Predsjednik Vlade Milanović: Naš je zadatak promijeniti percepciju o Hrvatskoj

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, otvarajući 91. sjednicu Vlade, osvrnuo se na loši imidž Hrvatske u svijetu, za koji je rekao da je jako narušen onime što se događalo proteklih godina u Hrvatskoj. Naglasio je da, bez obzira na to tko je stvarno kriv i odgovoran i za percepciju Hrvatske kao potpuno korumpirane države i za percepciju Hrvatske kao zatvorene države u kojoj vlada nacionalizam i nesnošljivost, ova se Vlada s time bori. „Naš zadatak je, bez obzira tko za to bio odgovoran, da to promijenimo. Nije baš da nas svi mrze“, rekao je premijer i dodao da je veliki posao promijeniti i dojam o Hrvatskoj i uistinu promijeniti neke stvari koje u Hrvatskoj ne funkcioniraju te dovesti neke malo više zapadne kriterije, ali ako smo zapadno društvo i ako se stalno hvalimo da smo zemlja koja pripada zapadnom civilizacijskom krugu, a to čujemo od svih, onda moramo igrati po tim pravilima.

Prvih devet točaka današnje sjednice bile su zakonski prijedlozi kojima se zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Tako je, između ostalog, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavio predložene izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi. „Navedeni zakon donosi se zbog potrebe usklađivanja s novim Kaznenim zakonom i Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine“, rekao je ministar Vrdoljak. Izmjene i dopune koje se odnose na uvođenje elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje osigurat će novi zamah unaprjeđenja elektroničkog poslovanja unutar sustava javne nabave, a cilj izmjena zakona koje se odnose na unaprjeđenje instituta pojašnjenja i upotpunjavanja formalnih nedostataka u ponudama usmjerit će provedbu postupka javne nabave prema pristupu koji se temelji na uklanjanju administrativnih barijera, što će cjelokupni sustav javne nabave fokusirati na suštini javne nabave te ostvarivanju vrijednosti za novac. „Nama je cilj da javna nabava 2016. godine bude bez papira i ovo je doprinos tome“, zaključio je ministar.

Ministar financija Slavko Linić, obrazlažući predložene izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, naglasio je da će se primjenom tog zakona Hrvatska kvalitetno razmjenjivati sve informacije između članica Europske unije, međusobno se pomagati u isplati svih poreznih obveznika, nebitno gdje se nalaze , te razmjenjivati podatke o kamatama na štednju, tako da svi oni koji štede u Hrvatskoj , a obveznici su plaćanja poreza na štednju, ne mogu izbjegavati te obveze.

„Pred Vladom je prvi korak u izmjenama Zakona o radu, kao što smo najavili, on će biti promijenjen u dva koraka“, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, predstavljajući izmjene i dopune Zakona o radu. „S obzirom da Republika Hrvatska ulazi u Europsku uniju, morali smo uskladiti zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU, a u dogovoru sa socijalnim partnerima iskoristili smo priliku da promijenimo određene dijelove Zakona o radu za koji su socijalni partneri postigli sporazum“, kazao je ministar Mrsić i nastavio: „Ono što je važno naglasiti je da za ove izmjene Zakona o radu postoji suglasje i sindikata i poslodavaca“. Izmjenama je ukinuto vremensko trajanje rada na određeno vrijeme od tri godine za prvi ugovor o radu na određeno vrijeme, također je ukinuto ograničenje broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini te smanjeno trajanje odmora u slučaju korištenja zamjenskog odmora s deset na osam sati. „ Na takav ćemo način omogućiti bolju organizaciju rada u sektoru turizma i poljoprivrede,“ rekao je ministar te dodao da je i pojednostavljeno i skraćeno trajanje postupka zbrinjavanja kolektivnog viška radnika.

Ministar Mrsić također je predstavio Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. „Ovom izmjenom se uklanjaju nedostaci koji su uočeni u primjeni u primjeni Zakona“, rekao je ministar. Tako se preciznije definiraju pojedini pojmovi, izjednačava se položaj domaćih i stranih poslodavaca vezano uz postupanje u određenim situacijama, te se navedeni Zakon usklađuje sa Stečajnim zakonom. Isto tako, definira razdoblje za koje radniku pripada pravo na isplatu neisplaćene plaće i naknade plaće te se utvrđuje se pravo na isplatu neisplaćene plaće i naknade plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca najviše do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaki mjesec proveden na radu u punom radnom vremenu.

Ministar obrane Ante Kotromanović predstavio je Nacrt konačnog prijedloga zakona o obrani, kojim se zakon usklađuje s promjenama Ustava Republike Hrvatske, odnosno s člankom 7. kojim je redefinirana uloga, zadaće i postupanje Oružanih snaga Republike Hrvatske. Što se tiče Nacrta konačnog prijedloga Zakona o službi u Oružanim snagama, cilj zakona je učinkovitije ostvarivanje svrhe pojedinih zakonskih instituta te se posebno predlaže urediti pristup u službu u Oružane snage Republike Hrvatske, raspored, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala statusna pitanja pripadnika Oružanih snaga.

„Poput većine tranzicijskih zemalja istočne Europe, Hrvatska će se pristupanjem Europskoj uniji suočiti s mnogim mogućnostima, a jedna od njih je integracija u europski istraživački prostor i prostor visokog obrazovanja“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, govoreći o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Tim se zakonom stvaraju daljnji preduvjeti za izgradnju znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na javno dobro i potrebe društva u cjelini, s osobitim naglaskom na povećanje konkurentnosti Republike Hrvatske na međunarodnoj razini, određuje se nadležnost i ustroj novog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, propisuje se jasniji postupak izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, omogućava se novi način financiranja javnih znanstvenih instituta i sveučilišta uvođenjem sustava ugovora, mijenja se definicija izvanrednih studija, definira se izvođenje združenih studija, ministru nadležnom za znanost daje se ovlast za donošenje pravilnika kojim se reguliraju prava iz studentskoga standarda za onaj dio proračuna koji je u nadležnosti ministra, jasno se definiraju dvije vrste poslijediplomskih i tri vrste stručnih studija, jasnije se definira korištenje europskog sustava prikupljanja i prijenosa bodova (ECTS), jasnije se definira obveza visokih učilišta za vođenje evidencija i zbirki podataka, te se definira vođenje nacionalnih zbirki podataka; zakonom se pojačava uloga i ovlasti Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić predstavila je predložene izmjene i dopune Zakona o kazalištima, kojima bi Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu dobije status nacionalnog kazališta. Osim toga, ministrica je najavila još jednu izmjenu, da intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra kulture. „Do toga rješenja došli smo temeljem nedorečenosti prethodnoga zakona te smo temeljem činjenice da je Vlada većinski suosnivač HNK u Zagrebu“, objasnila je ministrica. Prijedlogom zakona se također određuje sastav kazališnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine, te se propisuju ovlasti kazališnog vijeća.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Tomislav Saucha predstavio je prijedlog uredbe o Digitalnom informacijsko-dokumentacijskom uredu, kojim se osniva istoimeni ured kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske nadležna za obavljanje informacijsko-dokumentacijskih poslova. Navedeni Ured nastavlja obavljati djelatnost Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije, naglasio je predstojnik Ureda predsjednika Saucha.



Pisane vijesti