Plenković za HRT: Pravedan mir ostvariv je kroz jačanje multilateralnog poretka i poštivanje međunarodnog prava

Nakon što je održao govor pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru za Hrvatsku televiziju komentirao je globalne krize, ističući opasnost od rata te potrebu za pravednim mirom u svijetu suočenom s mnogim sukobima.

U govoru koji sam upravo držao pred Općom skupštinom UN-a, poslali smo poruku upozorenja jer imamo puno velikih kompleksnih kriznih žarišta - ruska agresija na Ukrajinu u punom je jeku u trećoj godini, zatim eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Nakon onog terorističkog napada Hamasa na Izrael, prije skoro godinu dana, sukob Izraela i Hezbolaha je proširen i na teritorij Libanona, na Zapadnu obalu, na Jemen, na ove situacije koje su se događale u Iranu. Dakle izrazito zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku, kazao je premijer Plenković.
 
Upozorio je da istodobno u Africi, u Sudanu, također traje veliki sukob, a to su samo tri ključna žarišta koja u ovom trenutku utječu na pitanje globalne sigurnosti.
 
„Poruka koju smo danas poslali jest da Opća skupština UN-a ne može biti samo mjesto gdje ćemo svi na neki način željeti da se mir dogodi, nego da cijelo jačanje multilateralnog poretka, poštivanje međunarodnog prava i mehanizmi pritisaka na pojedine zemlje dovedu do prije svega primirja, pa onda i mira, ali ne bilo kakvog nego pravednog mira“, poručio je.
 
O sukobu na Bliskom istoku
 
Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, istaknuo je kako s obzirom na opasnost koja je Izraelu prijetila sve ove godine od Hezbolaha, koji se godinama naoružavao i infiltrirao među civilno stanovništvo diljem Libanona, osobito na jugu, ova situacija u kojoj je Hezbolah reagirao, u znak solidarnosti s Hamasom, svojim napadima na područje Izraela, on to sada koristi kako bi ga nastojao maksimalno oslabiti kao što je napravio prema Hamasu.
 
„Međutim, s druge strane, moramo voditi računa o neželjenim civilnim žrtvama koje se događaju. Bilo ih je u Gazi, i to deseci tisuća, nažalost, a događaju se i u Libanonu. Zato je ovaj cijeli napor glavnih aktera u međunarodnoj zajednici, kojeg i mi podržavamo, da se ta situacija smiri. Međutim, Izrael je u poziciji koja više liči na poziciju opstanka, pa onda tako i reagira“, kazao je premijer Plenković.
 
Što se tiče naše pozicije, to su bile situacije o kojima smo govorili nekoliko puta. Mi smo snažno osuđivali napad Hamasa. Sve ove inicijative za unilateralnim priznanjem Palestine, koje su prisutne u nekim zemljama Europske unije, čak i u nekim političkim raspravama u Hrvatskoj, nisu promijenile ništa, rekao je vezao uz glasovanje u Općoj skupštini o primanju Palestine u članstvo UN-a.
 
Politika koju hrvatska Vlada kontinuirano zagovara jest politika o dvije države koje će  jedna drugu priznati, koje će priznati i međunarodna zajednica, ali se do tog rješenja mora doći kroz jedan politički proces i dogovor. Mi nismo vidjeli koga bi se u ovom trenutku priznalo, naglasio je.
 
Dodao je da je u Gazi Hamas praktički eliminiran, a s druge strane Fatah i politička vlast na Zapadnoj obali uopće ne kontroliraju područje. Tako da ta situacija zahtijeva puno više mudrosti i opreznosti i nastojanja da se dođe do zajedničkih rješenja. To je ono što mi zagovaramo i mislim da smo tu zauzeli itekako razumnu poziciju, pojasnio je.
 
