Otvorena Godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/otvorena_godisnja_skupstina_i_poslovni_forum_ebrd_a.jpg

ZAGREB, 14. svibnja 2010. (Hina) - Zasjedanjem Odbora guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) danas su službeno počeli 19. Godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a u Zagrebu.

Govoreći na sastanku Odbora guvernera EBRD-a predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor istaknula da je održavanje godišnjeg skupa EBRD-a u Zagrebu snažno priznanje Hrvatskoj jedne od najutjecajnijih međunarodnih financijskih institucija.

EBRD je, naglasila je, važan partner Hrvatskoj u nizu projekata od nacionalnog i regionalnog značaja. Uspješna suradnja traje već 16 godina tijekom kojih je EBRD u Hrvatsku investirao preko dvije milijarde eura u više od sto projekata, a samo prošle godine ulaganja EBRD-a u Hrvatsku dosegnula su 245 milijuna eura. Ista razina ulaganja planira se i za ovu godinu.

Hrvatska, rekla je, očekuje suradnju s EBRD-om u pokretanju novog investicijskog ciklusa i podršci poduzetnicima i zato pozdravlja povećanje kapitala EBRD-a kao i planirani rast obujma ulaganja te banke u narednom razdoblju.

U osvrtu na vladin program gospodarskog oporavka, premijerka Kosor kazala je kako je jedan od njegovih ciljeva omogućavanje novog investicijskog vala.

Najavila je smanjenje neporeznih davanja i opterećenja plaća te nastavak privatizacije. Jedino strateški važna poduzeća ostat će u državnom vlasništvu, a u njima će se jačati korporativno upravljanje, rekla je Kosor.

Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow u svom je obraćanju rekao da su mnoge zemlje u kojima EBRD posluje, prošle godine bile suočene s drastičnim ekonomskim padom, ali da je spriječen potpuni financijski kolaps. Unatoč tome, kaže Mirow, i dalje vlada zabrinutost jer su svjetski gospodarski izgledi krhki, čemu svjedoče dramatična zbivanja u eurozoni.

Oporavak će, kaže Mirow, biti spor i dugotrajan, uz visoku nezaposlenost i kontinuirani pritisak na javne financije.

Smatra da temelji oporavka moraju biti makroekonomska i financijska stabilnost, odnosno da se mora spriječiti obnova makroekonomskih i financijskih neravnoteža, što podrazumijeva izbjegavanje prekomjernih manjkova u bilancama plaćanja i neodrživog rasta kredita.

Preporuča izbjegavanje zaduživanja u stranim valutama i oslanjanje na domaću štednju. Smatra, naime, da je prekogranično financiranje raslo brže od sposobnosti institucija da njime upravljaju.

Predsjednik EBRD-a ističe da zemlje članice EBRD-a moraju raditi na učinkovitim politikama tržišnog natjecanja i smanjenju barijera za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Izvijestio je da je EBRD lani potpisao 7,9 milijardi eura vrijedna nova ulaganja, što je gotovo 60 posto više nego u 2008. godine. U zemlje zapadnog Balkana EBRD je lani investirao 727 milijuna eura u 51 projekt.

Predsjedateljica Odbora guvernera EBRD-a, francuska ministrica gospodarstva, industrije i zapošljavanja Christine Lagarde ocijenila ja da su globalne gospodarske neravnoteže još uvijek prisutne te da se njihov utjecaj na regiju EBRD-a nastavlja.

Stabilizacija globalnog gospodarstva ostvarena je zahvaljujući velikim fiskalnim intervencijama vlada, no to je povećalo njihove fiskalne deficite i javni dug, dodala je.

U slučaju Grčke iz toga je proizašla spirala nepovjerenja koja je tu zemlju gurnula u krajnje osjetljivu financijsku situaciju. Podsjetila je da je prošlog vikenda uspostavljen europski mehanizam stabilizacije financijskih tržišta čime je dat signal solidarnosti zemalja eurozone.

Izvijestila je da je Odbor guvernera EBRD-a prihvatio povećanja kapitala EBRD-a za 10 milijardi eura.

Godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a, koji se održavaju 14. i 15. svibnja, a okupili su više od 2.000 sudionika iz političkog i poslovnog svijeta iz više od 60 zemalja.

Europska banka za obnovu i razvoj, koja ima više od 60 zemalja članica, međunarodna je financijska institucija koja podupire projekte u 29 zemalja u regiji koja obuhvaća područje od srednje Europe do središnje Azije.



Pisane vijesti