- Objavljeno: 05.10.2021.
Odbor će podržati Dobronića i Mrčelu, želimo vratiti fokus na stvarnu reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije
Premijer Andrej Plenković kazao je danas, nakon sastanka parlamentarne većine, da će vladajuća koalicija na sutrašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe posvećenoj izboru predsjednika Vrhovnog suda podržati kandidature Radovana Dobronića i Marina Mrčele. Rekao je da je Dobronić iznio dobar program, a istodobno se pokazalo da dobar program ima i sudac Vrhovnog suda Mrčela, pa su obojica zavrijedili pozitivnu ocjenu. "Na ovaj mudar i kvalitetan način okončat ćemo ovu sagu o izboru predsjednika Vrhovnog suda koja ni hrvatskom pravosuđu, a ni hrvatskom društvu ne donosi ništa dobroga", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je press konferenciju nakon današnjeg sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima.Izvijestio je da je parlamentarna većina raspravljala o nekoliko tema – konzultacije u vezi s procesom izbora predsjednika Vrhovnoga suda, predstavljanje kontura novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, te nekoliko drugih tema uobičajenoga karaktera o radu Hrvatskoga sabora.
Istaknuo je da se u proteklih nekoliko mjeseci na pogrešan način pokušava prikazati izbor predsjednika Vrhovnog suda kao spas i ključ reforme hrvatskog pravosuđa.
"Naravno da to nije točno, niti će izbor bilo koje osobe na čelo Vrhovnog suda biti ključ reforme hrvatskoga pravosuđa", poručio je.
Pojasnio je da predsjednik Vrhovnog suda prvenstveno ima ovlasti u pogledu organizacije rada suda na čijem je čelu, ne dodjeljuje predmete, u pravilu ne sudi, ne predlaže niti donosi bilo kakve propise.
Reformu pravosuđa ne provodi predsjednik Vrhovnog suda, nego Vlada i Sabor
"Reformu pravosuđa provodi Vlada, zajedno s Hrvatskim saborom, i to u tri glavna segmenta – zakonski, organizacijski i razvojni okvir", naglasio je.
U fokusu reforme pravosuđa, dodao je, sada već petu godinu u dva mandata ove Vlade je prije svega smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćivanje duljine trajanja postupaka, jačanje neovisnosti i kapaciteta pravosudnih tijela, a usporedno s time, i jačanje profesionalnosti sudaca.
Sve se to radi kroz skraćivanje rokova u kaznenim i parničnim postupcima, kroz racionalizaciju mreže sudova te kroz jačanje mehanizama obrazovanja, napredovanja i odgovornosti pravosudnih dužnosnika.
Uvedena je također i transparentnost u sustav pravosuđa, a podaci o imovini pravosudnih dužnosnika su javno dostupni.
"Kroz uvođenje novih, digitalnih alata, kontinuirano racionaliziramo i moderniziramo procese te ih činimo bržima i učinkovitijima", kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da su to samo neke od mjera koje u svojoj suštini predstavljaju smisao reforme pravosuđa.
Proteklih mjeseci suci sustavno omalovažavani, stvorila se netočna i štetna percepcija
"Paralelno s pogrešnom tezom o nezaobilaznoj i vrhunaravnoj ulozi osobe koja će obavljati dužnost predsjednika Vrhovnoga suda kao osobi koja će spasiti hrvatsko pravosuđe, proteklih mjeseci mogli smo primijetiti da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni, i to ne samo suci Vrhovnoga suda, nego svi suci u Republici Hrvatskoj", istaknuo je premijer.
Upozorio je da je Hrvatska zbog takvog ozračja koje je vladalo u javnosti dobila čak i kritiku od strane Europske komisije u drugom izvješću o vladavini prava te dodao da je zbog tog ozračja povjerenje u pravosuđe, koje je ionako nisko, srozano kroz ovaj proces do mjere gdje su položaj i percepcija sudačke dužnosti svedeni na nikad gore grane.
"Osim što ta percepcija nije točna, ona je izrazito štetna za povjerenje u pravosudni sustav", poručio je premijer.
Naglasio je da se Vlada slaže da je pravosuđe potrebno mijenjati, ali i dodao da se to radi konkretnim reformama i jačanjem, a ne rušenjem povjerenja u struku.
"To se ne radi nepoštivanjem propisa i odluka Ustavnoga suda", dodao je.
Istaknuo je da su se reformom pravosuđa dosada bavile sve hrvatske Vlade, a u okviru pristupnih pregovora s Europskom unijom napravljeni su bitni i značajni pomaci i iskoraci.
