Plenković: Glasanje o EUMAM-u nije trenutak za politizaciju, odgovornost i teret će imati oni koji ne budu za

Slika /Vijesti/2022/12 prosinac/16 prosinca/VRH_2113.jpg

Premijer Andrej Plenković poručio je danas oporbenim zastupnicima da glasanje o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM nije trenutak za iskazivanje stava kroz eventualni animozitet prema Vladi, nego je to izbor između Ukrajine i Putinova režima. Istaknuo je da svi koji imaju veliko pravo i odgovornost, koju im je dao narod da odlučuju u Saboru, trebaju dobro promisliti o dalekosežnim posljedicama svojih odluka u ovakvoj situaciji. "Mislim da je odluka pred svima prilično jednostavna - ovo nije trenutak politiziranja, a kamoli ovih smiješnih neprimjerenih komentara o nekakvim žetončićima", naglasio je premijer.

Otvarajući današnju, 178. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
 
Osvrt je započeo govoreći o sastanku skupine EU MED-9, održanom krajem prošloga tjedna u Španjolskoj, a ocijenio ga je važnim segmentom vanjsko-političkoga profiliranja Hrvatske u kontekstu bolje suradnje sa sredozemnim partnerima.
 
Naveo je i prvu Godišnju konferenciju o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, instrumentu EU iduće generacije komplementarnom s Višegodišnjim financijskim okvirom EU-a za period 2021.-2027.
 
Podsjetio je da je Hrvatska još u srpnju prošle godine dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije za svoj Plan i od tada radi na njegovoj provedbi, reformama, ispunjenju kriterija i ulaganjima.
 
Zahvaljujući vrlo preciznom hodogramu koji Vlada i svi nadležni resori ispunjavaju, dodao je premijer Plenković, jutros je na račun Ministarstva financija stigla tranša od dodatnih 700 milijuna eura.
 
Tako je Hrvatska, kada je riječ o bespovratnim sredstvima, do sada od 5,5 milijardi eura ukupno primila 2,2 milijarde eura, a raspisani su i brojni natječaji da se ta sredstva iskoriste – od gospodarstva, zaštite okoliša, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, državne uprave, obnove i tako dalje.
 
Na Europskom vijeću čestitke Hrvatskoj na ulasku u Schengen
 
Izdvojio je i konferenciju The Economista "Svijet u 2023.", što je, kako je kazao, bila prilika i za rezimiranje uspjeha u ovoj godini isporuke u kojoj je Vlada ostvarila strateške ciljeve – od dovršetka Pelješkog mosta, preko donošenja odluke o članstvu u Schengenu i europodručju, do usvajanja paketa mjera od 26 milijardi kuna pomoći građanima, gospodarstvu i institucijama.
 
Održano je i nekoliko telefonskih sjednica Vlade, a u Bruxellesu je održan summit zemalja EU-a i ASEAN-a.
 
ASEAN je četvrta gospodarska grupacija u svijetu, kazao je premijer, uz EU, SAD i Kinu, i čini izrazito važan dio svijeta te su sve relevantniji u gospodarskom smislu.
 
Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak Europskoga vijeća, kazao je da je bio jako dobar za Hrvatsku.
 
Prije svega, svi lideri Europske unije čestitali su Hrvatskoj na članstvu u Schengenskom prostoru od 1. siječnja, a premijer Plenković istaknuo je kako se ne radi ni o kakvom slučajnom ili uobičajenom procesu, što se vidi i na primjeru Rumunjske i Bugarske, koje nažalost nisu dobile jednoglasnu potporu za članstvo, već o plodu rada, truda, aktivnosti, reformi i napora Vlade od 2016. do danas.
 
Čestitamo BiH na statusu kandidata, očekujemo da se riješi dugotrajno pitanje izborne reforme
 
Druga važna odluka je dodjela statusa kandidata Bosni i Hercegovini, istaknuo je premijer Plenković poručivši da se radi o značajnoj poruci koju su lideri EU-a uputili državi koja je Hrvatskoj bliska i prijateljska.
 
