Plenković: Nema mjesta tezi da su izmjene zakona protiv slobode medija

Nakon sjednice Vlade premijer Andrej Plenković odgovarao je na niz novinarskih pitanja o aktualnim temama te je tom prilikom ocijenio jako dobrima izmjene Kaznenog zakona koje je Vlada uputila u Sabor, među kojima je i neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje te naglasio da nema mjesta tezi da je ta izmjena usmjerena na utjecaj na slobodu medija.

"Zadaća pravosudnih tijela je da u fazi tajnog postupka može objaviti neke stvari takvog karaktera da zadovolje temeljne informacije od javnog interesa",  kazao je odgovarajući na pitanje zašto se u kazneni zakon nije uvrstila zaštita onih koji puštaju informacije koje su od javnog interesa.
 
"Bit je otkloniti narušavanje medijskih sloboda ili prava novinara, to je dopunom članka riješeno i tu nema mjesta tezi o tome da je izmjena usmjerena na utjecaj na slobodu medija, ograničavanje prava medija ili kazneni progon medija", poručio je.
 
Temeljni cilj je, naglasio je, da se ne narušavaju prava osoba uključenih u postupak, da u ranoj fazi ne dođe do povrede privatnosti, da okrivljenik ima zajamčenu presumpciju nevinosti te da se ranim puštanjem informacija ne otežava vođenje kaznenog postupka.
 
Kazao je, također, da je zadaća DORH-a da u interesu javnosti komunicira teme iz njihove nadležnosti te smatra lošom praksom da članovi izvršne vlasti moja odgovarati na pitanja koja trebaju biti upućena DORH-u.
 
Osvrnuo se i na kandidature za šefa DORH-a te je pojasnio proceduru koja slijedi i u kojoj će Vlada oformiti povjerenstvo u kojem će biti članovi i članice Vlade koji su uključeni u proces.
 
''Pričekat ćemo sastanak Odbora za pravosuđe, da provedu raspravu i saslušaju kandidate te kad daju zaključak, Vlada će organizirati intervjue s kandidatima. Ako budemo zadovoljni nekim od kandidata, predložit ćemo ga Saboru. Nemam potrebu komentirati programe kandidata. Mi smo radi transparentnosti i radi uvida hrvatske javnosti u sadržaj programa četiri prijavljena kandidata, njihove životopise i programe odmah objavili. Za sada je sve kako treba, sukladno zakonu'', rekao je.
 
Na optužbe predsjednika SDP-a Peđe Grbina da se na izmjene zakona o curenju informacija odlučio tek kad je procurila afera AP, Plenković je rekao da je to "nešto što je s aspekta oporbe koja inače konfabulira jako puno toga, možda jedini način da upućuje neku kritiku".
 
"Ali kada trezveno gledate, ovo dosad je bilo loše i išlo je na štetu uključenih u postupak. To je usputno… Bila je u medijima interesna praksa u jednoj velikoj zemlji, u kojoj su bile potrebne posebne odluke suda da se nekoliko godina nakon procesa objave neki dokumenti", kazao je.
 
Dotaknuo se potom prosvjeda oko afričke svinjske kuge u kojem je oporba bila jako uključena te kazao da je to politološko-medijski fenomen kojem se pet mjeseci davao ogroman medijski prostor, a o kojem sad više nitko ne govori.
 
''To je dobar slučaj u kojem se sada vidi, s obzirom na relacije nekih oporbenih stranaka, stupanj njihove uključenosti u prosvjede čiji su kolovođe bili kvazi-svinjogojci, a dio stvarnih  poljoprivrednika i svinjogojaca bio je zaveden tim prosvjedom koji je bio u potpunosti politički orkestriran'', rekao je Plenković ustvrdivši da se njime učinila samo šteta dok je Vlada ta koja je pomogla i riješila pitanje epidemije, osigurala ispravnost hrane i s više od 30 milijuna eura pomogla svinjogojcima.
 
