Ova kriza je kratkotrajni šok, moramo izdržati nekoliko mjeseci i onda krenuti u snažan gospodarski oporavak

Slika /Vijesti/2020/05 svibanj/7 svibnja/229-sjednica-2.jpg

Premijer Andrej Plenković istaknuo je danas da je rebalans proračuna nužan kako bi se osiguralo financiranje države u okolnostima nove krize. Rekavši da se planira zadržavanje 147,3 milijarde kuna rashoda, najavio je aktivnosti na financijskim tržištima kako bi se zatvorio manjak prihoda. Naglasio je da je dobra okolnost što je Hrvatska u aktualnu krizi ušla znatno pripremljenija nego u krizi 2008. godine.

Otvarajući današnju, 229. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Podsjetio je da je u tijeku Europski tjedan u kojem se obilježavaju dvije važne obljetnice – 75. obljetnica pobjede nad fašizmom, odnosno kraja Drugoga svjetskog rata, te Dan Europe, odnosno 70. godina Schumanove deklaracije.

Naglasio je da se radio o važnim obljetnicama koje su utjecale na povijest Europe, čovječanstva i Hrvatske.

Premijer Plenković dodao je da je Vlada svjesno i namjerno upravo u Europskome tjednu planirala održavanje Zagrebačkog sastanka na vrhu, tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, koji je jučer i održan, no nažalost, zbog pandemije koronavirusa, kao i svi drugi sastanci video-konferencijom.

Tri konkretne političke ostavštine hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a

"Uputili smo vrlo snažnu poruku nama susjednim zemljama i unatoč ovim okolnostima okupili sve lidere članica Europske unije, sve čelnike europskih i financijskih institucija i, naravno, državnike iz regije. Za Hrvatsku je to važno. Pokazali smo da znamo artikulirati snažno i strateški vlastite vanjsko
političke interese, uklopiti ih u širu europsku politiku, staviti temu proširenja Europske unije ponovno na dnevni red i to na početku mandata nove Europske komisije, novog predsjednika Europskoga vijeća i novog Parlamenta", istaknuo je premijer.

Predsjednik Vlade kazao je da iza Hrvatske ostaju tri konkretne političke ostavštine u tom segmentu europskoga projekta.

"Prvo, zahvaljujući, prije svega, našoj političkoj i diplomatskoj inicijativi deblokirane su odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Drugo, imamo novu metodologiju pregovora, unaprijeđenu, bolju, kvalitetniju, s boljim upravljanjem cijelim političkim načinom kontroliranja
procesa. I treće, Zagrebačku deklaraciju, koja će ostati važna poruka nakon jučerašnjega sastanka", poručio je premijer i dodao kako bi bilo dobro takve sastanke održavati svake dvije godine.

Vlada će s najvećim poštovanjem čuvati dignitet Domovinskoga rata

Od ostalih aktivnosti izdvojio je obilježavanje 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Bljesak". Istaknuo je da se radi o prekretničkoj operaciji u Domovinskom ratu, koja je bila uvertira za oslobađanje preostaloga dijela tada okupirane Hrvatske.

"Još jednom u ime svih nas odajemo počast poginulim braniteljima u toj operaciji u kojoj je, što za vrijeme operacije što kasnije, čak 51 hrvatski branitelj dao svoj život za slobodu Hrvatske", kazao je predsjednik Vlade.

Dodao je da je 2. svibnja obilježena obljetnica ubojstva 12 pripadnika specijalne policije iz Vunkovaca u Borovom Selu.

"To su važni događaji za našu modernu povijest i ova Vlada će se uvijek s najvećim poštovanjem prisjećati onih koji su za hrvatsku slobodu dali najviše i čuvat ćemo dostojanstvo i dignitet Domovinskoga rata kao temeljne vrijednosti moderne i slobodne hrvatske države", poručio je predsjednik Vlade.

Mediji su ključna sastavnica modernog demokratskog društva

Protekloga tjedna obilježen je i Svjetski dan slobode medija, a premijer Plenković istaknuo je da su mediji posebno važni u društvu.

"Trebamo stalno isticati njihovu ključnu ulogu, osiguravati kvalitetne uvjete za rad novinara, za rad svih medijskih kuća. Također, trebamo zajedno raditi na sprječavanju lažnih vijesti i dezinformacija, te nastojati da su mediji jedna od ključnih sastavnica modernoga demokratskoga društva", naglasio
je.

