Potpredsjednik Vlade Grčić: Pokazatelji govore da gospodarstvo definitivno izlazi iz krize

Potpredsjednik Grčić izjavio je, govoreći o Programu konvergencije RH za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji je na današnjoj sjednici prihvatila Vlada te će biti upućen Europskoj komisiji, da se za iduću godinu očekuje rast od 1%, za 2017. od 1,2% te za 2018. 1,5%

Istaknuo je da će fiskalna konsolidacija, odnosno smanjenje deficita ispod 3%, trajati godinu dulje nego što je to prošle godine predviđeno. To je opravdao činjenicom da je deficit prošle godine iz metodoloških razloga bio veći od očekivanog  kao i željom Vlada da u fiskalnim projekcijama bude realna.
Potpredsjednik Grčić još je jednom naglasio cilj cijelog postupka procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža, a to je „zaustavljanje rasta, a potom i smanjenje javnog duga koji je trenutno ispod europskog prosjeka od 86,5 posto i iznosi  85% BDP-a“.

„Program konvergencije sadrži  popis svih mjera koje smo poduzeli  i na prihodnoj i na rashodnoj strani za ovu godinu, odnosno koje namjeravamo tek poduzeti za 2016. godinu, pri čemu je za 2016. godinu integriran i fiskalni učinak provedbe određenih reformi - prije svega spajanja agencija, smanjenja određenih troškova, zatim bolje naplate komunalne naknade, što je veliki potencijal za povećanje prihoda lokalne uprave, daljnje objedinjavanje socijalnih naknada,uštede u zdravstvu i ostalo,“ rekao je potpredsjednik Grčić te dodao da gospodarski rast u ovoj godini ostaje pozitivan, što je u skladu i s korigiranim projekcijama HNB-a i s očekivanim projekcijama Europske komisije.

Veći napor u provedbi reformi i na rashodnoj strani proračuna zahtijeva i deflacija koja ne pogoduje fiskalnoj konsolidaciji, jer ograničava rast nominalnog BDP-a i nominalnih prihoda proračuna.
Na novinarsko pitanje, potpredsjednik Grčić odgovorio je da je najveći utjecaj deflacije u prehrambenom sektoru, posebno kroz uvozne cijene sirovina te  u energetici, odnosno cijenama nafte i benzina. Unatoč tomu, javna poduzeća i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, u prošloj su godini ostvarila dobit od gotovo 4 mlrd kuna, višestruko više nego u godini prije. „Iz te dobiti“, naglasio je potpredsjednik,  „crpimo i ove dodatne prihode za proračun koji će nam pomoći da zatvorimo cijeli okvir fiskalne konsolidacije.“

„Ispunili smo svoju formalnu obvezu i u roku odaslali sve što smo trebali: već ranije Nacionalni program reformi, danas Program konvergencije. Razgovori s EK se  nastavljaju. Mi smo u odnosu na zahtjev od 1% BDP-a  fiskalnog napora u ovoj godini, odaslali mjere vrijedne 1,5% BDP-a. Ne očekujemo da će sve biti priznate kao strukturni fiskalni napor, o tome pregovaramo s komisijom, ali mislim da svakako možemo izvući 1% strukturnog fiskalnog napora, što bi po našoj procjeni trebalo biti dovoljno za ovu godinu. Godina 2016. je na poseban način izazovna i mi očekujemo da će isto tako biti dio našeg partnerskog razgovora i traženja rješenja za fiskalnu konsolidaciju.   Zato smo s posebnom pažnjom u ovom dokumentu obradili i mjere za 2016. godinu, pri čemu je ukupan fiskalni napor za iduću godinu 1,2% na planiranih 1%. I tu  imamo dodatnu rezervu, o čemu ćemo s komisijom ovih dana još dodatno razgovarati,“ pojasnio je potpredsjednik Grčić.

Na novinarski upit o Vladinim prognozama gospodarskog rasta, kazao je:  Naša procjena je dosta konzervativna: u proračun smo krenuli s 0,5% sad smo to korigirali na 0.4%. Istodobno imamo i jako dobre signale iz gospodarstva koji govore da su te stope ostvarive. Tome svjedoči i činjenica da po prvi put  i vanjske institucije hrvatske prognoze o rastu korigiraju prema gore. Dosad su ih, svih ovih šest godina recesije, uglavnom korigirale na dolje. Ovaj put je obrnuto i to, na neki način, mora biti poticaj i gospodarstvenicima, pa i građanima u segmentu potrošnje, da se otvori  novi ciklus koji će pridonijeti novome rastu. Vesele i podaci o rastu industrijske proizvodnje“ nastavio je potpredsjednik Vlade. „Taj se rast intenzivira, nakon minusa u prvom mjesecu nastalih zbog remonta i zaustavljanja rada velikih sustava -  rafinerija, Petrokemije… Izvoz raste u prvom kvartalu, a  sutra očekujemo novi podatak o rastu trgovine na malo. U prva dva mjeseca on je bio iznad dva posto, a dosta je signala koji upućuju da će se pozitivni trendovi iz 2014. nastaviti i u ovoj godini. Uostalom, i ovaj podatak da je broj nezaposlenih ispod 300.000, već sada, krajem travnja, koji se lani dogodio tek u srpnju, u srcu sezone,  pokazuje da se i tu neke stvari pokreću.  Maloprije smo razgovarali o pitanju metodologije -  u odnosu na metodologiju Državnog zavoda za statistiku imate i anketno mjerenje nezaposlenosti,  gdje je situacija bitno povoljnija od ovih podataka. Po toj metodologiji, zaposlenost raste više od 2,5 posto u prošloj godini, kao i u prvom kvartalu ove godine. To su sve podaci koji govore da gospodarstvo polako, ali  definitivno izlazi iz krize,“ naglasio je Grčić.

Na pitanje o porezu na nekretnine, potpredsjednik Grčić je odgovorio da je to pitanje odabira trenutka.  „Naša je procjena da još uvijek nismo spremni, s obzirom na stanje zemljišnih knjiga. Zbog toga nismo u stanju formirati poreznu bazu, što je najvažnije. Imamo, međutim, alternativnu mjeru ugrađenu već sada u ovaj dokument, a odnosi se na pojačanu i poboljšanu naplatu komunalne naknade koja i jest neka vrst poreza na imovinu. Vrlo konzervativno, procijenili smo da bi u idućoj godini lokalna samouprava samo 15% povećala naplatu komunalne naknade. Cijeli projekt bi trebao još više ojačati tu bazu i evidenciju nekretnina i imovine koja jest podloga za naplatu komunalne naknade, uključujući i legalizaciju, kao veliki projekt koji sigurno stvara širu bazu za naplatu komunalne naknade u narednom razdoblju. To je jedan međukorak, a porez na nekretnine u klasičnom smislu, onda kad se ostvare preduvjeti. To za sada ne možemo realizirati.“ zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Pisane vijesti