Kada se 2013. birao predsjednik Vrhovnog suda, nije bilo riječi o tome da će predstavljati ključnu transformaciju i reformu hrvatskoga pravosuđa
Iako problemi i dalje postoje, premijer Plenković podsjetio je da su ti isti problemi postojali i, primjerice, 2013. godine.
"Ne samo da su postojali, nego su bili i puno veći. Broj neriješenih predmeta tada je bio za oko 33 posto veći nego što je danas. Tada je bilo 735.873 neriješenih predmeta, a danas je to 490.521. Prosječna duljina postupaka tada bila je 165 dana, a danas je 133 dana", naveo je.
Te 2013. godine, naglasio je premijer Plenković, kada se birao ponovno predsjednik Vrhovnoga suda, nije se tražilo da nova osoba na čelu Vrhovnoga suda bude osoba koja nije iz redova sudaca Vrhovnoga suda.
"Tada Vrhovni sud nije bio kvalificiran kao "boys club", nisu u njemu "suci uživali kao prasci", nije bilo "plavih okica, loknica ni kapica". Premda je tada sastav Vrhovnoga suda u velikoj mjeri bio isti kao što je i danas", upozorio je.
Dapače, dodao je, tada je u tišini, bez javnog poziva i bez ikakve rasprave imenovan za predsjednika Vrhovnoga suda iz reda sudaca Vrhovnoga suda gospodin Branko Hrvatin na treći mandat zaredom.
Nigdje u hrvatskoj javnosti, nastavio je premijer Plenković, tada nije bilo riječi o tome kako će izbor predsjednika Vrhovnoga suda predstavljati ključnu transformaciju i reformu hrvatskoga pravosuđa.
Danas se izbor predsjednika Vrhovnog suda predstavlja kao revolucija
Tada je predsjednika Vrhovnoga suda predlagao Ivo Josipović, a potvrdila parlamentarna većina koju je tada vodio Zoran Milanović, podsjetio je premijer
"Osam godina kasnije, izbor predsjednika Vrhovnoga suda predstavlja se kao revolucija za dobrobit hrvatskoga pravosuđa. Naravno, kao u svakoj revoluciji, ovdje se ne mari za propise, pa ni za Ustav, kandidati se predlažu bez javnog poziva, odluke Ustavnog suda su osporavane, a Ustavni sud je, usput, i sustavno vrijeđan", istaknuo je činjenice u proteklih nekoliko mjeseci.
Pritom je naglasio da ni Vlada, ni vladajuća stranka, a ni parteri u vladajućoj većini, za jednog kandidata koji se javio na zadnji javni poziv, a to je gospodin Dobronić, nikada nisu kazali ništa loše niti su o njemu loše mislili.
Sudac Mrčela imao jako dobar nastup i program
No, isto tako na saslušanju pri Odboru za pravosuđe pokazalo se da je jako dobar nastup i jako dobar program imao i sudac Vrhovnog suda gospodin Mrčela.
"Konzultirajući naše kolege koji su članovi Odbora za pravosuđe od njih smo mogli čuti da su i kandidat Dobronić i kandidat Mrčela imali takve nastupe i takve programe da zavrjeđuju pozitivnu ocjenu na glasanju o njihovim kandidaturama na Odboru za pravosuđe, koje će se održati sutra", kazao je predsjednik Vlade.
Kako su Ustavni okviri takvi da predlaže predsjednik Republike, a odlučuje Hrvatski sabor, Vlada nije svo ovo vrijeme, suprotno brojnim tezama koje su se provlačile, imala neku osobu koja bi bila njen kandidat, naglasio je premijer Plenković.
Spomenuo je da je vlada bila spremna podržati profesoricu Turković, koja je bila kontaktirana od predsjednika Republike, da je bila predložena, s obzirom na njene kvalifikacije, znanje i dobar uvid u stanje hrvatskog pravosuđa iz rakursa nekoga tko skoro devet godina sjedi u Europskom sudu za ljudska prava.
Dodao je da je profesorica Turković htjela da njeno eventualno kandidiranje bude kroz sustav javnoga poziva, sukladno Zakonu o sudovima.
"Normalno je da se osoba takve reputacije neformalno interesira bi li eventualno dobila podršku kada bi u takvoj, zakonitoj, proceduri bila kandidatkinja. Naravno da smo joj kazali na taj upit da bi. Nakon toga, kao što ste vidjeli, njena kandidatura više nije dolazila u obzir", kazao je.