"Mi smo upućeni jedni na druge i već samom geografijom, ali i političkom, gospodarskom i kulturnom povezanošću i činjenicom da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini", naglasio je premijer Plenković.  
 
Nakon izbora 2. listopada, dodao je, i intervencije visokoga predstavnika Christiana Schmidta, koja je djelovala blagotvorno za formiranje vlasti na razini Federacije, BiH je upravo ovim jučerašnjim dogovorom političkih stranaka o formiranju koalicije i vlasti na državnoj razini na dobrom putu da pošalje jednu poruku ozbiljnosti, funkcionalnosti i predanosti reformama te nastavku europskog puta koji će je osnažiti u gospodarskom i socijalnom smislu.
 
Hrvatska želi pomoći Bosni i Hercegovini, poručio je premijer Plenković i najavio da će hrvatska Vlada, čim se formira Vijeće ministara uspostaviti kontakt i nastaviti intenzivnu suradnju na svim područjima.
 
Pritom, naravno, očekuje da se riješi to dugotrajno pitanje izborne reforme, dodao je premijer.
 
Jučer je i Kosovo češkom Predsjedništvu podnijelo zahtjev za članstvom u Europskoj uniji, a premijer Plenković kazao je da će Hrvatska kao i do sada prenoseći svoje iskustvo podupirati zemlje u svome susjedstvu na tom putu.
 
Od ostalih tema na Europskome vijeću izdvojio je razgovor o energetici, a mišljenja je da se polako približavaju stajališta oko mehanizma koji će omogućiti ograničenje cijena plina.
 
Vladine mjere osigurale da inflacija ne bude još veća, očekujemo spuštanje u idućoj godini na oko 5,7 posto
 
Osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima inflacija za studeni iznosi 13,5 posto, a na kretanje inflacije najviše su utjecale cijene hrane, bezalkoholnih pića, restorana, hotela, stanovanja, goriva, struje, plina i vode.
 
Prema procjenama, istaknuo je, vjeruje se da će godišnja stopa inflacije biti oko 10,1 posto, a taj bi se val polako trebao početi ispuhivati i u idućoj se godini spustiti na oko 5,7 posto.
 
"Važno je da smo s mjerama Vlade pridonijeli da ta inflacija ne bude još veća", poručio je premijer Plenković istaknuvši da suzbijanje inflacije upućuje na odgovornost svih aktera.
 
Pritom je istaknuo da je jedan od razloga rasta inflacije i neopravdano dizanje cijena ide direktno nauštrb socijalnog i ekonomskog standarda građana, a to je, između ostaloga, jedan od razloga zašto Vlada predlaže Saboru dodatni porez na dobit.
 
Zaželio je uspjeh Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji u utakmici za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu, najavivši da će Vlada, zajedno s HNS-om i Gradom Zagrebom, sudjelovati u organizaciji dočeka reprezentativaca u nedjelju.
 
Osvrnuo se na kraju na odluku o sudjelovanje Hrvatske u vojnoj misiji EUMAM, o kojoj se danas glasuje u Saboru.
 
Istaknuo je da je dobro da i zastupnici u Hrvatskom saboru shvate kontekst, širinu, volumen i sadržaj potpore koju Unija, čija je Hrvatska članica već desetu godinu, daje Ukrajini.
 
Jučer je na razini lidera EU-a dogovoreno da se Ukrajini u ovoj godini osigura 18 milijardi eura makroekonomske pomoći, a i Hrvatska je stala iza te odluke te će i dalje pomagati Ukrajini, koja je žrtva u ratu koji protiv nje vodi Rusija, kazao je premijer.

