Plenković u Davosu: Unatoč preklapajućim krizama Hrvatska i svijet dobro su prebrodili 2022. godinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu koji već tradicionalno godinama okuplja svjetske čelnike, svjetske gospodarske lidere, čelnike međunarodnih organizacija i ostale relevantne aktere kako bi kroz međusobnu suradnju i dijalog pronalazili rješenja za aktualne globalne probleme.

Po dolasku u Davos, premijer Plenković sudjelovao je na Neformalnom okupljanju svjetskih gospodarskih lidera (IGWEL) na temu "Kako ponovo pokrenuti globalnu suradnju", a potom i na okruglom stolu IGWEL-a na kojem se raspravljalo o novoj energetskoj realnosti.
 
Tijekom dana održao je i niz sastanaka s državnicima, gospodarstvenicima i čelnicima međunarodnih organizacija koji također sudjeluju na Godišnjem sastanku.
 
Po završetku sastanaka, premijer Plenković se u izjavi za medije osvrnuo na današnja događanja u Davosu odakle je poručio da se ovogodišnji Svjetski gospodarski forum odvija u kontekstu i u godini kada smo suočeni s višestrukim krizama koje su pogodile svijet.
 
''Još uvijek traje pandemija Covida-19 i ruska agresija na Ukrajinu, što ima posljedice na energetiku, na prehranu i u konačnici na najvažniji problem, a to su inflatorni pritisci. Većina današnjih neformalnih razgovora vodila se o tome kako učiniti međunarodnu suradnju i globalno upravljanje boljima, kvalitetnijima, učinkovitijima, svjesni svih podjela koje su se dogodile i polarizacija s kojima smo trenutno suočeni'', rekao je.
 
Energetska sigurnost, održivost i priuštivost – nit vodilja Vlade u prošloj godini
 
Osvrnuo se na današnja dva panela - onom o gospodarskom rastu u trenutnim okolnostima i globalnom upravljanju, te onom o energetici istaknuvši kako su na njemu dominirala tri elementa koja su bila nit vodilja rada hrvatske Vlade u prošloj godini.
 
''Prvi od tih elemenata je energetska sigurnost, odnosno opskrba energentima, u čemu smo uspjeli. Drugi je održivost – da se ne dogodi bilo koja situacija koja bi dovela do nedostatka nekog energenta. Treći je priuštivost, a to je ono što smo mi itekako dobro učinili i sačuvali socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, izbjegli socijalnu frakturu, subvencionirali cijene struje, plina i naftnih derivata te na taj način omogućili našim građanima i gospodarstvu da prođu kroz krizu'', poručio je Plenković dodavši kako su sudionici Foruma danas rezimirali ''ono što smo napravili u prošloj godini i što ćemo, ako bude potrebno, nastaviti činiti i dalje''.
 
U prvoj panel raspravi tema koje je bilo unaprjeđenje globalne suradnje u uvjetima preklapajućih kriza istaknuto je da Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju europskih politika u svrhu odgovora na energetsku i prehrambenu krizu te se zalaže za jačanje multilateralizma.
 
Upitan može li se na ovakvim skupovima postići dogovor kako još više unaprijediti međunarodnu suradnju, Plenković je podsjetio da je već godinama cilj ovog Foruma napraviti preciznu analizu globalnih problema, identificirati ih i onda kroz razgovore svih međunarodnih aktera pokušati nalaziti recepte i rješenja.
 
''To je dio doprinosa onome što svi zajedno nastojimo učiniti bez obzira iz kojeg dijela svijeta dolazimo jer su ovdje svi međunarodni akteri. Danas sam razgovarao i s glavnim tajnikom UN-a, s predsjednicom Europske središnje banke i predsjednicom Svjetske banke, ovdje je i čelnik Svjetske zdravstvene organizacije, čelnik Svjetske trgovinske organizacije…''
 
Optimizam je prisutan
 
Poručio je kako smatra da optimizma ima jer je 2022. godina, koja je bila najkritičnija, u kojoj je udar posljedica ruske agresije na Ukrajinu bio najvidljiviji, prebrođena poprilično dobro.
 
''Važno je da su se postupno osigurali alternativni pravci opskrbe energentima, što je bila tema broj jedan. Vidi se da je suradnja na tom području intenzivna, tu je i Hrvatska dala svoj doprinos. Stoga i želimo da Krk bude regionalno energetsko čvorište, kroz naftni i LNG terminal, kroz investiranje u plinovode i daljnje razvijanje Jadranskoga naftovoda. Na taj način Hrvatska je dio tog mozaika promijenjenih okolnosti jer svi konstatiraju da živimo u svijetu koji je bitno drukčiji nego prije nekoliko godina i to svjedočimo svaki dan.''
 
Čestitke za Schengen i eurozonu
 
Za kraj je rekao da su sudionici Foruma pozdravili i čestitali Hrvatskoj na velikim strateškim postignućima – ulasku u Schengen i europodručje.
 
''U ovim okvirima svi to doživljavaju kao izuzetan uspjeh i veliko postignuće. Nekima je to 'dobrodošli u klub', a nekima 'sjajan ste primjer za naše reforme'', zaključio je svoje obraćanje medijima predsjednik Vlade.
 
Susreti s nizom međunarodnih aktera
 
Hrvatski premijer imao je tijekom dana niz bilateralnih susreta - s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i s premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem s kojima je razgovarao o situaciji u susjedstvu izrazivši im potporu Hrvatske na europskom i reformskom putu Kosova i Crne Gore, kao i želju da se nastave graditi sve bolji bilateralni odnosi.
 
Susreo se, također, s ministrom vanjskih poslova Izraela Eliyahuom Cohenom. Sa sastanka je poručeno da Hrvatska i Izrael žele nastaviti graditi kvalitetne odnose i jačati gospodarsku suradnju, a riječi je bilo o hrvatskom predsjedanju Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) u 2023. nakon što je hrvatska nominacija jednoglasno bila prihvaćena na plenarnoj sjednici IHRA-e održanoj u prosincu 2020.
 
Premijer Plenković susreo se i s posebnim izaslanikom EU Miroslavom Lajčakom koji vodi razgovore između Srbije i Kosova oko sigurnosne situacije i dugoročnoga rješenja te s predstavnicima niza kompanija poput Goldman Sachsa, Philipsa i AstraZenece. S predstavnikom Goldman Sachsa Jaredom Cohenom, kojeg je pozvao u posjet Hrvatskoj, razgovaralo se o mogućnostima suradnje na području digitalne tranzicije, dok je na susretu s glavnom direktoricom Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) Fabiolom Gianotti dogovoren nastavak institucionalne, gospodarske i znanstvene suradnju Hrvatske s
CERN-om.
 
Na kraju dana, sudionici Foruma u Davosu okupljaju se na radnoj večeri na temu ''Europsko vodstvo u fragmentiranom svijetu''.
 
Sutra će predsjednik Vlade sudjelovati na sastanku "Diplomatski dijalog o zapadnom Balkanu", a nešto kasnije u raspravi na temu "Pronalazak novog europskog rasta", zajedno s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde, predsjednikom Vlade Nizozemske Markom Rutteom te izvršnim potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom.
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković