Novom uredbom od oporezivanja se izuzimaju nova vozila s cijenom nižom od 150 tisuća kuna

Danas je u Banskim dvorima održana 75. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je  šesnaest točaka dnevnog reda.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o kvalitetnom zakonu, koji će pomoći ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je ovaj zakon predstavlja dodatak gospodarskom i regulatornom okruženju, koji se tiče poticanja i inovacija te istraživačkoga rada u gospodarstvu.

Naglasila je da je cilj je zakona povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020. godine. Izvijestila je da se  danas po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koje je ispod 1 posto BDP-a, Hrvatska nalazi na donjem dijelu rang liste članica EU. Prosjek u EU je iznad 2 posto BDP-a.

„Stoga se ovim zakonom predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu“, rekla je potpredsjednica Dalić.

Na potporu predviđenu zakonom moći će računati svi poduzetnici koji nisu u poteškoćama, izuzev specifičnih djelatnosti kao što su npr. trgovina, kockarnice i slične djelatnosti koje se obično izuzima iz takvih potpora.

Poduzetnici koji žele ostvariti poreznu olakšicu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta će prijavljivati svoje aktivnosti za koje smatraju da su projekt s karakterom znanstveno-istraživačkog rada. U slučaju da prođu evaluaciju stručnjaka koje će za to angažirati Ministarstvo tada će poreznu olakšicu odnosno umanjenje osnovice poreza na dobit moći umanjiti za stvarno učinjene troškove na istraživanju odnosno inovacijama. To su primjerice troškovi zaposlenih, istraživača, nabave opreme, pojedinih studija ili dio općih materijalnih tzv. režijskih troškova i slično.

Najveći iznos umanjenog poreza na dobit koji se zbog te potpore neće morati platiti iznosi 300 tisuća eura odnosno kretat će se između 50 tisuća eura za studije izvodivosti do 300 tisuća eura za temeljna istraživanja.

Uz predviđenu olakšicu umanjenja osnovice poreza na dobit, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj. No, sukladno zakonu i europskim pravilima, postoji gornji limit na ukupnu razinu svih potpora koje se mogu koristiti, koja o vrsti projekta iznosi između 7,5 i 40 milijuna eura po poduzetniku.
Za provedbu tog zakona u prvoj godini, u državnom proračunu za 2018. godinu na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguran je iznos od 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko-razvojnih projekata.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Konačni prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, kojim se uređuje osnivanje, uzgoj i korištenje drvenastih ili drugih biljnih kultura kratkih ophodnji, što do sada nije bilo cjelovito zakonski regulirano.
 
Cilj Zakona je stvaranje uvjeta za proizvodnju biomase iz drvenastih i drugih biljnih kultura kratkih ophodnji kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, kao i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj. Time se doprinosi energetskom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske povećavanjem sigurnosti opskrbe korištenjem dodatnih nacionalnih izvora energije te razvoju ruralnog prostora poticanjem gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini uporabom dodatnih proizvodnih potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
 
Jedan od ciljeva Strategije Europa 2010., čije je obveze preuzela Republika Hrvatska, je da se 20% energije crpi iz obnovljivih izvora, te biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije.
 
Obrazlažući Uredbu o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ministar uprave Lovro Kuščević podsjetio je da prema važećim odredbama zakona zapošljavanje na određeno vrijeme moguće je isključivo na šest mjeseci uz maksimalno produženje na dodatnih šest, pojasnivši da bi se zbog toga dovelo u problem provođenje EU projekata i povlačenje velikih iznosa europskih sredstava.

„Uredbom se omogućava zapošljavanje i na duže od šest mjeseci, ali najduže za vrijeme trajanja projekta, a plaće se financiraju iz sredstava projekata te ne predstavljaju trošak za proračun“, kazao  je ministar Kuščević.

Dodao je i da ti zaposlenici neće biti službenici i namještenici u jedinicama lokalne i područne samouprave, već će se na njih primjenjivati opći propisi o radu (Zakon o radu). „Dakle, ne radi se ni o kakvom bujanju administracije“, kazao je ministar, naglasivši da je riječ o vrlo dobroj uredbi koja će omogućiti zapošljavanje velikog broja ljudi na teret europskih sredstava.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je da će ova Uredba omogućiti lakšu provedbu programa za zapošljavanje žena „Zaželi“. „Nije intencija da one uđu kao službenice već da dobiju ugovor o radu“, pojasnio je ministar.

Govoreći o Uredbi o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je pravni  osnov za donošenje predložene Uredbe propisana je člankom 12. stavkom 9. i člankom 13. stavkom 3. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila  kojim se daje ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza.
 
