Predsjednik Vlade Milanović: Uskoro će cijela Hrvatska biti očišćena od mina

Slika /Vijesti/Lipanj/28 lipanj/photo 3.JPG

Premijer Zoran Milanović i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiravanje danas su na Srđu u muzeju Domovinskog rata županu DN Nikoli Dobroslaviću predali potvrdu o razminiranosti Dubrovačko-neretvanske županije.

"Krajem prošle godine i početkom ove godine rađeni su najsloženiji poslovi razminiranja, te je kroz 16 projekata razminirano nešto preko 3 i pol milijuna metara četvornih prilikom čega je uklonjeno 319 protupješačkih mina i 94 komada različitih ubojnih sredstava. Na ovom području nažalost dogodilo se i posljednje stradavanje 2007. Godine, a ukupno je uklonjeno 1020 protupješačkih mina, 7 protuoklopnih i više od 1200 različitih ubojnih sredstava" – rekao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Neven Karas.

"Ovo je sveto mjesto, i bez ove tvrđave Dubrovnik ne bi bio slobodan grad. Zato smo i sretni što danas možemo biti ovdje. Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje u razminiranju, dali smo oko 500 tisuća kuna za razminiranje i drugih županija i podmorja" – rekao je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, te dodao da će prihod od Muzeja Domovinskog rata, nakon renovacije tvrđave (od strane Razvoj golfa), od svake ulaznice izdvajati za jedan kvadrat razminiranja Hrvatske.

"Ovom potvrdom smo i službeno postali županija očišćena od mina. Ovaj prostor za nas znači pobjedu nad agresorom i podsjetnik na zlo koje je posijalo sve te mine. Ne zaboravljamo to vrijeme već se okrećemo budućnosti. Štitimo Grad i Županiju i danas, vodimo računa o ulaganjima i očuvanju prostora – rekao je župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

"Od svih zemalja svijeta koje imaju problema s minama Hrvatska je vjerojatno najrazvijenija. Sve druge su države Trećeg svijeta koje su siromašne. Mi smo razvili to znanje o razminiravanju, i rado bi tu ekspertizu zamijenili za nešto drugo, ali nažalost nismo mogli. Rat je gotov i uskoro ćemo cijelu Hrvatsku očistiti od mina. Zahvaljujem se svim međunarodnim donatorima, očekivao sam da će ih biti i više, ali kako to je uvijek bilo u Hrvatskoj povijesti, u velikim i malim stvarima, na kraju smo sami. Tako i sada u EU smo sami pred svojim izazovima, i sada više nema izgovora, ni agresora ni Beograda ni Istanbula. Ima Bruxellesa, taman koliko treba, ni previše ni premalo. Europa tamo gdje treba, gdje ne, mi" – rekao je premijer RH Zoran Milanović.

Podsjetimo, Republika Hrvatska se s minskim problemom suočila odmah nakon završetka ratnih operacija, a sustavno je isti počela rješavati od 1996. kad je donesen Zakon o razminiranju. Sljedeći korak u razvoju sustava humanitarnog razminiranja napravljen je 1998. kada je uveden tržišni model humanitarnog razminiranja koji je omogućio priljev međunarodnih donacija i korištenje kredita Svjetske banke slijedom čega je osnovan Hrvatski centar za razminiranje (HCR) – javna ustanova koja ima ulogu glavnog operativnog tijela u sustavu humanitarnog razminiranja.
 
Upravo je aktualna Vlada RH iskazala dodatan senzibilitet i odlučnost za konačno i usustavljeno rješavanje problema mina u Hrvatskoj osnivanjem, još na početku svog mandata, Ureda za razminiranje, čime je cjelokupnom hrvatskom protuminskom sustavu pružila pozornost i podršku koju zaslužuje. To uostalom dokazuje i podatak da se godišnji proračun za razminiranje u mandatu ove Vlade nije smanjivao unatoč teškoj gospodarskoj krizi, što pak nije bio slučaj s prethodnom Vladom koja se nije držala projekcije proračuna zacrtanog Nacionalnim programom protuminskog djelovanja za razdoblje 2009. – 2019.
 
Danas je u RH preostalo još 594.7 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora (MSP) koji se proteže kroz 11 županija te 85 gradova i općina (Pretpostavlja se da je postojeći MSP zagađen s otprilike 70.000 mina), što predstavlja znatan uspjeh u smanjenju MSP-a od trenutka preuzimanja sustava od strane UN-a. Svakako je to rezultat rada i znanja HCR-a, požrtvovnosti hrvatskih pirotehničara i napora tvrtki za razminiranje.
 
O problemu s kojim je RH suočena rječito govori i podatak kako su od 1991. zabilježena 1354 minska incidenta u kojima je stradalo 1978 osoba, od kojih je 511 smrtno. Ono što ipak raduje i ohrabruje jest podatak kako se broj žrtava iz godine u godinu smanjuje, pri čemu ističemo da se zadnje stradavanje djece od mina dogodilo 2004. Nadalje, u 2013. zabilježen je samo jedan minski incident koji je za posljedicu imao lakšu tjelesnu ozljedu., uz važnu napomenu kako su trojica vojnih pirotehničara u srpnju 2013. stradala (jedan smrtno) od „zvončića“ iz kazetne bombe prilikom sanacije posljedica eksplozije u vojnom skladištu Pađene kod Knina.
 
Prema prvim procjenama na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je 93.7 četvornih kilometara MSP-a, pri čemu je zanimljiv podatak da su na ovom području prijetila i minska polja iz Drugoga svjetskog rata koja su prilikom razminiranja ove županije uklonjena.
 
Planom humanitarnog razminiranja za 2013. predviđeno je stvaranje uvjeta za cjelovito uklanjanje minske opasnosti iz Dubrovačko-neretvanske županije, a početkom 2014. izvršene su sve pripremne radnje u cilju cjelovitog rješavanja županijskoga minskog problema kao i dopunski opći izvid preostalog MSP-a u općinama Dubrovačko primorje i Konavle te su do kraja travnja 2014. obavljene sve aktivnosti kako bi se Dubrovačko-neretvanska županija mogla proglasiti slobodnom od minske opasnosti.
 
Od 1998. na poslove razminiranja u RH utrošeno je oko 4.2 milijarde kuna, od čega je na Dubrovačku-neretvansku županiju utrošeno gotovo 140 milijuna kuna.
 
Na kraju treba napomenuti da je RH donijela i Nacionalni program protuminskog djelovanja za razdoblje 2009. – 2019. kojim je predvidjela da će minski problem riješiti do 2019. (Rok zadan Ottawskom konvencijom, a temeljem odobrenog zahtjeva za produženje iz 2008., za razminiranje RH je 1. ožujka 2019), a potpuno razminiranje Dubrovačko-neretvanske županije, prvi takav slučaj od kraja Domovinskog rata, najbolji je pokazatelj da smo na dobrom putu.
 
Zaključno, očekujemo da će ove godine i Virovitičko-podravska županija u cijelosti biti oslobođena minske opasnosti.
 



Pisane vijesti