U povodu Dana vatrogastva, premijer Plenković sastao se početkom ovoga tjedna s predstavnicima Hrvatske vatrogasne zajednice.

Podsjetio je da je u mandatu ove Vlade napravljen ogroman iskorak, ne samo kroz sustav Domovinske sigurnosti čija je vatrogastvo jedna od sastavnica, nego i činjenicom da je sada Hrvatska vatrogasna zajednica transformirana na razinu središnjeg državnog ureda.

Premijer Plenković pozdravio je novu inicijativu koje je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, a riječ je o platformi Tržnica.hr, u cilju pomoći hrvatskim poljoprivrednicima u ovim izvanrednim okolnostima pandemije koronavirusa.

Pojasnio je da se radi o internetskoj platformi koja nudi veliki izbor domaćih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih diljem Hrvatske, u čemu sudjeluje trenutno oko 670 hrvatskih proizvođača.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i europskih fondova, u suradnji s Vladom, pripremilo je projekt u vrijednosti od 250 tisuća eura s provedbenim rokom od devet mjeseci, a riječ je o programu potpore strukturnim reformama kroz Fond za pravednu tranziciju, a ciljana područja su Sisačko-moslavačka i
Istarska županija.

"Riječ je o projektu koji zavrjeđuje pozornost", dodao je predsjednik Vlade.

Projekcije Europske komisije: Nakon pada BDP-a od 9,1 posto slijedi oporavak od 7,5 posto

Što se tiče gospodarskih tema, podsjetio je da je Ministarstvo financija prije nekoliko dana na domaćem tržištu kapitala izdalo novu, sedmogodišnju obveznicu u ukupnom iznosu 1,445 milijardi eura uz kamatnu stopu 0,75 posto.

"To je u ovim okolnostima jedan izrazito povoljan uvjet i na taj način osiguravamo značajno financiranje svih potreba države u ovom trenutku", poručio je.

U tom se kontekstu osvrnuo i na prognoze Europske komisije o hrvatskom BDP-u, koje su, naglasio je, čak i optimističnije od hrvatskih.

"Oni u svojim predviđanjima, u odnosu na naša koja je ministar Marić predstavio prije nekoliko dana, u kojima smo mi procijenili pad u ovoj godini od 9,4 posto, procjenjuju da će to biti 9,1 posto. A ono što je interesantno jest da je prva procjena rasta BDP-a u idućoj godini također optimističnija nego
naša i iznosi 7,5 posto, a mi smo bili kazali 6,1 posto", istaknuo je.

Dodao je da je Europska komisija u svom izvješću naglasila kako je Hrvatska ovu krizu, u usporedbi s onom od prije 12 godina, gospodarski i financijski gledano dočekala na puno kvalitetniji i odgovorniji način.

"U ovom trenutku imamo jednu kvalitetnu reputaciju i to nam izrazito pomaže u razgovorima koje vodimo s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija i agencija za kreditni rejting pa će Hrvatska biti povoljnije gledana i tretirana u odnosu na moguće povećanje kamatnih stopa", rekao je
premijer Plenković.

Nakon krize nastaviti trendove rasta na temelju zdravoga gospodarstva

Osvrnuo se i na rebalans Državnoga proračuna, koji će danas raspravljati Vlada na svojoj sjednici.

Istaknuvši da nitko nije želio rebalans proračuna, pojasnio je kako je on u ovim novim okolnostima nastalim uslijed pandemije koronavirusa nužan kako bi se osiguralo financiranje svih aktivnosti u predstojećem razdoblju.

"Odlučili smo ostati na razini planiranih rashoda, 147,3 milijarde kuna kada gledamo sve izvore. A kada je riječ o prihodima, s obzirom na okolnosti oni će pasti u odnosu na ono što smo planirali, i očekujemo da će biti na razini od 122 milijarde kuna. Naša je zadaća u ovom kontekstu da
kompenziramo taj manjak u predstojećem razdoblju i zbog toga se i odvijaju sve ove operacije na domaćim i stranim financijskim tržištima. Dobivat ćemo i pomoć i od Europske unije", pojasnio je.

Premijer Plenković naglasio je da je po njegovom dubokom uvjerenju ova kriza jedan kratkotrajni šok.

"Sada moramo biti čvrsti i izdržati ovih nekoliko mjeseci koji su pred nama da bismo onda krenuli u snažan gospodarski oporavak odnosno nastavili trendove koje smo na temelju zdravoga gospodarskog rasta imali proteklih godina", poručio je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti | Andrej Plenković