Uredbom se predlaže smanjenje ukupnog poreznog tereta na ime posebnog poreza na motorna vozila u prosjeku za 32%, odnosno nominalno oko 350 milijuna kuna na godišnjoj razini. Od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti se izuzimaju nova vozila čija je prodajna cijena niža od 150 tisuća kuna.
 
Ministar Marić pojasnio je da će veći naglasak biti na emisiji CO₂ kao kriteriju za oporezivanje te se na taj način stvara povoljniji porezni tretman motornih vozila s novijom i ekološki prihvatljivijom tehnologijom.
 
„Uredba osigurava veću poreznu transparentnost i predvidljivost, administrativno rasterećenje trgovaca i smanjenje administrativnog angažmana Carinske uprave“, kazao je ministar.

Dodao je kako bi danas donesena Uredba čije se objavljivanje u Narodnim novinama očekuje danas, a stupanje na snagu sutra, trebala dinamizirati tržište i potaknuti obnovu voznoga parka, a uz to pridonijeti zaštiti okoliša i povećati sigurnost cestovnog prometa.
„Trgovci su sigurno spremni i možemo ubrzo očekivati utjecaj (uredbe) na cjenike automobila“, zaključio je ministar Marić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila prilog poreznom rasterećenju građana.

Predstavljajući Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o okolišnoj dozvoli, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da se predloženim izmjenama i dopunama domaća regulativa u potpunosti usklađuje s regulativom Europske unije u industrijskim emisijama.

Uredbom se uređuju pojmovi te odredbe u dijelu obveznog sadržaja opisa postrojenja te kriteriji za izdavanje okolišne dozvole. Dodatno se propisuju odredbe u pogledu informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima izdavanja okolišne dozvole, a uređuju se i odredbe u području prekograničnog utjecaja emisija postrojenja i prekograničnog sudjelovanja. Uredbom se propisuju i odredbe koje se odnose na donošenje rješenja o okolišnoj dozvoli, uređuju se odredbe u dijelu suradnje nadležnih inspekcija i nadležnih tijela u postupku izdavanja okolišne dozvole.
 
„Predložene izmjene i dopune omogućit će podnositeljima zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole brže i jednostavnije ispunjavanje zahtjeva za njeno izdavanje“, kazao je ministar Ćorić.

Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u 2017. godini. Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će ovo Izvješće podnijeti Hrvatskom saboru na početku sjednice idući tjedan, nakon Aktualnog prijepodneva.

Vlada je na sjednici  osnovala Vijeća za državnu informacijsku infrastrukturu u svrhu praćenja i koordinacije razvoja državne informacijske infrastrukture i pripremu izvješća Vladi Republike Hrvatske, kojim predsjedava predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Donesena je i Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu, za kreditno zaduženje društva ULJANIK Brodogradilište d.d. Pula, radi provedbe procesa sanacije i financijske konsolidacije društva, u iznosu od 96 milijuna kuna.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se Uljanik može svrstati u kategoriju poduzetnika u teškoćama, jer je bez državne intervencije gotovo siguran prestanak njegova poslovanja u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju.

„Društvo ispunjava dva od četiri kriterija sukladno točki 20 smjernica EK o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u poteškoćama, a koje se odnose na gubitak temeljnog kapitala, omjera  knjigovodstvenog duga i kapitala i omjera EBITDA“, rekao je ministar Marić pojašnjavajući razloge davanja jamstva.

Poslovanje Uljanika u prethodnom razdoblju, naveo je, karakterizirala je niska zaposlenost kapaciteta i građenje objekata niske razine složenosti, pa je i vraćanje financijskih kredita postalo upitno. S ciljem zadržavanja tržišne pozicije društvo je, međutim, preko društva majke Uljanik d.d. počelo ugovarati brodove visoke razine složenosti.

Državno jamstvo, istaknuo je ministar Marić, donosi se radi provedbe procesa sanacije društva, odnosno predstavlja potporu za sanaciju i financijsku stabilizaciju društva do izrade programa restrukturiranja, a dodjela državne potpore realizirat će se po primitku odobrenja Europske komisije (EK) u skladu sa smjernicama EK.

„Kredit za održavanje likvidnosti do 96 milijuna eura korisnik kredita će upotrijebiti za utrošak sredstava za materijal potreban za gradnju brodova u Puli u iznosu do 38,2 milijuna eura, povrat duga prema Uljaniku d.d. koji će se utrošit na materijal potreban za gradnju brodova u Puli do iznosa od 10 milijuna eura, plaće i režijske troškove u iznosu do 4,6 milijuna eura, obveze brodogradilišta prema dobavljačima do 12 milijuna eura te za buduće troškove u brodogradilištu u iznosu do 31,2 milijuna eura“, kazao je ministar Marić.