Promjena zakona ako se suci odluče na štrajk
 
O eventualnom štrajku sudaca rekao je da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica dobio zadatak nastaviti razgovore s Hrvatskom udrugom sudaca. Dodao je da su oni prošle godine već imali znatno povećanje plaća.
 
"Čini mi se da sad u ovoj fazi možemo riješiti neke elemente koji se tiču materijalnih prava i ne vidim logiku da suci nemaju pravo na božićnicu, uskrsnicu, dar za dijete, a o ostalome ćemo dogovarati u dijalogu kasnije", istaknuo je.
 
Što se tiče prijetnji bijelim štrajkom ili nesudjelovanjem u izbornom procesu, Plenković je poručio da će promijeniti zakon jer se radi o tehničkim izmjenama.
 
"Glupo je da demokratski proces ovisi o tome da bi netko htio iskoristiti takvu zakonsku odredbu. U vrijeme kad je to pisano pretpostavljam da nitko nije računao da bi suci štrajkali nego im se htjela dati mogućnost da zarade neki novac radeći posao koji je temeljno pitanje povjerenja. Suci su neovisni, stručni, za njih je raditi u izbornim povjerenstvima nešto što mogu jako lagano", komentirao je premijer.
 
"Dugoročno moramo imati opciju da odredbe zakona koje se odnose na izbor zastupnika za Sabor i Europski parlament, trebaju biti iste. Promijenit ćemo zakon, i to brzo", dodao je.
 
Temeljno načelo novih uredbi je da svima raste plaća
 
S obzirom na to da i liječnici i medicinske sestre prijete štrajkom, premijer je komentirao da već neko vrijeme pokušava shvatiti do kuda idu ti pritisci i očekivanja, istaknuvši da je plaća u njihovom mandatu osobito rasla liječnicima.
 
Poručio je da Vlada u najboljoj vjeri donosi nove uredbe koje će se odnositi na javne službe i državne službe. Temeljno je načelo da svima raste plaća.
 
"Učinili smo toliko više u odnosu na  brojne prije nas. Mogu razumjeti da tu netko nekoga savjetuje, vjerojatno su izbori ubrzo. To mi djeluje malo deplasirano", komentirao je, poručivši da će liječnicima jako narasti plaće kada Vlada donese uredbe, a ministar zdravstva Vili Beroš ima zadatak voditi dijalog s njima.
 
Na pitanje što ako svi pred izbore izađu na ulice, tražeći povećanje plaća, odgovorio je da je to demokracija i da je spreman nositi se s činjenicama. "Imam dojam da smo toliko toga učinili, a vi to ne prenosite na portalima. U naslov nešto izvučete pa stavite tri točkice, a ono bitno izostavite, ono što smo pozitivno načinilo to se ne prenosi, tome se ne pridaje pozornost", rekao je.
 
Na komentar da je legitimno pravo zaposlenih tražiti veće plaće, premijer je poručio i da je legitimno pravo ljudi znati sve što se dosad učinilo, a činjenica koje idu u prilog svim zaposlenima u državnoj i javnoj službi o rastu plaća ima jako puno. Vlada će stoga to sustavno prezentirati javnosti.
 
Nema obaveznog vojnog roka, može se razmišljati o tečajevima
 
Za ideju Domovinskog pokreta da se u škole uvede vojna obuka ustvrdio je da nije realna.  "Da se vratimo na općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu i idemo pucati u Vrapče?", upitao je.
 
Rekao je da tema nije niti obvezni vojni rok, no s obzirom na promijenjene sigurnosne okolnosti može se razmišljati o nekim tečajevima.
 
Premijer je ponovno kategorički osudio napad na maloljetnike u Vukovaru. "Zaustaviti djecu zbog naglaska i premlatiti ih, zaslužuje ozbiljnu kaznu i nadam se da će se to dogoditi", naglasio je, dodavši da ne može govoriti u ime kluba koji još nije osudio to što se dogodilo.
 
