Predsjednik Vlade: Hrvatska se zalaže za jedinstven tretman svih država članica, onih u sustavu Schengena i izvan njega

Slika /Vijesti/2016/prosinac/15 prosinca/plenkovicbb.jpg

U Bruxellesu je održan sastanak Europskoga vijeća na kojem je sudjelovao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Prije početka sastanka, predsjednik Vlade dao je izjavu medijima.

Na zamolbu novinara komentirao je izjavu srbijanskog premijera Vučića o razlozima blokade Poglavlja 26.  "Mislim da sam bio vrlo precizan na sjednici vlade. Rezerva koju smo zadržali za poglavlje Obrazovanje i kultura bila je argumentirana i odnosi se na obveze koje je Srbija preuzela u pogledu ispunjavanja zadaća prema hrvatskoj manjini kada je riječ o srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Činjenica da je Hrvatska dala privolu za otvaranje dva poglavlja na ovoj međuvladinoj konferenciji, vrlo je jasan signal o preciznim i jasnim hrvatskim argumentima, a ne o apriornom stavu", ponovio je predsjednik Vlade Plenković. Kazao je i da Hrvatska očekuje napredak Srbije glede procesiranja ratnih zločina. „Velikosrpska Miloševićeva agresija, nažalost, nije floskula, nego tragedija koja se dogodila Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“, kazao je da želi da ova Hrvatska Vlada slijedeće četiri godine želi iskoristiti za rješavanje brojnih rezidualnih pitanja iz vremena agresije na Hrvatsku, koja su, objektivno gledajući, zapreka punoj normalizaciji odnosa i okretanju prema budućnosti, prema gospodarskim temama i razvoju.  "Mislim da postoji dovoljno političke zrelosti da ovaj trenutak iskoristimo za taj proces", rekao je Plenković.

Na novinarski upit o „austrijskoj blokadi svih zaključaka Vijeća, cijelog paketa rješenja, te istodobno problemima koje nam Austrija radi kada ulažemo argumentiranu primjedbu, najviše vezanu uz poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom“, premijer je kazao da nije primijetio da je Austrija bila posebno glasna u vezi s time, te da su to dvije odvojene stvari.  „Austrija je držala tu rezervu na zaključke do kraja; zaključci nisu usvojeni u klasičnom smislu, usvojeni su kao izjava predsjedavajućeg, ali politička je poruka poslana, no to je sve manevarski prostor ravnopravne države članice“,  odgovorio je predsjednik Vlade.

U vezi s  austrijskom blokadom svih zaključaka Vijeća vezanih uz proširenje i ulazak Turske u EU, Plenković je rekao da je hrvatski stav vrlo jasan. "Turska je ključ budućnosti upravljanja migracijskom i izbjegličkom krizom i napredak glede vizne liberalizacije, financijske potpore i onoga što se odnosi na kontinuitet, manje ili više dinamičnoga procesa pristupnih pregovora trebaju  biti pravni okvir, uz istodobno ispunjavanja kriterija, posebice onih u kontekstu ljudskih prava i medijskih sloboda i onoga što se tamo događa recentnih mjeseci", rekao je Plenković.

Na novinarski upit o tome kakav će biti naš stav s obzirom da nacrt zaključaka govori o kontroli  vanjskih granica Europske unije, dok diplomatski izvori, naročito slovenski, govore i o kontrolama na vanjskim granicama Schengena, što bi moglo stvoriti gužve,  predsjednik Vlade kazao je da je naš stav vrlo jasan. „Želimo da bude jedinstveni tretman  država članica koje jesu u Schengenu i onih koje su van Schengena. S obzirom da se Hrvatska priprema za schengenski sustav, da smo povukli veliki broj sredstava od onoga što smo dobili  prigodom financijske omotnice kod pristupanja u Europsku uniju, ne želimo da nam bilo kakve odluke koje bi se mogle donositi u ovom naknadnom kontekstu dovedu u  operativne ili  financijske probleme na granicama s drugim članicama Europske unije, dakle, prije svega s Mađarskom i Slovenijom, i za to ćemo se čvrsto zalagati", rekao je Plenković. Na primjedbu da za to nismo dovoljno tehnološki opremljeni, premijer Plenković je odgovorio: „Ne samo što nismo dovoljno tehnološki opremljeni, nego će nam to izazvati i dodatne troškove.  Naša je ambicija da  radimo na tome da budemo interoperabilni  sa cijelim sustavom na vanjskim granicama Europske unije."

Prije početka Europskoga vijeća, predsjednik Vlade sudjelovao je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke. Potvrdio je da je podržao izbor Antonija Tajanija za kandidata EPP-a na izborima za predsjednika Europskoga parlamenta.

Predsjednik Vlade Plenković danas se također susreo s predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem te je kazao: „Dobro je što je danas potpisan Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kojem je nakon tri i pol godine uzeto u obzir članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. To će biti jedan pozitivan iskorak za gospodarske i trgovinske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito za sve naše gospodarske subjekte.

Povjerenik Hahn je prošlog tjedna donio upitnik u Sarajevo, mi smo spremni potpisati sporazum sa Bosnom i Hercegovinom o suradnji u europskim pitanjima, poslati naše stručnjake da pomognu našim kolegama i prijateljima u Bosni i Hercegovini da ispune tu zahtjevnu administrativnu zadaću. Želimo biti  onaj faktor na jugoistoku Europe koji svojim vrlo stabilnim vanjskopolitičkim položajem, samosvjesnom, samouvjerenom, samopouzdanom pozicijom članice i NATO-a i Europske unije, da pomognemo i stabiliziramo te procese. To će biti politika Hrvatske, politika moje Vlade i za to ću se kontinuirano zalagati“,  istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Foto: Hina

Pisane vijesti