- Objavljeno: 28.09.2007.
Potpredsjednica Vlade na otvorenju konferencije u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u Zagrebu konferenciju u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama. Konferenciju su organizirali Središnji državni ured za upravu i GONG s ciljem analize stanja u provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama te razmjene iskustava domaćih i međunarodnih stručnjaka u ovom području.
Čestitajući nazočnima Međunarodni dan prava na pristup informacijama potpredsjednica Kosor rekla je kako je pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti jedno od temeljnih ljudskih prava, zaštićeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i Ustavom Republike Hrvatske. Istaknuvši veliko značenje koje pravo na slobodan pristup informacijama ima za opći nadzor rada tijela javne vlasti, kao i za suzbijanje korupcije, podsjetila je kako je Hrvatski sabor krajem 2003. godine usvojio Zakon o pravu na pristup informacijama, čija je svrha omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako je sukladno obvezama koje proizlaze iz ovog Zakona Vlada donijela prvi Popis tijela javne vlasti 2004. godine, te ga kontinuirano donosi za svaku godinu. Također je donesen Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenje službenog Upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama, a Vlada je donijela i Zaključak kojim je zadužila tijela javne vlasti da donesu odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, kao i odluku o ustrojavanju Kataloga informacija koje posjeduju ili nadziru tijela javne vlasti. Potpredsjednica Kosor podsjetila je kako Vlada svake godine podnosi Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama Hrvatskom saboru, a ono se izrađuje na temelju dostavljenih izvješća tijela javne vlasti Središnjem državnom uredu za upravu. U tom smislu rekla je kako je tijekom 2004. godine, kao prve godine provedbe Zakona, podneseno 19.600 zahtjeva za pristup informacijama, 2005. godine podneseno je 4.499 zahtjeva, a 2006. godine 4.357 zahtjeva.
Napomenuvši kako je, s ciljem osposobljavanja službenika za informiranje, Središnji državni ured za upravu kroz Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika organizirao tijekom 2005. i 2006. godini seminare o provedbi Zakona, podsjetila je i na djelovanje Akademije lokalne demokracije, osnovane od strane Vlade početkom 2006. godine, koja je tijekom 2006. i 2007. godine provela niz savjetovanja na temu „Pravo na informaciju i zaštita osobnih podataka u lokalnoj samoupravi“ u više hrvatskih gradova.
Potpredsjednica Kosor također je rekla kako je Vlada 2006. godine donijela i Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2007. do 2011. godine, na temelju koje je prihvatila Operativni plan provedbe strategije s planiranim ciljevima unaprijeđenja načina informiranja građana izmjenama postojećih i donošenjem novih zakona, konvencija i drugih propisa kojima se utvrđuje pravo na pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za opću dobrobit.
Pisane vijesti
Čestitajući nazočnima Međunarodni dan prava na pristup informacijama potpredsjednica Kosor rekla je kako je pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti jedno od temeljnih ljudskih prava, zaštićeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i Ustavom Republike Hrvatske. Istaknuvši veliko značenje koje pravo na slobodan pristup informacijama ima za opći nadzor rada tijela javne vlasti, kao i za suzbijanje korupcije, podsjetila je kako je Hrvatski sabor krajem 2003. godine usvojio Zakon o pravu na pristup informacijama, čija je svrha omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako je sukladno obvezama koje proizlaze iz ovog Zakona Vlada donijela prvi Popis tijela javne vlasti 2004. godine, te ga kontinuirano donosi za svaku godinu. Također je donesen Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenje službenog Upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama, a Vlada je donijela i Zaključak kojim je zadužila tijela javne vlasti da donesu odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, kao i odluku o ustrojavanju Kataloga informacija koje posjeduju ili nadziru tijela javne vlasti. Potpredsjednica Kosor podsjetila je kako Vlada svake godine podnosi Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama Hrvatskom saboru, a ono se izrađuje na temelju dostavljenih izvješća tijela javne vlasti Središnjem državnom uredu za upravu. U tom smislu rekla je kako je tijekom 2004. godine, kao prve godine provedbe Zakona, podneseno 19.600 zahtjeva za pristup informacijama, 2005. godine podneseno je 4.499 zahtjeva, a 2006. godine 4.357 zahtjeva.
Napomenuvši kako je, s ciljem osposobljavanja službenika za informiranje, Središnji državni ured za upravu kroz Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika organizirao tijekom 2005. i 2006. godini seminare o provedbi Zakona, podsjetila je i na djelovanje Akademije lokalne demokracije, osnovane od strane Vlade početkom 2006. godine, koja je tijekom 2006. i 2007. godine provela niz savjetovanja na temu „Pravo na informaciju i zaštita osobnih podataka u lokalnoj samoupravi“ u više hrvatskih gradova.
Potpredsjednica Kosor također je rekla kako je Vlada 2006. godine donijela i Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2007. do 2011. godine, na temelju koje je prihvatila Operativni plan provedbe strategije s planiranim ciljevima unaprijeđenja načina informiranja građana izmjenama postojećih i donošenjem novih zakona, konvencija i drugih propisa kojima se utvrđuje pravo na pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za opću dobrobit.