovu i Fonda za obnovu Grada Zagreba učiniti novi propulzivniji okvir koji će pridonijeti bržem procesu obnove.
 
Osvrnuo se i na novi Zakon o pomorskom dobru, s obzirom na, kako je kazao, pokušaj grube manipulacije od dijela oporbenih stranaka, koje su krenule s lažnom optužbom o skrivenim ciljevima zakona.
 
"Obrnuto, ovo je novi zakon nakon 20 godina koji se donosi kako bi se bolje uredilo pomorsko dobro i sve ono što je povezano s njime. Riječ je o čitavom kontekstu izmjena koje se odnose na pomorstvo. Nema nikakvih ograđivanja plaža, nema nikakvih reduciranja prava građana u smislu korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra koje je neotuđivo", poručio je premijer Plenković.
 
Pojasnio je da se radi o uvođenju reda, davanju većih ovlasti lokalnoj samoupravi i te većoj transparentnosti cijelog postupka.
 
Dodao je da je jučerašnja rasprava u Saboru, u kojoj je sudjelovao potpredsjednik Vlade Oleg Butković, otklonila je sve oporbene teze.
 
"Ali, to je tako. Kada su svi ti akteri u stanju glasati na način da izbjegnu pomoći Ukrajini, dati joj solidarnost u teškim trenucima, nego praktički podržavati agresiju Putinovog režima na Ukrajinu, onda se nastoje sakriti iza ovakvih lažnih tema koje ne postoje i dovoditi građane u zabludu", kazao je premijer Plenković poručivši da se radi samo o još jednom jeftinom pokušaju plijenjenja pozornosti.
 
"Vidi se u jučerašnjoj anketi kako stoje oni, a kako stoji HDZ i Vlada", dodao je.
 
Čestitke Borjani Krišto i novom sastavu Vijeća ministara u BiH
 
Od ostalih tema, izdvojio je konferenciju posvećenu uvođenju eura, na kojoj su sudjelovali, između ostalih, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije Paolo Gentiloni te glavni direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma Pierre Gramegna.
 
Bila je to prigoda, dodao je predsjednik Vlade, da se još jednom naglase sve koristi uvođenja eura za građane i gospodarstvo.
 
"Dok neki imaju skepse prema Europi i prema najvišim europskim standardima, Vlada vodi vrlo jasnu proeuropsku politiku i kod svih ključnih tema ostvaruje strateške iskorake", poručio je premijer Plenković.
 
Čestitao je Borjani Krišto i novom sastavu Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini, koji su dobili povjerenje Parlamentarne skupštine, dodavši da je pozvao novu predsjedateljicu da posjeti Zagreb.
 
Nakon Šibenika i Petrinje sutra u Sinju otvaranje Veteranskog centra
 
Izdvojio je i susret s kardinalom Bozanićem na kojem je bilo riječi o procesu obnove Zagrebačke katedrale i drugih sakralnih objekata. Dodao je da se taj proces dinamizirao i ide dobro. 
 
Razgovarali su i o rješavanju imovinskopravnih odnosa u cilju izgradnje stadiona na Maksimiru, sukladno novom Zakonu o sportu.
 
Najavio je da će sutra posjetiti Sinj i Cetinsku krajinu, gdje se otvara još jedan Veteranski centar, sufinanciran europskim sredstvima, nakon Šibenika i Petrinje, a uskoro će se dovršiti i onaj u Daruvaru, dok je u novoj financijskoj perspektivi planirana izgradnja još tri takva centra.
 
"Na ovaj način spajamo ključan doprinos hrvatskih branitelja s onim što nam je donijelo članstvo u Europskoj uniji", istaknuo je.
 
Jutros se premijer Plenković u Banskim dvorima sastao sa Sviatlanom Tsikhanouskayom, čelnicom bjeloruske oporbe, koja boravi u Hrvatskoj.
 
"Važno je da podržavamo napore za demokratizaciju u Bjelorusiji", poručio je.
 
Trebamo se suprotstaviti govoru mržnje, antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se na sutrašnje obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, odnosno dana kada je 1945. godine oslobođen najveći nacistički logor i logor smrti Auschwitz-Birkenau.
 
"Sutra ćemo se prisjetiti sustavnog ponižavanja, deportacija i istrebljivanja šest milijuna europskih Židova, od 1933. do 1945, od kojih su čak milijun i pol bila djeca", kazao je.
 
Ovaj je dan sjećanja, podsjetio je, proglašen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2005, a ove godine Ujedinjeni narodi su izabrali „dom i pripadanje“ kao temu vodilju u sjećanju i obrazovanju na Holokaust.
 
Ta tema naglašava humanost žrtava Holokausta, čiji je identitet bio oduzet od počinitelja genocida u ime ideologije koja je ostavila duboku ranu na tlu Europe.
 
"Upravo nas to podsjeća na odgovornost da osiguramo osjećaj doma i pripadnosti za sve naše građane, u Hrvatskoj, i globalno gledajući, da se suprotstavljamo govoru mržnje, antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu i da učinimo sve kako bismo spriječili da se ovakve slične agresije, ratovi i razdori nikada ne ponove", poručio je premijer Plenković.
 
Podsjetio je da će Hrvatska od 1. ožujka Hrvatska će predsjedati Međunarodnim savezom za sjećanje na žrtve Holokausta (IHRA), međuvladinim tijelom koje broji 35 država članica i 10 država promatrača.
 
Tijekom ove godine predstavit ćemo temu jačanju obrazovanja, istraživanja i kulture sjećanje na Holokaust.
 
Također, ovog tjedna u Osijeku odano je priznanje Dr. Kamilu Firingeru, 130. hrvatskom Pravedniku među narodima, koji je riskirao vlastiti život kako bi spasio svoje sugrađane židovske vjere, Margitu Fischer te njezinu djecu Lelju i Darka.
 
"Važno je spominjati se i Pravednika, a to su bili obični ljudi koji su prepoznali trenutak i odlučili djelovati i postali primjer ljudske dobrote i onih koji se ne oglušuju na stradanja susjeda", istaknuo je premijer Plenković najavivši da će sutra uime Vlade potpredsjednica Šimpraga s izaslanstvom položiti vijenac na Mirogoju.



Pisane vijesti