- Objavljeno: 05.11.2019.
Plenković: Važno što prije postići dogovor o budućem sedmogodišnjem proračunu EU-a
Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem Europske unije učiniti sve što može da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021-2027 postigne što je prije moguće, kazao je u izjavi za medije u Pragu predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon summita Prijatelja kohezije.
Po završetku summita zajedničku konferenciju za novinare održali su domaćin skupa, češki premijer Andrej Babiš i hrvatski premijer Andrej Plenković, kao predsjednik vlade buduće predsjedateljice Vijećem EU-a.
„Uloga premijera Plenkovića bit će ključna tijekom sljedećih mjeseci, kada bi moglo doći do dogovora o proračunu. Drago mi je što je Plenković ovdje sa mnom“, rekao je Babiš.
„Kao buduća predsjedateljica Vijeća EU-a, Hrvatska ima dobru volju i ambiciju da zajedno s budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom pokuša pronaći što veći konsenzus oko budućeg sedmogodišnjeg proračuna, koji je bez dileme najvažniji politički dokument za cijelu Uniju. Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Uniji. Osim važnosti kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, svjesni smo da trebamo voditi računa i o pitanjima sigurnosti, migracijama, upravljanju granicama i dr.“, rekao je Plenković.
Dodao je da prijedlog VFO-a koji je iznijela Europska komisija predstavlja solidnu osnovu za postizanje kompromisa.
Plenkovoć je kazao da j usvojena zajednička deklaracija koja šalje ključnu poruku konvergencije s najrazvijenijim članicama kako bi građani još više osjetili dodanu vrijednost članstva.
,,Kao najmlađa država članica i buduća predsjedateljica imamo dobru volju i ambiciju pronaći konsenzus oko idućeg višegodišnjeg finacijskog okvira, najvažnijeg dokumenta koji treba pratiti Strateški program EU-a usvojen na Europskom vijeću u lipnju”, poručio je Plenković.
Zajednička deklaracija
Na samitu su predstavnici 17 zemalja članica EU-a usvojili zajedničku izjavu u kojoj traže da se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. zadrži isti iznos kohezijskih sredstava kao i dosada, da se zadrži ista razina nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata te da se ukinu svi rabati na koje imaju pravo neke od najbogatijih članica.
„Kohezijska politika predstavlja glavni investicijski alat EU-a koji je znatno i vidljivo pridonio realnoj konvergenciji regija i država članica unutar EU-a i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te na taj način pomaže rastu, jačanju konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i olakšavanju tranzicije prema dekarbonizacijiEU-a... Istodobno, ona je važan alat za suočavanje s novim izazovima, uključujući klimatske promjene, industrijsku tranziciju i demografske izazove. Stoga je od ključne važnosti zadržati financiranje kohezijske politike na razini sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014-2020. u realnim iznosima. Znatna proračunska smanjenja predviđena u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027. nose rizik ometanja u ispunjavanju ciljeva utemeljenih na Ugovoru o EU“, kaže se u zajedničkoj izjavi usvojenoj u utorak u Pragu.
Od prošlog samita Prijatelja kohezije u Bratislavi, sada se toj skupini pridružila još jedna članica, Španjolska. Skupinu čine Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Španjolska, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka. Od 17 zemalja, deset ih je bilo zastupljeno na razini premijera, među kojima je i hrvatski predsjednik vlade Andrej Plenković, a ostale zastupaju ministri ili državni tajnici.
U jednoglasnoj usvojenoj zajedničkoj izjavi također traži da se zadrži sadašnji udio nacionalnog sufinanciranja, to jest na 15 posto, umjesto 30 posto koliko predlaže Komisija.
„Treba zadržati stopu sufinanciranja na sadašnjoj razini iz VFO-a za 2014-2020, s dovoljno fleksibilnim pravilima, budući da bi pretjerana krutost u tom području mogla imati znatan utjecaj na korisnike i mogla bi ugroziti učinkovite apsorpcijske kapacitete“, kaže se u izjavi te dodaje da je također potrebno zadržati dostatnu razinu predfinanciranjaprojekata te ostaviti rok za provedbu projekata na tri godine, a ne na dvije kako predlaže Komisija.
Dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta
Upravo su to i bile glavne hrvatske zamjerke prijedlogu VFO-a koje je u svibnju prošle godine objavila Komisija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.
Sustav vlastitih prihoda mora biti pošten, racionalan i pojednostavljen
I Europska komisija je predložila da se predviđeni izlazak Velike Britanije iskoristi kao povod za ukidanje svih rabata što bi uvelike pojednostavilo donošenje odluka o višegodišnjim proračunima. Sada to traže i zemlje Prijatelji kohezije, što se može razumjeti i kao pritisak na one zemlje koje se najviše zauzimaju da se europski proračun ograniči na samo 1 posto BND-a, a plaćaju relativno manje u odnosu na svoje bogatstvo.
Prijatelji kohezije naglašavaju u zajedničkoj izjavi „da sustav vlastitih prihoda mora biti pošten, racionalan i pojednostavljen te da treba iskoristiti jedinstvenu prigodu koju nudi izlazak Velike Britanije da se ukinu svi rabati i korekcije od 2021. godine“.
Premijer Babiš je izjavio da su ti rabati nepravedni i da ih treba ukinuti. On je istaknuo da ukupan iznos svih rabata u sadašnjem VFO-u za razdoblje 2014-2020. dosegnuo 9 milijardi eura, uključujući Veliku Britaniju, a u sljedećem VFO-u bez Velike Britanije popeo bi se na 14,5 milijardi.
Babiš je rekao da bi se rezanje kohezijskih sredstava moglo izbjeći, osim kroz ukidanje rabata, i dodatnim uštedama poput izdvajanja za Frontex, na troškovima administracije i troškovima za obranu. Rekao je i da je zasebni proračun za eurozonu, koji iznosi 25 milijardi eura, nepotreban.
Izvor: Hina/Vlada