Plenković: Sve aktivnosti za uvođenje eura teku prema planovima, koristi za gospodarstvo i građane velike

Na 12. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, podržana su izvješća koordinacijskih odbora zaduženih za provedbu plana zamjene kune eurom, odnosno odrađivanje raznih reformskih i tehničkih procesa.

Premijer Plenković je u uvodnom dijelu sjednice potvrdio da se sve planirane aktivnosti na putu ka uvođenju eura odvijaju dobrom dinamikom. To uključuje i reforme u okviru Europskog tečajnog mehanizma II (ERM II), kao i ispunjavanje kriterija konvergencije, što podrazumijeva i nastavak održavanja stabilnosti javnih financija, izjavio je predsjednik Vlade, koji je i podsjetio na očekivanja o rastu BDP-a u ovoj godini od minimalno devet posto.

Napomenuo je da se s istekom prosinca ulazi u zadnjih 12 mjeseci prije planiranog ulaska Hrvatske u eurozonu, kada je važno da svi mehanizmi i "kotačići" budu dobro uigrani i da se sve odvije na vrijeme.

"Riječ je o jednom vrlo zahtjevnom i kompleksnom pravnom i operativnom poslu", izjavio je predsjednik Vlade, podsjetivši da bi ključne političke odluke oko ulaska u eurozonu trebale biti usvojene u lipnju.

Naime, Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu.

Marić: Komunikacijska i informacijska kampanje za uvođenje eura odvijat će se u tri faze

"Sav slijed aktivnosti ide u skladu s originalnim planom, posla je jako puno, rokovi su uvijek kratki, no to i je naša zadaća i obveza da sve napravimo kako treba", kazao je nakon sjednice potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Idući tjedan Marić će u Bruxellesu ispred Vlade potpisati sporazum o suradnji s Europskom komisijom na provedbi komunikacijske i informacijske kampanje za uvođenje eura u Hrvatskoj.

Informacija o tome bila je i posebna točka na sjednici Vlade, a Marić je pritom izjavio da će se potpisivanjem sporazuma podržati niz aktivnosti kako bi se, u skladu sa strategijom za uvođenje eura, doprlo do svakog hrvatskog građanina i pojasnio svaki mogući aspekt uvođenja eura.

Te aktivnosti mogu uključivati jačanje ljudskih kapaciteta u komunikacijskoj domeni, ispitivanje javnog mnijenja, izradu promotivnih materijala i publikacija, održavanje konferencija i seminara, priređivanje izložbi, provođenje medijske kampanje i aktivnosti vezanih za odnose s javnošću, kao i druge korisne akcije, izvijestio je Marić te napomenuo da će Komisija osigurati do 50 posto ukupnih sredstava utrošenih za provedbu tih aktivnosti.

Rekao je i da bi se kampanja trebala odvijati u tri faze. U vidu raznih konferencija i okruglih stolova prva faza je već u tijeku, dok bi druga faza trebala nastupiti od trenutka kada se objavi formalna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu, što se očekuje u lipnju iduće godine.

Marić je posebice apostrofirao aspekt zaokruživanja cijena, pri čemu postoji bojazan da će se one zaokruživati "na više" te time imati efekt na porast inflacije. "Mislim da i u toj fazi trebamo svi skupa, i mediji, odraditi kvalitetan posao. Tržišno smo gospodarstvo, ne možemo utjecati na cijene, no mislim da postoje alati kako ukazati građanima tko se ponaša po pravilima, a tko ide van toga", kazao je Marić.

Na sjednici vijeća je rekao da je Vlada za vrijeme pandemije pokazala da može reagirati pravovremeno, kao i adekvatno, između ostalog i u smislu izdašnih mjera za očuvanje radnih mjesta, kao i u pomoći zdravstvenom sustavu.

S obzirom na okolnosti, deficit za ovu godinu će biti nešto veći od originalno planiranog, no putanja javnog duga se već ove godine ponovno "savija prema dolje", izjavio je ministar financija. Drugim riječima, poručio je Marić, efekt "covida" će u fiskalnom pogledu biti praktički jednokratan, no u visini gotovo 17 postotnih bodova ukupnog BDP-a u jednoj godini.

Vladi otpočetka rast standarda i plaća građana jedni od ključnih prioriteta

Novinari su pitali i kako će u idućoj godini živjeti hrvatski građani s obzirom na sveprisutan rast cijena, a Marić je izjavio da inflaciju uvijek treba uzimati u obzir jer ona utječe na ukupni standard građana. Apostrofirao je da su Vladi otpočetka rast standarda i plaća građana jedni od ključnih prioriteta, kao najjačih poluga za ispravljanje određenih negativnih demografskih trendova.

Proteklih mjeseci prisutni su globalni poremećaji, koji su se prelili i na Uniju pa tako i Hrvatsku, a ogledaju se u rastu cijena energije i pojedinih sirovina, a tako i posredno u rastu cijena hrane i komunalnih troškova za građane. 

No, napomenuo je da razina inflacije u Hrvatskoj ne odstupa od prosjeka zemalja članica EU-a. "Dapače, još smo uvijek blago ispod, no proteklih mjeseci vidljiva su ubrzanja stopa rasta", dodao je Marić, podsjetivši da u izračun indeksa potrošačkih cijena ulazi više od 900 artikala.

Između ostalog, Marić je rekao i da bi planirani gospodarski rast za iduću godinu od 4,4 posto trebao imati svoje efekte na rast zaposlenosti i plaća. Pritom, taj projicirani rast gospodarstva viši je od procjene rasta inflacije, napomenuo je.


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti | Andrej Plenković