- Objavljeno: 10.04.2018.
Predsjednik Vlade: Glavni ciljevi izvanredne uprave u Agrokoru potpuno su ostvareni
Stvorili smo preduvjete da hrvatsko gospodarstvo nastavi s rastom, da se održe radna mjesta i da se pošalje poruka političke stabilnost i pravne sigurnosti, i to bez troška za državni proračun, kazao je predsjednik Vlade osvrnuvši se na postizanje dogovora o ključnim elementima nagodbe u Agrokoru.
Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme. Uoči sjednice Vlade sastao se s izvanrednim povjerenikom u trgovačkom društvu Agrokor d.d. Fabrisom Peruškom, njegovom zamjenicom Irenom Weber te predstavnicima Privremenoga vjerovničkoga vijeća.„Potvrđeno je da su usuglašeni ključni elementi nagodbe u Agrokoru, nakon godinu dana strukturiranoga i vođenoga procesa“, naglasio je Plenković i zahvalio svim dionicima na radu i angažmanu u dobroj vjeri.
„To je za nas ključan politički trenutak, koji potvrđuje ispravnost naše odluke prošle godine da koristimo jedan izvanredni mehanizam za izvanrednu okolnost koja je tada nastala. Spriječena je šira gospodarska i financijska kriza, njeno prelijevanje na susjedne zemlje, nisu izgubljena radna mjesta, a ono što je najvažnije proces restrukturiranja vođen je u skladu s najboljim međunarodnim standardima“, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je da su kreditori, vjerovnici i dobavljači poslali ključnu poruku povjerenja, ne samo u funkcioniranje kompanije, nego i u funkcioniranje svih državnih institucija.
Ponovio je da će Vlada iz ovoga procesa izvući određene pouke, budući da je to bila prva ovakva situacija, te da će, bude li potrebno, poboljšati postojeći zakonski okvir.
„Stvorili smo preduvjete da hrvatsko gospodarstvo nastavi s rastom, da se održe radna mjesta i da se pošalje poruka političke stabilnost, pravne sigurnosti i gospodarskog rasta. I sve to, ponavljam, bez troška za državni proračun“, napomenuo je Plenković.
Sljedeća tri mjeseca, dodao je predsjednik Vlade, iskoristit će se za finaliziranje pravnog teksta nagodbe i na taj način osigurati održivost kompanije.
Na današnjoj sjednici, kazao je, donijet će se još jedna važna odluka – odabir investicijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica INA-e od MOL-a.
Izvijestio je da su stigle 22 ponude renomiranih savjetničkih kuća koje su inicijalno izrazile interes, dok se na sami natječaj javilo njih nešto manje.
Nakon detaljnih analiza ponuda i održanih razgovora, prijedlog Savjeta za pregovore s MOL-om je da se kao najbolje ocijenjena ponuda izabere ponuda međunarodnog konzorcija kojeg čine Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb. „Nastavljamo proces vezan za INA-u“, dodao je.
Osvrnuo se i na situaciju u Slavonskom Brodu, gdje je nedavno došlo do onečišćenja pitke vode. Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo jučer vrlo jasno priopćio da se voda u Slavonskom Brodu sada može koristiti za piće.
Ponovio je da su sve nadležne službe napravile sve što su mogle i da su djelovale promptno te dodao da će istraga utvrditi razloge onečišćenja.
Još je jednom zahvalio svim građanima Slavonskoga Broda na razumijevanju, izrazivši žaljenje zbog tog događaja.
Istaknuvši da pitanja javnoga zdravstva nisu pitanja u kojima se bilo koja vlada može uputiti u bilo kakav rizik, pojasnio je da je iz tog razloga bilo potrebno da nalazi vode u kontinuitetu od nekoliko dana pokažu da je voda sigurna za piće i kuhanje.
Osvrnuo se i na temu obrazovne reforme, kazavši da je danas održana telefonska sjednica Posebnog stručnog povjerenstva na kojoj je odabrano 12 članova Ekspertne radne skupine.
„S obzirom da nije bilo konsenzusa oko čelne osobe, odlučeno je da se poništi natječaj za voditelja, a ja sam kao predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva i kao predsjednik Vlade odlučio imenovati posebnoga koordinatora koji će koordinirati rad Ekspertne radne skupine. Riječ je o bivšem ministru znanosti, profesoru Radovanu Fuchsu, koji je spreman ponuditi svoje znanje i iskustvo da pomogne i Vladi i Ministarstvu da se nastavi obrazovna reforma, na uključiv i konsenzualan način koji će omogućiti kvalitetno obrazovanje za naše mlade“, poručio je Plenković.
Što se tiče vanjskopolitičkih tema, osvrnuo se na posjet Mostaru, gdje je boravio jučer i danas prijepodne na poziv člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, kazavši da je još jednom poslana poruka suradnje s Bosnom i Hercegovinom.
Naglasio je da je u mandatu ove Vlade donesena odluka o otvaranju dva konzulata u Livnu i Vitezu, što predstavlja dodatnu poruku podrške. Također, dodao je, otvorena su i dva ureda Hrvatske gospodarske komore, u Sarajevu i Mostaru, gdje su otvorena i dva dopisništva HRT-a.
„Pokazujemo i konkretnim djelima kako želimo intenzivirati odnose i pomoći našim susjedima i prijateljima u BiH u reformskom procesu, potaknuti ih na učinkovitije približavanje Europskoj uniji i, naravno, u tom cijelom kontekstu osigurati što kvalitetniji položaj Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda“, poručio je predsjednik Vlade.
Tijekom boravka u Mostaru, predsjednik Vlade sudjelovao je na širem sastanku predsjednika vlada i država susjednih zemalja, kojeg je ocijenio važnim i korisnim, a nazočio je i otvorenju Mostarskoga sajma, na kojem je Hrvatska snažno prisutna od njegovih početaka.
Uoči današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade sastao se s finskim predsjednikom Niinistöm, a Hrvatska će s Finskom i Rumunjskom biti u triju za predsjedavanje EU-om u 2019. i prvoj polovici 2020.
Spomenuo je i posjet francuske ministrice europskih poslova Nathalie Loiseau izrazivši zadovoljstvo što su upravo Hrvatskoj, tijekom njezinog posjeta, održane prve Konzultacije s građanima o Europi, inicijativa francuskog predsjednika Macrona kako bi se diljem Europe bolje čuo glas građana i omogućilo im da izraze svoja očekivanja o EU.
U povodu pravoslavnog Uskrsa, predsjednik Vlade sastao se s mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Porfirijem. „Dobro je da njegujemo dijalog i sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj i sa svim ostalim predstavnicima vjerskih zajednica“, poručio je Plenković.
Foto: Hina