Pravna sigurnost civilnih žrtava dug je države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata

Vlada je s današnje 63. sjednice Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim civilnim žrtvama želi pružiti pravnu sigurnost, dok izmjenama Zakona o braniteljima ubrzava postupak ostvarivanja statusa ratnog vojnog invalida.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na sjednici je Vlade rekao kako je kroz proces sveobuhvatnog reguliranja prava svih stradalnika iz Domovinskog rata potrebno donijeti zakon koji će na jednom mjestu regulirati prava civilnih stradalnika jer prema postojećem pravnom okviru još uvijek nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici.
 
Pravna sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima želimo pružiti i civilnim stradalnicima Domovinskog rata
 
"Tijekom izrade ovog zakonskog prijedloga, kvalitetno smo surađivali s udrugama koje predstavljaju civilne stradalnike. Želimo pravnu sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima pružiti i civilnim stradalnicima, to je dug naše države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata",  rekao je Medved predstavljajući nacrt konačnog prijedloga zakona.
 
Zakonom su propisani uvjeti i procedura za ostvarivanje statusa i prava kako bi se osiguralo da prava iz zakona ostvaruju samo nevine žrtve Domovinskog rata.
 
"Izričito je propisano da statuse i prava iz ovog zakona ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku", naglasio je ministar.
 
Isto tako, nakon prvog čitanja u Hrvatskom saboru u ožujku, na Vladi je bio konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
 
"Tri godine nakon donošenja, pristupili smo donošenju izmjena koje su isključivo tehničke i organizacijske naravi", rekao je Medved.
 
Dodao je kako će određene mjere prilagoditi potrebama korisnicima kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom, odnosno ubrzavanjem postupka ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
 
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i Prijedlog zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja kojima se prenosi istoimena direktiva Europskog parlamenta i Vijeća kojim se utvrđuju određena prava u vezi s ugovorima između trgovaca i potrošača u svezi s kvalitetnijom isporukom digitalnih uslugama i sadržajem.
 
Prihvaćen prijedlog karte regionalnih potpora
 
Na današnjoj je Vladinoj sjednici donesen i zaključak kojim se prihvaća prijedlog karte regionalnih potpora za razdoblje od 2022. do 2027. godine s podjelom Hrvatske na četiri NUTS 2 regije i uputila ga Europskoj komisiji na odobravanje.
 
Tom kartom, kako se navodi u dokumentu Vlade, utvrđuju se područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore za poticanje gospodarskog razvoja područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenosti, za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu te njihov maksimalni intenzitet.
 
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Velimir Žunac kazao je da su u travnju ove godine objavljene nove smjernice za regionalne državne potpore te je izrađen prijedlog karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. do 2027. koji se upućuje na odobravanje Europskoj komisiji.
 
Ranije izvršena podjela Hrvatske na dvije NUTS regije, kako je rekao, pokazala se tijekom primjene neadekvatnom i nepravednom za vođenje regionalne politike obzirom da je intenzitet potpore bio 25 posto bez obzira na regiju ulaganja.
 
Nova karta s podjelom na četiri NUTS 2 regije donosi značajno povećanje stopa sufinanciranja za sve regije uključujući i najrazvijeniju regiju Zagreb. U skladu s tim, maksimalni intenziteti za velika poduzeća koji se mogu dodijeliti su u Panonskoj Hrvatskoj 50 posto, u Sjevernoj Hrvatskoj 50 posto, u Jadranskoj Hrvatskoj 40 posto i Gradu Zagrebu 35 posto, pojasnio je Žunac.
 
Maksimalni intenziteti regionalne potpore, kako je naveo, uvećavaju se dodatno za 10 posto za srednja poduzeća i 20 posto za mala poduzeća. Dodatno, za regije koje se kvalificiraju kao rijetko naseljena područja predviđa se još povoljniji tretman, a isto će se primijeniti za Ličko-senjsku županiju.
 
Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača do 2026. godine
 
Vlada je prihvatila i Prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine, usvojila Prijedlog akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2021. i 2022. godinu kao i Izvješće o provedbi mjera i aktivnosti za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2020. godinu.
 
Među ostalim, na 63. Vladinoj sjednici prihvaćena su izvješća o radu za 2020. godinu: Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti RH u 2020., Godišnje izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH za 2020., Izvješće o radu Zaklade „Hrvatska za djecu“ za 2020. te Godišnje izvješće o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2020. godinu.
 
Izvor: Hina / Vlada

Pisane vijesti