Potpredsjednica Vlade na otvorenju Međunarodne konferencije „Europski identitet – Hrvatska 2007.“ u Dubrovniku

Potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas u Dubrovniku na otvorenju Međunarodne konferencije „Europski identitet – Hrvatska 2007.“, u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije i pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade. Potpredsjednica Kosor pozdravila je pritom nazočne u ime Vlade i predsjednika Vlade dr. sc. Ive Sanadera.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas u Dubrovniku na otvorenju Međunarodne konferencije „Europski identitet – Hrvatska 2007.“, u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije i pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade. Potpredsjednica Kosor pozdravila je pritom nazočne u ime Vlade i predsjednika Vlade dr. sc. Ive Sanadera.
Ističući kako je Hrvatska uvijek bila dio Europe u povijesnom, kulturnom, zemljopisnom, političkom i svakom drugom smislu, kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja sudjelovala je i u europskom povijesnom iskustvu, te dio tog iskustva dijeli i sa takozvanim starim članicama Europske unije, a veliki dio s novima. Napomenula je kako je Hrvatska uspjela, zahvaljujući svojoj odlučnosti i mnogobrojnim žrtvama, obraniti i osloboditi svoju domovinu, te se izboriti za vlastitu opstojnost i na taj način sačuvati svoj identitet, a u tim trenutcima počela se ostvarivati vizija demokratske i prosperitetne Hrvatske koja je u stanju pridružiti se europskim integracijskim procesima i svoj identitet ugraditi u europski okvir slobodnih i ravnopravnih naroda i zemalja. Pritom je poručila kako Hrvatska smatra svojom velikom obvezom prema žrtvama Domovinskog rata da za buduće naraštaje nastavi graditi sebe kao slobodnu, modernu i miroljubivu europsku zemlju.
“Bez obzira stavlja li se pri raspravama o europskom identitetu naglasak na zajedničku političku kulturu ili poštivanje političkih principa slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava ili na zajedničke korijene u povijesti, religiji, znanosti i umjetnosti, radi se o neospornim vrijednostima i kohezivnoj snazi koje obogaćuju europsku zajednicu i jamstvo su njezinog daljnjeg razvoja. Mi u Hrvatskoj osjećamo se dijelom te zajednice i osjećamo da smo pozvani graditi bolju budućnost našeg zajedničkog kontinenta, želimo zajednički graditi Europu mira, prosperiteta, Europu zajedničkih vrijednosti. Vlada i hrvatski građani vjeruju u takvu politiku. To je politika tolerancije, dijaloga, vladavine prava, pomirenja, poštivanja ljudskih i manjinskih prava i u suglasju je s europskim vrijednostima”, rekla je potpredsjednica Kosor.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako je ova Vlada svjesna značaja i čini sve u svojoj moći kako bi ubrzala adekvatno ispunjavanje političkih i gospodarskih kriterija, usklađivanje zakona i jačanje administrativnih i pravosudnih struktura neophodnih za učinkovito provođenje acquisa i na taj način što prije osigurala naše pristupanje demokratskoj i ujedinjenoj Europi. Kao najveće izazove s kojima se hrvatsko društvo danas suočava istaknula je reformu pravosuđa, koja se do sada uspješno odvijala, početak racionalizacije sudova i općenito unaprjeđenje rada sudstva, borba protiv mita i korupcije i organiziranog kriminala zbog čega je Vlada usvojila Akcijski plan i Nacionalni program kako bi to pitanje riješila na učinkovit i transparentan način.
Napomenula je kako su značajni napori učinjeni u području ljudskih prava i zaštite manjina, što je usko povezano s pitanjem povratka prognanika i izbjeglica, te podsjetila kako je do kraja 2005. godine iz državnog proračuna potrošeno više od 27 milijardi kuna na projekte koji su vezani uz povratak na ratom stradala područja, a obnovljeno je 140.000 kuća. Kao prioritetno humanitarno pitanje ove Vlade istaknula je potragu za, u ovom trenutku, 1122 osobe s popisa zatočenih i nestalih branitelja i civila iz Domovinskog rata. Također je rekla kako Hrvatska posebnu pažnju posvećuje kvalitetnoj zaštiti najranjivijih - djece invalidnih osoba, kako bi ih uskladila s najvišim svjetskim i europskim standardima i praksom, a posebnu brigu vodi i o mladima i njihovim potrebama.




Pisane vijesti