Plenković: Kroz provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem učinili smo one važne iskorake koji su se dugo čekali

Premijer Plenković poručio je danas, nakon svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Osijeka, da je Vlada kroz provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem učinili smo one važne iskorake koji su se dugo čekali. "Nema sektora ni domene gdje nije bilo potpore hrvatske Vlade i zajedničkog angažmana na korištenju europskih sredstava i time unaprjeđenja kvalitete života ovdje na istoku Hrvatske", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Osijeka.
 
Čestitavši svim Osječankama i Osječanima Dan njihova grada, izrazio je veliko zadovoljstvo realizacijom 25 kilometara punog profila autocesti koridora Vc, od Osijeka do Belog Manastira, koji povezuje Budimpešti s Pločama.
 
Riječ je, istaknuo je, o iznimnim ulaganjima na važnom europskom koridoru i najavio da će se do kraja 2024. godine realizirati i pet preostalih kilometara.
 
"Kroz provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem učinili smo one važne iskorake koji su se dugo čekali. Nema sektora ni domene gdje nije bilo potpore hrvatske Vlade i zajedničkog angažmana na korištenju europskih sredstava i time unaprjeđenja kvalitete života ovdje na istoku Hrvatske", poručio je.
 
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na neformalni susret lidera Europske pučke stranke, na kojem će sudjelovati večeras i sutra u Ateni.
 
Raspravljat će se, najavio je, o pripremi za europske parlamentarne izbore 2024. godine
 
Europska unija, istaknuo je premijer, prošla je kroz niz kriza u posljednje vrijeme. "Uvijek smo tražili zajedničke odgovore na izazove koji su pred nama pa mislim da je dobro da imamo povremeno ovakve konzultacije", kazao je i dodao kako je dobro obaviti konzultacije i uoči sastanka Europskoga vijeća u Bruxellesu za dva tjedna.
 
Argumenti za pomoć Ukrajini su jasni i konzistentni, oporbi su otvorena vrata i mogu se priključiti
 
Ponovno se, na upit novinara, osvrnuo na odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
 
Premijer je kazao da su argumenti koje je iznijela parlamentarna većina u saborskoj raspravi jasni, čisti, samorazumljivi i utemeljeni na pravu, logici i konzistentnosti potpore Ukrajini.
 
Smatra da oporbene stranke imaju prigodu priključiti se inicijativi koja je konstanta hrvatske vanjske politike i ne vidi zašto bi priključivanje toj inicijativi za bilo koga od njih po bilo kojoj osnovi biti problem.
 
"To sa pisanjem pisama sam otklonio prije dva dana, to je nekakva nepotrebna debata. U svim dosadašnjim situacijama, ali apsolutno uvijek ih je pisao ministar obrane. Čak smo našli neke situacije gdje je to nekada predsjedniku pisao i zamjenik ministra, i to u vrijeme Mihanovićeve Vlade. Dakle, totalno promašena tema, to neka zaborave. Procedura je ispoštovana i tu se neće mijenjati ništa", odgovorio je na upit novinara o tome je li spreman ponovno predsjedniku uputiti izmijenjeni dopis, kako predlaže Klub Socijaldemokrata.
 
Što se tiče sadržaja Misije, naglasio je da se ta misija zove "EU Military Assistance Mission", istaknuvši riječ "Military".
 
Postoji, dodao je, i civilna misija "EUAM", a postoji već neko dulje vrijeme.
 
Što se tiče ideja o tome što bi se sve moglo raditi, premijer je izrazio spremnost da se vidi ima li tu neka korisna inicijativa, ali istaknuo je da je u svojoj supstanci stvar uokvirena onim što je doneseno na razini Europske unije.
 
Još jednom je naglasio da cijela tehnička vrsta angažmana nije smišljena od strane civilnog dijela MORH-a, politike ili HDZ-a, nego je ponuđena od strane Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, dakle od strane vojnika koji najbolje znaju koju vrstu sposobnosti, treninga i instrukcija mogu ponuditi na primjeren način ponuditi u ovakvim misijama.
 
"Otvorena su im vrata i mogu se priključiti", poručio je oporbenim zastupnicima.
 
Regulirali smo rad nedjeljom, pripremamo i novi cjeloviti Zakon o radu
 
Upitan zašto vjeruje da će se reguliranje rada nedjeljom proći na Ustavnom sudu, s obzirom da nekoliko puta do sada nije bilo tako, premijer je istaknuo - zato što smo se dugo pripremali za izmjene Zakona o trgovini.
 