Kredit bi se trebao odobrit po kamatnoj stopi jednogodišnji EURIBOR plus marža, koja je najviše do 4 postotna boda.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ponovila da će državno jamstvo postati aktivno tek po odobrenju EK te da kredit mora biti vraćen u roku od 6 mjeseci ili u istom roku brodogradilište mora izraditi plan restrukturiranja koji uključuje i pronalazak novog strateškog partnera te njegov ulazak u Uljanik grupu.

„Pred Uljanik grupom nalazi se jedan ozbiljan proces restrukturiranja. Jamstvo se daje uz određene uvjete koji se tiču samog brodogradilišta Uljanik. Uvjeti uključuju odgovarajuće odluke Nadzornog odbora Uljanik brodogradilišta i Uljanik društva, isto kao i odgovarajuće odluke skupštine Uljanika“, kazala je potpredsjednica Dalić, dodavši kako očekuje da EK da pozitivno mišljenje o tom procesu restrukturiranja.

„Ne znamo hoće li se to dogodit, no iznimno je važno da svi iz Uljanik grupe ulože maksimalni napor kako bi se ovaj proces mogao provesti na način na koji se restrukturiranje u kontekstu davanja državne potpore provodi“, zaključila je.  

Vlada je usvojila i prijedloge uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, izmjeni Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika te izmjeni Uredbe o plaćama policijskih službenika.
 
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da se zbog intenzivnih aktivnosti koje provodi MUP, Ravnateljstvo policije i Uprava za granicu s ciljem pristupanja Republike Hrvatske schengenskom prostoru, ukazala potreba ustrojavanja smještajno-obučnog centra granične policije, a on će s nalaziti u Spačvi u tamošnjem hotelu.

„Razlozi za to leže u činjenici da na tom dijelu državne granice postoji stalni migracijski pritisak pogotovo vezan uz nezakonite prelaske granice, što pred MUP stavlja zahtjev osiguranja dovoljnog broja policijskih službenika s obzirom da ih u PU Vukovarsko-srijemskoj nema dovoljno te svakodnevno 120 policajaca iz raznih dijelova Hrvatske putuje kako bi preuzeli smjenu za ispunjenje ove zadaće“, kazao je ministar Božinović.

Dodao je da to dovodi do velikih troškova, a s druge strane, učinkovitost nije na zadovoljavajućoj razini jer se troši dosta vremena na putovanja. Stoga se izmjenama uredbi omogućava uspostava smještajno-obučnog centra kojim će se podići operativna sposobnost granične policije i brzina reakcije u skladu s preporukama Europske komisije.

Osim smještaja, u njemu će se obavljati i obuka, specijalistički tečajevi te stručno osposobljavanje, ne samo hrvatske granične policije, već i drugih članica EU, u suradnji s Frontexom.

Sveukupni troškovi centra financirat će se iz fondova EU, a u njemu će stalno zaposleno biti 9 zaposlenika, i to ne novozaposlenih, već preraspodijeljenih iz drugih PU.

Prihvaćen je i Nacrt zajedničke izjave s trećeg sastanka Koordinacijskog odbora uspostavljenog Memorandumom o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić podsjetila je da su do sada održana dva sastanka Koordinacijskog odbora, prvi sastanak održan je 1. srpnja 2009. godine u Rimu, a drugi sastanak održan je 15. rujna 2010. godine u Zagrebu.
 
Treći sastanak Koordinacijskog odbora  održat će se 18. siječnja 2018. godine u Rimu, a na poticaj hrvatske strane, kazala je potpredsjednica Pejčinović Burić, ove godine u Koordinacijski odbor dodatno su uključeni ministri nadležni za unutarnje poslove i turizam te predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
 
Na trećem sastanku Koordinacijskog odbora predviđeno je potpisivanje Zajedničke izjave, kojom se predviđa dodatni iskorak u bilateralnim odnosima, ali i okvir za usklađivanje stajališta po pitanjima od zajedničkog interesa Republike Hrvatske  i Talijanske Republike u okviru Europske unije, ali i šire - Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Srednjoeuropske inicijativa, Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda.

Na kraju, Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Odobrenjem za uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u luci Gruž – Dubrovnik stranom ratnom brodu USNS „LEROY GRUMMAN“ u sastavu Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država, u cilju unaprjeđenja bilateralne suradnje Hrvatske ratne mornarice i Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država.
 
 
Izvor: Vlada RH/Hina

Pisane vijesti | Andrej Plenković