- Objavljeno: 23.02.2018.
Predsjednik Vlade na konferenciji o Sahelu: Borbom protiv siromaštva dugoročno preveniramo ilegalnu migraciju iz Afrike
Uoči početka neformalnog sastanka šefova država i vlada 27 država članica Europske unije, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas u Bruxellesu na Međunarodnoj konferenciji na visokoj razini o Sahelu, na kojoj su se razmatrala pitanja sigurnosti, vojna komponenta, ali i pitanje razvoja u zemljama Sahela.
U izjavi za medije pojasnio je da se radi o pet afričkih država - Mali, Mauritanija, Niger, Čad i Burkina Faso - koje se nalaze na području ispod Sahare, a u kojima danas živi 70 milijuna ljudi, dok se do 2030. očekuje populacija od 117 milijuna ljudi.
„Smisao ove konferencije je da Europska unija kroz svoju razvojnu politiku i kroz svoju vanjsku politiku pošalje potporu u borbi protiv siromaštva, prije svega razvoju i izgradnji institucija, borbi protiv terorizma te, u konačnici, pomoći tim zemljama u prevladavanju svih problema vezanih uz njihovo funkcioniranje. Na taj bi se način dugoročno prevenirala ilegalna migracija iz tog dijela Afrike prema europskom kontinentu“, pojasnio je predsjednik Vlade.
U tu svrhu mnoge zemlje uplaćuju sredstva u Krizni uzajamni fond Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi. Hrvatska je, podsjetio je, slijedom odluke Vlade, u taj fond uplatila ukupno 300.000,00 eura - jučer 100.000,00 eura, a u listopadu prošle godine 200.000,00 eura.
„Na taj način pokazujemo našu odgovornost i solidarnost te punu svijest o problemima koji se mogu naći na dnevnom redu u godinama koje su pred nama“, poručio je Plenković.
Što se tiče neformalnog sastanka Europskoga vijeća, koji je počeo nakon summita o Sahelu, predsjednik Vlade kazao je da će čelnici Europske unije raspravljati o dvije kapitalne teme – institucionalnim pitanjima i pitanjima Višegodišnjeg financijskog okvira.
Napomenuo je da je cijeli mjesec intenzivan i dinamičan u pogledu europskih aktivnosti, od govora i rasprave o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta u Strasbourgu, prošlotjednog sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Tuskom, predsjednikom Europske komisije Junckerom i kolegijem povjerenika na kojem su stavljena na stol sva pitanja koja su relevantna za budućnost Europe i položaj Hrvatske u Europskoj uniji, do današnjeg sastanka koji će odrediti dinamiku pregovora o sljedećem financijskom okviru, koji je ocijenio posebno važnim i za hrvatsko predsjedanje u prvoj polovici 2020.
Iznoseći hrvatske pozicije o današnjim temama, u kontekstu rasprave o institucionalnim pitanjima, odnosno o procesu imenovanja na vodeće položaje u EU, kazao je da Hrvatska podržava izbor tzv. Spitzenkandidaten jer to jača demokratski legitimitet i europske izbore čini uistinu europskima i daje dodatnu snagu budućem predsjedniku Europske komisije.
Kada je riječ o Višegodišnjem financijskom okviru, nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine proračun glede kontribucije neće biti isti, rekao je predsjednik Vlade. Istaknuo je da je Hrvatska načelno spremna povećati svoja izdvajanja s obzirom da i u idućih desetak godina očekuje da europski proračun bude dodatna razvojna snaga i u ravnomjernom regionalnom razvoju i u hrvatskoj poljoprivredi.
Tu su, kazao je, i pitanja obrazovanja, zapošljavanja, mladih, suočavanja s ilegalnim migracijama i svega drugog što Europska unija svojom redistribucijskom snagom može pružiti kao dodanu vrijednost hrvatskom razvoju.
Dugoročno rješenje pitanja punjenja europskog proračuna predsjednik Vlade Andrej Plenković vidi u reformi izvornih prihoda Unije, odnosno u jačanju izvornih prihoda kojim EU puno lakše dugoročno financirala zajedničke politike.
Novinare je zanimao hrvatski stav o ideji povezivanja korištenja fondova kohezije s poštivanjem vladavine prava ili solidarnosti. Predsjednik Vlade kazao je kako ta ideja cirkulira nekoliko već mjeseci, a važnim je istaknuo da se sve države članice pridržavaju temeljnih načela na kojima Unija počiva.
Dodao je kako su postojeći mehanizmi predviđeni temeljnim ugovorima. Kao zemlja koja spada u kategoriju kohezijskih zemalja, nismo ni blizu takvog povezivanja, kazao je Plenković.
Na marginama konferencije, s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao je o situaciji u Njemačkoj, odnosno o naporima koje ona ulaže da se konsolidira i stabilizira vlada i buduća koalicija. „Stabilna i konsolidirana njemačka vlada u ovakvim okolnostima je sigurno važna i za funkcioniranje Unije“, kazao je Plenković.
Što se tiče aktualnih tema u hrvatskoj politici, na upit novinara osvrnuo se na najavu oporbe o pokretanju postupka opoziva potpredsjednice Vlade Martine Dalić i moguće kandidate za novog izvanrednog povjerenika u Agrokoru.
„Utakmica traje, a oni neka vide kojim smjerom hoće imati odgovornost u ovako važnom političkom procesu“, poručio je predsjednik Vlade kada je riječ o najavi pokretanja postupka opoziva.
Govoreći o kandidatima za novog izvanrednog povjerenika, odbacio je špekulacije o tome da je velik broj ljudi odbio to mjesto. „To nije točno. Vodimo razgovore vrlo diskretno, ima nekoliko imena, ima nekoliko ljudi koji su prihvatili“.
Osvrnuo se na i prosvjed radnika sisačke Rafinerije. Kazao je da je ministru Ćoriću prije nekoliko dana dao nalog da kontaktira nekoliko sindikata u INA-i i s njima obavi razgovor. „On ih je pozvao na razgovore 28. veljače i pojasnit će im sve stavove Vlade kada je riječ o Rafineriji Sisak“, dodao je.
Napomenuo je da je u tijeku analiza ponuda za savjetnike u procesu otkupa MOL-ovih dionica INA-e te najavio da će Vlada uskoro donijeti i tu odluku.