O ruskoj agresiji na Ukrajinu
 
Naravno da će svaki sukob, a nažalost i ova ruska agresija na Ukrajinu, završiti sa određenim mirovnim dogovorom. Međutim, mi se moramo zapitati s aspekta Ukrajine, ali i svih nas koji smo privrženi poštivanju međunarodnog prava, što bi bila poanta da se kaže: 'Dobro, evo okupirali su prije 10 godina dvije velike regije, nelegalno anektirali Krim, sad ćemo još dvije regije pustiti, imati stotine tisuća mrtvih, razorenu infrastrukturu, gradove, eto u redu, pa neka Rusija to uzme.' To nije opcija, zato sam i rekao - pravedan mir, poručio je govoreći o postizanju mira u Ukrajini.
 
Ono što međunarodna zajednica radi prema Ukrajini, a nije radila prema Hrvatskoj, koja je imala embargo na uvoz oružja u vrijeme Domovinskog rata jest najveća vojna pomoć nekoj zemlji u ovakvim situacijama, dodao je predsjednik Vlade.
 
„Ukrajinci herojski brane svoj teritorij, a ono što žele je pomoć međunarodne zajednice, pomoć Zapada i u ekonomskom i financijskom funkcioniranju, kako bi obranili svoju zemlju“, istaknuo je.
 
Ako se pristane da sila i snažniji krši pravo, onda međunarodni poredak i sve ovo što mi ovdje govorimo gubi svoj smisao, upozorio je te dodao da će se u tom slučaju u bilo kojoj sličnoj situaciji očekivati da netko tko je snažan, nauštrb slabijega, ponovno krši međunarodno pravo i ostvaruje svoje teritorijalne pretenzije, ekonomske ili neke druge interese.
 
O predsjedničkim izborima u SAD-u
 
Što se tiče predsjedničkih izbora u SAD-u, kazao je kako se radi o važnim izborima u izrazito polariziranoj atmosferi.
 
„Hrvatska je do sada uvijek surađivala i s republikanskom i s demokratskom administracijom, bez obzira tko je bio predsjednik od našeg međunarodnog priznanja. Mi ćemo, kao i svi drugi, naravno, poštovati volju američkog naroda. Ti izbori su vrlo kompleksni po jednom starom sustavu, koji nužno ne reflektira i demografske, pa i neke demokratske standarde današnjega vremena“, kazao je predsjednik Vlade.
 
Izrazio je nadu da će ovi izbori osnažiti američku demokraciju.
 
„Svi smo, prateći ono što se zbilo prije nešto manje od četiri godine, ostali dojma da je američka demokracija oslabljena, da je vladavina prava oslabljena, da je sigurnost ključnih američkih institucija poput Kongresa bila oslabljena. Takav scenarij ne želimo. Želimo da oni vode svoju kampanju, da u toj kampanji predstave svoje ideje, da američki narod odluči tko će biti taj koji će u buduće četiri godine voditi najveću svjetsku silu“, poručio je.
 
O susretima s hrvatskim iseljenicima
 
Osvrnuo se i na susrete s hrvatskim iseljenicima prilikom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, u New Yorku i Los Angelesu, a sutra i u Chicagu.
 
 „Svi su ti susreti za mene vrlo inspirativni. Prvo, ljudi su itekako angažirani, prate situaciju zainteresirano. Drago im je da smo pokazali poštovanje, došli na Zapadnu obalu, što, nažalost, ne činimo onoliko često koliko bi zbog broja Hrvata koji, primjerice, žive u Kaliforniji, ali i u drugim državama diljem Amerike, trebali činiti“, kazao je predsjednik Vlade.  
 
Dodao je da su američki Hrvati spremni pomagati i ulagati u Hrvatsku, a neki od njih su se spremni i vratiti.
 
Mnogi od njih šalju svoje mlade u programe koje organizira hrvatska država, osobito Ured za Hrvate izvan Hrvatske, poput Croaticuma, gdje četvrta, peta, šesta generacija dolaze učiti hrvatski na naša sveučilišta, rekao je.
 
„I vidim da je ta sintagma o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske ovdje zaista prisutna. Naravno da nekad nailaze i na neke prepreke, mahom administrativnog karaktera, ali rekao bih da je opći dojam, koji sam stekao u otvorenim razgovorima, prije svega pozitivan“, poručio je na kraju razgovora premijer Plenković.  
 
Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti | Andrej Plenković