Plenković: Granične kontrole neće riješiti problem terorizma, treba se vratiti intenzivnijoj suradnji između policija

Na upravo završenom sastanku dvodnevnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu glavne teme razgovora bile su situacija nakon Hamasoog terorističkog napada na Izrael, revizija Višegodišnjeg financijskog okvira te daljnja financijska potpora Ukrajini, kazao je u završnoj izjavi medijima premijer Andrej Plenković. Bilo je riječi i o odnosima Srbije i Kosova. Sa slovenskim premijerom i talijanskom premijerkom razgovarao je o privremenim graničnim kontrolama, a s grčkim kolegom o situaciji s pritvorenim hrvatskim državljanima najavivši kako očekuje dobre vijesti u sljedećih nekoliko dana.

Nakon završetka dvodnevnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s novinarima izvijestio je o glavnim temama razgovora europskih čelnika.  
 
Jedna od tema razgovora, kazao je premijer Plenković, bile sa situacija nakon Hamasovih terorističkih napada na Izrael.
 
Jasna poruka Europskog vijeća, dodao je, jest osuda toga napada i priznanje prava na obranu Izraela, uz poštovanje međunarodnog humanitarnog prava.
 
Svi su se snažno založili za maksimalne napore da se spriječe bilo kakve civilne žrtve ili da se svedu na najmanju moguću mjeru, ako se nažalost dogode, te da se spriječi regionalna eskalacija toga sukoba kazao je premijer Plenković.
 
Od ostalih tema izdvojio je razgovore o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira, kazavši da će ti pregovori slijediti do kraja godine. Svjež novac bitan je za teme koje se nisu mogle predvidjeti u ljeto 2020. kada se dogovarao aktualni sedmogodišnji proračun, a to je prije svega daljnja financijska potpora Ukrajini, dodatna sredstva za suzbijanje nezakonitih migracija, sredstva za STEP okvir, odnosno podršku europskom gospodarstvu, te dodatna sredstva za saniranje posljedica velikih prirodnih katastrofa.
 
Pokušao se ostvariti korak naprijed, međutim nije došlo do dogovora između Srbije i Kosova
 
Upitan je li bilo riječi o zapadnom Balkanu, premijer Plenković odgovorio je da su tu temu čelnici EU-a spomenuli u okviru priprema izvješća Europske komisije o napretku tih zemalja u procesu pregovora, koje će se objaviti 8. studenoga.
 
On se, naglasio je, založio za Bosnu i Hercegovinu, koja treba učiniti dodatni iskorak i donijeti nekoliko zakona koji su prošle godine vrlo precizno definirani.
 
"Smatramo da i Bosna i Hercegovina mora ući u taj europski vlak i europski proces pregovora, koji onda olakšava unutarnju reformsku agendu i transformaciju, ali i involviranje svih dionika u taj proces", dodao je.
 
O razgovorima između Kosova i Srbije, premijer Plenković kazao je kako su njegove kolege koje su u tome sudjelovale – njemački kancelar Scholz, francuski predsjednik Macron i talijanska premijerka Meloni, predsjednik Europskog vijeća Michel, visoki predstavnik za vanjsku politiku Borrell  te posebni predstavnik EU-a Lajčak - dosta razočarane.
 
"Oni su pokušali ostvariti korak naprijed, međutim nije došlo do konsenzusa oko potpisivanja ovog globalnog dogovora pa ovog dogovora o zajednici općina na sjeveru Kosova gdje žive Srbi", kazao je premijer.
 
Ipak, dodao je, oni imaju dojam da su i jedna i druga strana prihvatile sadržaj tih odredbi, međutim kako je ključno pitanje priznanja Kosova, čim se ono negdje pojavi, stvar zastaje.
 
Šteta je, poručio je premijer Plenković, da se umjesto daljnje normalizacije odnosa dogodila jedna eskalacija prije par tjedana u Banjskoj s napadom paravojnih skupina, koje je EU osudila.
 
Ministri unutarnjih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske na sastanku u Trstu o rješenju pitanja graničnih kontrola
 
Novinare je zanimalo je li razgovarao sa slovenskim premijerom Golobom i talijanskom premijerkom Meloni o postavljanju privremenih graničnih kontrola.
 
Premijer je kazao da je razgovarao s njima te predstavio hrvatski stav – da te obnovljene kontrole na granicama neće previše spriječiti one koji imaju terorističke ili ekstremističke namjere.
 
"Treba se vratiti puno intenzivnijoj suradnji između policija svih naših država i razmjeni informacija", smatra premijer Plenković.
 
Donijeli su te odluke, dodao je, i vjerojatno će ih produljivati do dva mjeseca, ali su se dogovorili da se ministri unutarnjih poslova sastanu u Trstu i dogovore vid suradnje koja bi olakšala Italiji i Sloveniji da vrate stvari na staro stanje u kojem nije bilo graničnih kontrola.
 
Očekujemo dobre vijesti iz Grčke u sljedećih nekoliko dana
 
Na upit novinara kazao je da je s grčkim premijerom Mitsotakisom razgovarao o pitanju uhićenih hrvatskih državljana koji se nalaze u grčkim zatvorima nakon navijačkih nereda u Ateni u kolovozu ove godine.
 
Dodao je kako o toj temi razgovaraju praktički svaka dva tjedna, s obzirom da je takav kontinuitet njihovih susreta praktički od kolovoza.
 
Današnje razgovore ocijenio je jako konstruktivnima te naglasio kako očekuje dobre vijesti i velike pomake u sljedećih nekoliko dana s kojima će obitelji tih hrvatskih državljana biti jako zadovoljne.
 
Penava nema pravo provokacijama privatizirati Vukovar
 
Odgovarajući na pitanja o domaćim političkim temama, osvrnuo se na predstavljanje slogana i plakata obilježavanja obljetnice pada Vukovara od strane gradonačelnika Vukovara Penave.
 
Poručio je da su tu stvari jasne – to što je danas predstavljeno jest isključivo ono što je radio Grad, bez konzultacija s bilo kime, bez konzultacija s Ministarstvom hrvatskih branitelja i drugim dionicima Vijeća koje vodi potpredsjednik Vlade Medved.
 
"Tijelo koje će se time formalno baviti sastat će se idući tjedan i onda će se sagledati svi aspekti, a ovo što smo danas vidjeli je isključivo odgovornost Penave i grada na čijem je čelu, međutim on nema nikakvo pravo privatizirati Vukovar, nema nikakvo pravo privatizirati Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje", poručio je naglasivši da će Vlada i sudjelovati u programu i izraditi drugi dio programa.
 
Istaknuo je kako Vlada, putem Ministarstva hrvatskih branitelja, sve ove godine i financira sam događaj obilježavanja sjećanja na 18. studenoga.
 
Upitan je li to naznaka da bi se mogle dogoditi dvije kolone u Vukovaru ove godine, premijer je ustvrdio kako ne zna što oni u Domovinskom pokretu sve planiraju, ali da je očito da planiraju nešto.
 
Prema ovome što su naveli, kazao je, ispada kako u Vukovar ne bi trebao doći nitko osim onoga koga oni tamo pozovu, ustvrdivši kako to jednostavno tako ne ide.
 
Upravo su to, naglasio je, te ogromne razlike o kojima stalno govori, u političkom smislu – postoje ljudi koji nisu za koheziju i uključivost, koji su samo za kritizerstvo ili ovakve provokacije za koje misle da će im koristiti u dijelu njihovog biračkog tijela.


 
 

Pisane vijesti