Predsjednik Vlade: Novo globalno ozračje i oblici ugroza zahtijevaju visok stupanj zaštite i odgovornosti svih službi

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas u Muzeju Mimara u Zagrebu, na Međunarodnoj konferenciji „Budućnost Europe – Sigurnosni i politički izazovi“. 

Ističući kako se ova konferencija održava smo nekoliko dana nakon terorističkog napada u Manchesteru, predsjednik Vlade još je jednom izrazio sućut obiteljima žrtava i vladi Ujedinjene Kraljevine. „Taj je napad još jedan dokaz koliko je prijetnja terorizma na teritoriju Europske unije realna“, upozorio je Plenković.
 
Podsjetio je da je Europska unija prije skoro godinu dana usvojila Globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike, koja je sada u fazi provedbe. „Svijest o nužnosti jačanja obrambene dimenzije Europske unije izrazito je naglašena'', poručio je Plenković.
 
Dodao je da izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije znači dodatnu obvezu svim ostalim članicama, budući da je, uz Francusku, Ujedinjena Kraljevina ne samo jedina stalna članica Vijeća sigurnosti nego je glede obrambenih sposobnosti, sigurno najsnažnija članica.
 
„Njezin odlazak bitno mijenja karakter naših sposobnosti i snage da djelujemo u brojnim međunarodnim misijama, bilo da je riječ o misijama i operacijama Europske unije, bilo da je riječ o doprinosu naših članica aktivnostima NATO-a ili Ujedinjenih naroda'', smatra predsjednik Vlade.
 
Naglasio je da Hrvatska razumije taj kontekst, podsjetivši da je Vlada na jednoj od prvih sjednica osnovala radne skupine za izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti i novog Zakona o domovinskoj sigurnosti, a oba su dokumenta sada u visokoj fazi pripreme.
 
Predsjednik Vlade upozorio je da se promijenilo globalno ozračje i oblici ugroza. „Ugroze više nisu samo klasične prijetnje agresijom za teritorijalni integritet zemalja, već je to prije svega terorizam, ali i svi oblici hibridnoga ratovanja koji postoje zahvaljujući modernoj informacijskoj tehnologiji koja bitno mijenja načine međusobnog djelovanja, a isto tako zahtijeva visoki stupanj zaštite i odgovornosti svih naših službi“, istaknuo je Plenković.
 
Izrazio je nadu da će stoga spomenuta dva temeljna dokumenta biti prihvaćena širokim nacionalnim konsenzusom i participacijom svih političkih stranaka. Pozvao je sve da, kroz javnu raspravu koja je u tijeku, daju svoj doprinos njihovoj realizaciji.
 
Osvrnuo se i na revidirani schengenski zakonik, donesen upravo u cilju zaštite i bolje sustavne kontrole svih koji ulaze i izlaze u prostor Europske unije, kazavši kako on predstavlja bitan sigurnosni, ali i gospodarski izazov za Hrvatsku.
 
„Rješenje koje smo u dijalogu s predsjednikom Europske komisije Junckerom, predsjednikom Europskog vijeća Tuskom, a ponajviše u dogovoru sa slovenskim kolegom Cerarom pronašli je da se, kada gužve na granicama budu duže od 15-ak minuta, u dogovoru s graničnom policijom prijeđe sa sustavnih na ciljane kontrole“, kazao je Plenković.
 
Istaknuo je da je Hrvatska do sada puno napravila u ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen, od zaštite vanjskih granica do tehnološkog napretka. Očekuje da se svi ti napori uvaže i prepoznaju te da od strane odgovarajućih službi u Europskoj komisiji, Hrvatska dobije preporuke i dođe u poziciju za političku odluku o pristupanju schengenskom sustavu,
 
„Do tada ćemo nastojati i s Komisijom i sa Slovenijom i Mađarskom, našim susjednim državama članicama Europske unije, naći najbolje modalitete koji će omogućiti i sigurnost, ali i normalan protok ljudi i vozila u Hrvatsku i kroz Hrvatsku'', rekao je Plenković.
 
Pobjedu Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj, predsjednik Vlade ocijenio je dobrom za Europu i Francusku, kao i za općenitu raspravu o tome kako zajednički rješavati probleme s kojima je Europa suočena. Plenković očekuje da će se sada, uz istaknutu ulogu Francuske i Njemačke, europski projekt konsolidirati.
 
„Hrvatska je spremna tom procesu dati značajan doprinos“, istaknuo je.
 
Napomenuo je da je sada važno osnažiti tri bitne poruke Europskog projekta. Jedna je demokratski legitimitet institucija. Druga je konkretna korist od redistributivne snage europskoga proračuna u državama članicama. Treća je globalna sigurnosna i obrambena uloga Europske unije.
 
„Zato očekujem i jačanje obrambene dimenzije, jer Unija se objektivno gledano pretvara i u obrambeni savez“, kazao je Plenković.
 
Istaknuo je da će Hrvatska tome dati svoj doprinos kao odgovorna s članica Europske unije koja vodi računa o stabilnosti svoga susjedstva.
 
„Na tom su tragu sve aktivnosti hrvatske diplomacije i vanjske politike, kao dio europskoga političkog projekta i transatlantskoga savezništva. Naša uloga, značaj i ekspertiza našem susjedstvu mogu pridonijeti vrlo precizno u profiliranju europskih politika i konkretnih instrumenata djelovanja“, poručio je predsjednik Vlade.

Pisane vijesti | Andrej Plenković