Pitanje potpore Ukrajini je i moralno pitanje, 24 članice EU-a iskazale interes za sudjelovanje u EUMAM-u

Stoga je dodao da je pitanje sudjelovanja u  toj vojnoj misiji je konzistentna, zdravorazumska i principijelna politika Hrvatske, i to u nacionalnom interesu, a interes za sudjelovanje u misiji je velik -  iskazale su ga 24 članice EU.

Upravo je zato Vlada već punih deset mjeseci donosila odluke – i političke  i financijske i humanitarne i tehničke i vojne pomoći.

Jučer je u Zaključcima Europskog vijeća ponovno potvrđena privrženost svih članica da se kroz europski instrument mirovne pomoći pomogne Ukrajini, a s druge strane participira i u ovoj misiji, koja će trajati nešto više od dvije godine.

Kroz Europski instrument mirovne pomoći do sada je alocirano 3,16 milijardi eura, a to su sredstva nevezana uz makroekonomsku pomoć, već su namijenjena samo konsolidiranju obrane Ukrajine, pojasnio je premijer Plenković govoreći o širini, masivnosti i financijskom doprinosu članica Unije.

"Pozicija hrvatske Vlade jest da je pitanje potpore Ukrajini i moralno pitanje", poručio je premijer Plenković i dodao kako moramo kao država, ali i kao narod odlučiti jesmo li za to da ćemo dati potporu zemlji koja je žrtva agresije i voditi se svojim demokratskim, Ustavnim i principijelnim načelima, a ujedno osvijestiti da je Rusija na Ukrajinu izravna prijetnja europskoj sigurnosti.

Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, nije ni neutralna niti nesvrstana zemlja

"Hrvatska je već godinama članica NATO-a i Europske unije, nije ni neutralna niti nesvrstana zemlja i kao takvi pokazujemo solidarnost s onim dijelom međunarodne zajednice koji jako dobro shvaća što treba učiniti u ovoj situaciji", naglasio je premijer Plenković.

"Saborskim zastupnicima poručujem da ovo nije izbor ili suglasnost između parlamentarne većine ili oporbe, nije trenutak za iskazivati politički stav kroz eventualni animozitet prema Vladi, vladajućoj stranci ili nekom od nas osobno, nego je to izbor između Ukrajine i Putinovog režima", kazao je premijer.

Istaknuo je da svi koji imaju veliko pravo i veliku odgovornost, koju im je dao narod da odlučuju u Hrvatskom saboru, trebaju dobro promisliti o dalekosežnim posljedicama svojih odluka u ovakvoj situaciji.

Drugog glasanja neće biti jer sadržaj ove misije ne odstupa ni na koji način od okvira koji je predviđen za druge zemlje EU-a, niti od onoga što je glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, znajući za iskustvo Hrvatske i sposobnosti Hrvatske vojske, ponudio kao struka kako participirati, dodao je.

Nakon glasanja, odgovornost i nošenje tereta imat će oni koji ne budu za

"Na taj način mislim da je odluka pred svima prilično jednostavna - ovo nije trenutak politiziranja, a kamoli ovih smiješnih i neprimjerenih komentara o nekakvim žetončićima", naglasio je premijer istaknuvši kako Vlada nikoga ne nagovara te da svatko ima svoju odgovornost.

"Mi jamčimo za 77 ruku parlamentarne većine, za političku odgovornost i nošenje tereta za svoje odluke. Nakon ovog glasanja danas odgovornost će imati oni koji ne budu za, ili ne dođu, ili glasaju protiv ili se ne uključe", poručio je predsjednik Vlade.

Očekuje da se ipak prošire horizonti kod onih klubova i zastupnika koji očito imaju neke dileme. Svi argumenti koji su izneseni jednostavno ne stoje - niti ustavni temelj, niti zakonski, niti sadržaj operacije niti procedura, dodao je.

Poručio je da Vlada i parlamentarna većina principijelno ostaju pri svojoj odluci.

"Mi se sigurno nećemo ničega sramiti, a ovi koji ne budu za, to ćemo pratiti u mjesecima i godinama koji dolaze", rekao je.




Pisane vijesti