Nije realno očekivati da bi se u ovoj atmosferi u budućnosti na poziv javili brojni ugledni pravnici
"Zato je neobično da predsjednik Milanović u jednom od medijskih nastupa, kada se ona spomenula, a spomenula se kada sam ja odlučio da to kažem javno na zadnjem aktualnom satu, kaže: tko je ta osoba? To je više nego neobično, čak mislim da je i nepristojno, ako ni zbog čeg drugog onda zbog činjenice da je riječ o kolegici s Pravnog fakulteta, profesorici Kaznenoga prava, prorektorici Sveučilišta u Zagrebu i sutkinji koja je devet godina u Strasbourgu, nakon što je bila predložena od strane, nota bene, Milanovićeve Vlade", istaknuo je premijer Plenković i dodao da budući da ona nije predložena, parlamentarna većina o njoj ni ne može odlučivati.
Ovo sve govorio je kako bi naglasio da nije parlamentarna većina ta koja stoji iza dugotrajnosti postupka ovoga izbora.
Podsjetio je da je predsjednik Republike kao kandidatkinju predlagao profesoricu Đurđević suprotno proceduri kojom je to uređeno, ističući kako Vladi nije poznato iz kojih je razloga ona na to pristala.
Podsjetio je i na stav Ustavnoga suda koji nije, istaknuo je, došao slučajno, nego nakon što je netko tko nema nikakve veze s vladom ili vladajućom većinom tražio mišljenje Ustavnoga suda o Ustavnosti Zakona o sudovima.
Nije realno očekivati, dodao je premijer Plenković, da bi se, u ovoj atmosferi koja se stvorila, brojni ugledni pravnici u budućnosti javili na javni poziv i upustili u kandidiranje.
Sudac Dobronić zadovoljava sve uvjete poziva, pošten je, zainteresiran za posao i nesklon korupciji
"Što se nas tiče, sudac Dobronić zadovoljava uvjete javnoga poziva, on je u svojoj karijeri donio bitnu presudu u predmetu franak, potvrđenu od viših sudova i Ustavnoga suda, i kandidirao se u zakonom predviđenoj proceduri. Prema našim procjenama, riječ je o poštenom čovjeku, koji je definitivno čovjek integriteta, zainteresiran za svoj posao i zasigurno nesklon korupciji u bilo kojem pogledu", istaknuo je predsjednik Vlade i dodao kako je malo vjerojatno, s obzirom na cijeli kontekst, da bi se u budućim postupcima javljao bilo tko bolji.
"Stoga ćemo sutra podržati i pozitivnim ocijeniti nastupe kandidata Mrčele i kandidata Dobronića. To znači da parlamentarna većina želi vratiti fokus na prave probleme hrvatskoga društva, a to su stvarna reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i bolje funkcioniranje institucija", najavio je premijer Plenković podsjetivši da je reforma pravosuđa i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem se Vlada obvezala u tu reformu uložiti više od 730 milijuna kuna.
Dodao je da Vlada radi i na paketu antikorupcijskih zakona, a jedan od njih je i danas predstavljen na sastanku parlamentarne većine.
"Na ovaj mudar i kvalitetan način okončat ćemo ovu sagu o izboru predsjednika Vrhovnog suda koja ni hrvatskom pravosuđu, a ni hrvatskom društvu ne donosi ništa dobroga", poručio je.
Ako nakon procedure predsjednik predloži Dobronića, parlamentarna većina će ga podržati
Upitan znači li to da će vladajuća većina podržati predsjednikovog kandidata, premijer Plenković kazao je da je odabir gospodina Dobronića stav predsjednika i prije nego što je završena zakonska procedura.
"Naš stav kao parlamentarne većine je takav da smo nakon temeljite analize donijeli i politički stav o ovom izboru i ovom cijelom procesu i smatramo da je dobro za hrvatsko društvo i za hrvatsko pravosuđe da se ovaj proces okonča", poručio je.
Pojasnio je da će sutra Odbor za pravosuđe glasovati o svakom od pet kandidata koji su bili na saslušanju i tu je posao Odbora završen.
Potom se informacija o tome kako je glasao Odbor za pravosuđe upućuje predsjedniku Republike, a potom on nazad u Sabor šalje samo jednoga kandidata.
"Dakle, nema glasanja ili-ili, glasa se za jednog kandidata", pojasnio je.
Kasnije, dodao je, ako dođe kao predloženi kandidat gospodin Dobornić, parlamentarna većina će ga podržati.