Građani imaju povjerenja u javne financije
 
Ministar Primorac uoči Nove godine najavio je za proljeće novo izdanje narodne obveznice. Plenković je rekao da Vlada razmatra tu opciju.
 
''Od planiranih 500 milijuna eura, lani smo imali odaziv od oko milijardu i 350 milijuna eura samo od strane građana, plus dodatnih 500 milijuna eura od strane institucionalnih investitora. Dakle, ogroman odaziv i povjerenje za ulaganje u državnu obveznicu'', rekao je Plenković dodavši da su građani to jako dobro prihvatili.
 
Podsjetio je da je nakon toga Vlada omogućila kupnju trezorskih zapisa.
 
''Računali smo na 440 milijuna eura. Ukupno je bilo 975 milijuna eura, dakle više od duplo, i to znači da naši građani, a i drugi koji su zainteresirani imaju povjerenja u javne financije, imaju povjerenja u hrvatsku državu, imaju povjerenja u smjer politike koju vodimo, a to je čvrsto sidrenje Hrvatske u dublju jezgru integracije Europske unije'', rekao je premijer.
 
To je povezano s ulaskom u eurozonu i Schengen, Europskim stabilizacijskim mehanizmom i snažno podignutim kreditnim rejtingom Hrvatske koji je po sve tri agencije na razini investicijskog s pozitivnim izgledima.
 
''Iz toga se vidi da ljudi vjeruju smjeru ekonomske politike koju vodimo i dogovornog upravljanja financijama. Od toga ulaganja će ljudi imati veće koristi nego da drže štednju u bankama'', istaknuo je.
 
'Ne može Vlada anulirati nečije obveze'
 
Na pitanje planira li Vlada mijenjati ovršni zakon, jer građani koji su pod ovrhama kažu da sve teže otplaćuju dugove, premijer je podsjetio da su promijenili četiri zakona i otpustili manje dugove.
 
''Mi ne možemo funkcionirati tako da netko ne ispunjava svoje obveze i onda u jednom trenutku dođe nekakav politički vjetar i kaže ništa to ne vrijedi, jer time šaljemo poruku da se ne treba otplaćivati kredite i plaćati režije. Ne možemo mi kao Vlada anulirati nečije obveze. Vidjet ću s ministrom financija i s Finom da nam daju točan, recentan pregled situacije i vidjet ćemo koje se mjere mogu poduzeti'', rekao je Plenković.
 
'U reakciji N1 vidim dvostruke standarde'
 
Na upit novinara N1 da objasni pojam 'polulegalno' koji je upotrijebio kada je rekao da njihova medijska kuća tako djeluje, Plenković se osvrnuo na predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je jednog novinara te medijske kuće nazvao političkim agitatorom, te je ustvrdio da vidi dvostruke standarde.
 
"Ulovili ste se te teme gdje sam kolegici to usput rekao i još sam joj iskazao razumijevanje jer je vaša kolegica bila glasnogovornica Restart koalicije. Za razliku od Milanovića koji je vašeg kolegu proglasio da nije novinar nego politički agitator, vi ste se uzjogunili oko mog usputnog komentara. Ne sjećam se ni približno jednake vaše reakcije, ni drugih kolega, na taj napad na kolegu", komentirao je.
 
"Vidim tu dvostruke standarde. Komentar je išao u smjeru onoga što je ministrica kulture pojasnila. Za razliku od drugih medijskih kuća, vaša djeluje po europskom režimu, a ne po režimu kao ostale ovdje, ali vas nitko nije spriječio u djelovanju, niti je netko zabranio kao Milanović da uđete na presicu. Vašu reakciju doživljavam kao pretjeranu", dodao je.
 
Ustvrdio je da je N1 medijska kuća koja je u Hrvatskoj regulirana na način da koristi europsku stečevinu te je njezin pravni status drugačiji od statusa ostalih medija.
 
Izvor: Hina /Vlada

Pisane vijesti | Andrej Plenković