Bit je, dodao je, ispuniti obećanje iz izbornoga Programa "Sigurna Hrvatska", što je i u Programu Vlade, odnosno regulirati rad nedjeljom.
 
"Uzeli smo u obzir sve elemente, razumjeli koliko je važno pronaći balans između privatnog i poslovnog života, koliko je važno dati jedan impuls za jačanje obitelji i okupljanje nedjeljom, koja je važan dan u našoj kulturi i tradiciji. Zato smo odlučili, osobito misleći na trgovinu, regulirati taj rad s maksimalno 16 nedjelja, uz nekoliko iznimki koje su razumne", poručio je istaknuvši kako je kroz Zakon o radu adekvatno valoriziran i financijski nadoknađen rad nedjeljom time što će vrijediti 50 posto više od ostalih dana.
 
Najavio je da se, uz ove izmjene donesene sada, radi i na cjelovitom, novom Zakonu o radu.
 
Za izgradnju nacionalnog stadiona treba suradnja države, grada, kluba, sponzora, FIFA-e i UEFA-e
 
U kontekstu uspjeha Vatrenih na Svjetskom nogometnom prvenstvu, premijer Plenković osvrnuo se i na temu izgradnje nacionalnog stadiona.
 
Pojasnio je kako je želja Vlade da to bude koncept partnerstva, koji se ne odnosi samo na Zagreb, nego na ulaganja u svu sportsku infrastrukturu, pa onda i nogometnu.
 
Zakon o sportu, dodao je, odbio je ogromnu potporu u Hrvatskom saboru, što stvara pravni temelj za izgradnju nacionalnog stadiona.
 
U projekcijama za 2024. i 2025. Vlada je u proračunu za to naznačila inicijalna sredstva.
 
"Međutim, u takav projekt treba uključiti i lokalnu sredinu o kojoj se radi, je li to Zagreb, Split ili neki drugi grad, treba uključiti klub o kojem se radi, treba nastaviti ovaj odličan dijalog i suradnju koju imamo s FIFA-om i s UEFA-om, jer su i oni spremni iz svojih sredstava pomoći izgradnji nogometne infrastrukture u Hrvatskoj, a mogu se uključiti naravno i sponzori", pojasnio je premijer Plenković.
 
Vrlo je važno imati na umu, dodao je, da to mora biti suradnja između države, grada, kluba, sponzora FIFA-e i UEFA-e i to je ideja cijeloga koncepta na kojem će se raditi.
 
Enormne koristi za Hrvatsku od ulaska u Schengen i europodručje
 
Osvrnuo se i na najave prosvjeda Udruge Sjena zbog Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnim asistentima.
 
Podsjetio je da je jučer održan sastanak Povjerenstva Vlade za osobe s invaliditetom.
 
"Ono što sam dogovorio s predstavnicima Udruge Sjena je da se naknada poveća s 2.300 na 4.150 kuna, što ide u Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama. Nositelj toga je Državni ured za demografiju i mlade i to ide na Vladu idući tjedan, bit će usvojeno u Saboru i stupiti na snagu 1. siječnja 2023.", pojasnio je.
 
Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji, on je jučer pušten u javnu raspravu. Ideja je da se taj zakon u Saboru usvoji do 1. srpnja, a Zakon o inkluzivnom dodatku, koji treba objediniti sve naknade što ga čini vrlo kompleksnim, bi se radio iduće godine i donio 1. siječnja 2024.
 
Upitan hoće li Vlada produžiti mjeru o zamrzavanju cijena određenih namirnica, koja ističe uskoro, premijer je kazao kako će se održati rasprava i vidjeti kakvi su bili njeni efekti.
 
Na pitanje jesu li rađene predikcije koliko će Hrvatskoj koristiti ulazak u Schengen, premijer je ustvrdio kako su koristi od ulaska u Schengen enormne.
 
"Ako nemate prepreka ulasku u zemlju, ako nemate čekanja na granicama, onda možete misliti koliko se smanjuju troškovi autoprijevoznika i turista, koliko je lakši protok ljudi i roba. Prema tome, sa Schengenom, kao i sa članstvom u europodručju, Hrvatska dobiva nove kvalitete i nove uštede i tako postajemo u punini dio unutarnjega tržišta, kao što smo cijelo vrijeme i htjeli", poručio je istaknuvši kako se radi o izuzetno velikim postignućima.

Pisane vijesti