"Niti oko ovoga nije bilo razgovora niti je bilo dogovora. Dakle, ovo je naša odluka, onoga koji odlučuje, za dobrobit hrvatskoga pravosuđa, funkcioniranja institucija, ozračja u državi i, u krajnjoj liniji, zaštite digniteta hrvatskoga pravosuđa", poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je da nije smisao hrvatskoga Ustava da zato što netko predlaže istovremeno i nameće, već je smisao dogovor. A predsjednik je prije nego što je završio javni poziv rekao koga će predložiti.
Covid potvrde uvedene za zaštitu i djelatnika i pacijenata i korisnika sustava socijalne skrbi
Odgovarajući na pitanje o prosvjede zbog Covid potvrda u sustavu zdravstva i socijalnog sustava, premijer Plenković istaknuo je da je ogromna većina svih zdravstvenih djelatnika i djelatnika u sustavu socijalne skrbi na vrlo razuman način doživjela uvođenje tih potvrda, koje su uvedene i radi njihove zaštite, kao i radi zaštite pacijenata i korisnika institucija socijalnih ustanova.
To što se pred bolnicama skupljaju ljudi koji s njima nemaju nikakve veze ocijenio je dijelom demokracije i političkoga folklora.
Podsjetio je i da je 20-ak djelatnika bilo pozitivno te dodao da bi, da nije bilo potrebno testiranje, došli na posao i možda zarazili nekog pacijenta koji je ovako ionako bolestan i koji bi s Covidom možda mogao preminuti.
"Oni koji hoće prosvjedovat, će prosvjedovat, to je demokracija. Ali će naš narod većinski biti pametan, mudar, informiran – onakav kakav je – i znati tko je tko u prostoru hrvatskoga društva", poručio je.
Negiranje hrvatskog jezika u srpskom udžbeniku sramotno i nedopustivo
Osvrnuo se i na negiranje hrvatskog jeziku u udžbeniku Republike Srbije i poručio da je to sramotno je i nedopustivo te dodao da će to reći srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
"Veleposlanstvo, Ministarstvo vanjskih poslova i sve nadležne službe imaju jasnu zadaću da prosvjeduju prema institucijama Srbije", kazao je.
"Mislimo da je to sramotna politika", dodao je.
Hrvatska očekuje da Srbija da "ispravi takve anomalije u udžbenicima" kojima se pokazuje i "nedostatak poštovanja" prema susjednoj zemlji.
"Ne vidim koja je namjera i s kojom to mudrošću i pameću se to dogodilo. To ću reći osobno i predsjedniku Vučiću koji će biti danas i sutra u Sloveniji na samitu" , poručio je Plenković.
Što se tiče rasta cijena energenata, premijer Plenković kazao je da Vlada želi alatima koje ima na raspolaganju učiniti sve da ne dože do povećanja troškova plina i struje tijekom zimskih mjeseci.
"Vlada prati tu situaciju i ako bude neke potrebe, djelovat ćemo", poručio je.
Francuski zrakoplovi bit će isporučeni Hrvatskoj 2024.
Komentirao je i potpisivanje ugovora o kupnji 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale od Francuske.
Kazao je da se na ugovoru "temeljito radi, stručno sa svim službama koje su angažirane" i da će francuski zrakoplovi biti isporučeni Hrvatskoj 2024.
“Jako smo mudro napravili cijelu financijsku konstrukciju koja neće dodatno utjecati na pitanje našeg deficita s obzirom da nam je ambicija ući u europodručje 2023.", kazao je premijer koji očekuje da će francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetiti Hrvatsku tijekom jeseni.
Osvrnuo se i na situaciju u Zagrebu.
Kazao je da je očito da postoje određeni problemi u odabiru kadrova i funkcioniranju na razini gradska uprava – Holding.
"Te su probleme riješili tako da su ekspresno smijenili ljude koje su sami doveli da zamijene neke ljude koji su bili ranije. Koliko je zahtjevno voditi grad kao što je Zagreb oni koji su dobili povjerenje na izborima shvaćaju očito iz dana u dan", poručio je i dodao ta "tu treba još dosta treninga za funkcioniranje grada".
Istaknuo je da će Vlada voditi računa o Zagrebu te da će se kvalitetnom izmjenom Zakona o obnovi intenzivirati proces obnove.
Podsjetio je da je Vlada Zagrebu dala i 150 milijuna kuna beskamatnog zajma kako bi riješio problem likvidnosti.