- Objavljeno: 13.12.2018.
Olakšava se procedura dobivanja hrvatskog državljanstva za Hrvate u inozemstvu
U Banskim dvorima održana je 131. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 18 točki dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o željeznici, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Obrazlažući Prijedlog zakona o željeznici, ministar mora, prometa i infrastrukture izvijestio je da se provodi potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije iz područja jedinstvenog europskog željezničkog područja.Najznačajnija pitanja koja se uređuju ovim prijedlogom, pojasnio je ministar, odnose se na pravila koja se primjenjuju na upravljanje željezničkom infrastrukturom i na usluge željezničkog prijevoza, neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, nediskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture.
"Uređuje se i pitanje naknada za financiranje željezničke infrastrukture po naplaćenoj trošarini za energente", kazao je ministar Butković, dodavši da za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj hrvatskog pomorca
Ministar Oleg Butković predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, naglasivši da je riječ o reformskom zakonu koji je pripremljen u rekordnom roku. Dodao je da je u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona nomotehmički dorađen.
"Ovim će se zakonom ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva, osnažiti položaj hrvatskog pomorca i njegova konkurentnost na domaćem i stranom tržištu, smanjiti administrativne barijere te otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru, učiniti hrvatsku zastavu atraktivnom za upis stranih plovnih objekta, osobito velikih jahti te uskladiti nacionalno pomorsko zakonodavstvo s novim EU rješenjima", istaknuo je ministar.
Kazao je i da se dovršava socijalna reforma pomoraca na način da se porezno oslobođenje temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje isti ne mogu utjecati, a zbog kojih do sada nisu mogli ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak.
Ministar Butković naglasio je da je tekst zakona usuglašavan sa socijalnim partnerima koji su pozdravili predložena zakonska rješenja.
Kvalitetnija i bolja zaštita zviždača
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kojim se utvrđuje pravni okvir za zaštitu prijavitelja nepravilnosti odnosno "zviždača".
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pojasnio je da će zakon omogućiti prijaviteljima nepravilnosti da znaju kojim tijelima se obraćaju i kakva je procedura kada je riječ o prijavljivanju nepravilnosti.
"Takve ljude ćemo u budućnosti puno kvalitetnije i bolje štititi nego što je to sadašnjim zakonskim okvirem. Nitko ne može dobiti otkaz, ne može dobiti manju plaću, ne može biti degradiran na niže radno mjesto i to su glavne poruke ovog zakona", poručio je ministar Bošnjaković.
Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da se pojednostavljuje postupak i olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke.
"Prepoznat će se time i valorizirati gospodarski, demografski, društveni, znanstveni i ostali potencijali u hrvatskom iseljeništvu", poručio je.
Istaknuo je da je od početka primjene Zakona o hrvatskom državljanstvu 1992. godine do danas, naturalizacijom primljeno nešto manje od 1,1 milijuna stranih državljana.
"U taj broj nisu uračunate osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana - bilo da žive u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu", kazao je.
Ministar Božinović izdvojio je značajnije predložene izmjene ovog zakona, među kojima je i ona da se za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, povećava dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života. Do sada je to bilo 18 godina.
"Izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se oni i njihovi supružnici oslobađaju obveze poznavanja hrvatskog jezika, latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Jasnije se precizira pojam iseljenika iz Hrvatske na način da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja je iselila prije 8. listopada 1991. Propisuje se da se iseljenikom ne smatra osoba koja je iselila iz Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Hrvatske", kazao je.
Omogućava se, nadalje, stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu rođenu u inozemstvu, čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo nakon djetetova rođenja kao iseljenik, potomak iseljenika ili kao pripadnik hrvatskog naroda.
Božinović je istaknuo da se predlaže i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Normira se da osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva, ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo niti po jednoj zakonskoj osnovi.
"Propisuje se", izvijestio je Božinović, " mogućnost ukidanja, odnosno poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi."
Dodao je da se predlaže davanje svečane prisege osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković napomenuo je da će na temelju ovih izmjena Hrvati izvan Hrvatske moći lakše stjecati hrvatsko državljanstvo.
"To je bio dio naših razgovora, u krajnjoj liniji i obećanja na Savjetu za Hrvate izvan RH s kojim vodimo redoviti dijalog. Ove su izmjene jako dobre, ali još uvijek zadržavaju nužnu razinu potrebnog opreza i sigurnosti koje hrvatske institucije moraju pridavati kada netko stječe hrvatsko državljanstvo", poručio je.
Strateški investicijski projekti u Sinju i Krapini
Vlada je donijela odluke o proglašenju projekata „Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj“ i „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina“ - ukupno vrijednih gotovo 570 milijuna kuna - strateškim investicijskim projektima.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izvijestio je da projekt razvoja vodno-komunalne infrastrukture Sinj ima cilj omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja vodnih usluga na području aglomeracije Sinj, a investitor je trgovačko društvo Vodovod i odvodnja Cetinske krajine iz Sinja. Lokacija realizacije projekta je grad Sinj.
"Cilj projekta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina je omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja vodnih usluga na području navedene aglomeracije. Investitor je trgovačko društvo Krakom – vodoopskrba i odvodnja iz Krapine, a lokacije realizacije projekta su grad Krapina te općine Đurmanec i Radoboj", kazao je.
Oba projekta su javni investicijski projekti koji se planiraju financirati sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Prihvaćeni su i zaključci o prihvaćanju Nacrta dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te onaj o prihvaćanju Sporazuma o osnovici za izračun plaće u javnim službama.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je da je sa sindikatima dogovoreno da sljedeće godine osnovica plaće raste 3 posto od 1. siječnja te dodatnih 2 posto od 1. rujna, s isplatom u listopadu.
Vlada je prihvatila i Izvješće o provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, za 2016. i 2017. godinu.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić istaknula je da je ostvaren napredak u svim ključnim područjima. Dodala je da je u dvije godine za to izdvojeno nešto manje od 49,5 milijuna kuna.
Navela je da ostaju određeni izazovi u području unaprjeđenja u prikupljanju statističkih podataka, a dijelom i području zdravstvene zaštite, u području prostornog uređenja, stanovanja i zaštite okoliša.
"S obzirom da se radi o Izvješću za dvije godine mislim da možemo biti zadovoljni jer ostaju još dvije godine za provedbu ove Nacionale strategije", zaključila je potpredsjednica Vlade.